Podgorica, 18. jul 2024.Visok stepen komplementarnosti Agende održivog razvoja i procesa pristupanja Evropskoj uniji snažan su podsticaj Crnoj Gori da nastavi rad na ubrzanju ciljeva održivog razvoja. Ovo je zajednički ocijenjeno na sastanku Nadzornog odbora za praćenje implementacije petogodišnjeg Okvira saradnje UN i Vlade Crne Gore za održivi razvoj 2023-2027, kojim su ko-predsjedavali ministar vanjskih poslova dr Filip Ivanović i v.d. rezidentnog koordinatora u Crnoj Gori Vladimir Gjorgjiev. Na sastanku su razmatrani zajednički rezultati ostvareni u 2023. godini kao i aktivnosti u ovoj godini koje Vlada i sistem UN u zemlji zajednički sprovode, u sklopu implementacije strateškog petogodišnjeg Okvira saradnje. Ministar Ivanović je istakao da su u prvoj godini implementacije Okvira saradnje Crne Gore i UN za period 2023-2027, realizovani brojni programi i projekti u okviru strateških oblasti, te da realizovane inicijative predstavljaju dobru osnovu za dalje produbljivanje saradnje u cilju ispunjavanja ciljeva održivog razvoja i Agende 2030 u Crnoj Gori “Podrška UN Sistema Crnoj Gori na planu postizanja održivog razvoja i ispunjavanja ciljeva definisanih u Agendi 2030, komatibilna je i sa našom evropskom agendom, a Vlada Crne Gore u kontinuitetu potvrđuje svoju posvećenost održivom razvoju zemlje”, kazao je ministar. Naglasio je da pitanja poput dalje izgradnje društva, zasnovanog na demokratskim vrijednostima, vladavini prava i poštovanju osnovnih ljudskih prava i sloboda ostaju ključni prioritet, posebno imajući u vidu činjenicu da se Crna Gora nalazi u završnoj fazi integracionog puta u EU i da je od izuzetnog značaja dalja podrška UN-a, posebno u kontekstu pružanja podrške jačanju kapaciteta na planu promocije i zaštite ljudskih prava.  V.d. rezidentnog koordinatora u Crnoj Gori Vladimir Gjorgjiev kazao je da je današnji sastanak još jednom potvrdio snažno partnerstvo Crne Gore i Ujedinjenih nacija i istakao da sistem UN u zemlji ostaje posvećen pružanju podrške Vladi Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji i u ostvarivanju Agende održivog razvoja do 2030.„U pozivu na Samit za budućnost u septembru ove godine, Generalni sekretar UN ukazao je na zaostajanje u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja i pozvao države članice da ispune obećanja preuzeta prilikom usvajanja Agende 2030. Nemam sumnju da je Crna Gora u potpunosti posvećena ispunjenju svog obećanja za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja, što za zemlju predstavlja snažan podsticaj za ubrzanje svog puta ka Evropskoj uniji.“ – kazao je Gjorgjiev ističući da to potvrđuje i Nacionalna izjava o posvećenosti sa konkretnim opredjeljenjima za ubrzanje sprovođenja Agende 2030, koju je Predsjednik Crne Gore predstavio na Samitu održivog razvoja u septembru 2023..U okviru zajedničkih intervencija u 2023. godini, Vlada i sistem UN sproveli su programe i projekte ukupne vrijednosti 15.8 američkih dolara, a  iznos raspoloživih sredstava za zajedničke intervencije planirane za 2024. je 25,5 miliona američkih dolara. Petogodišnji plan razvoja - Okvir saradnje UN za održivi razvoj 2023-2027, koji zajednički realizuju 18 agencija UN u zemlji i Vlada Crne Gore u saradnji sa nacionalnim i međunarodnim partnerima, definiše podršku sistema UN u Crnoj Gori u tri strateške oblasti:inkluzivni ekonomski razvoj i održivost životne sredinerazvoj ljudskog kapitala, smanjenje ranjivosti i socijalna  inkluzijasocijalna kohezija, upravljanje usmjereno na ljude, vladavina prava i ljudska prava.

 11. jula obilježava se prvi Međunarodni dan razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine.Prije 29 godina Ujedinjene nacije i svijet iznevjerili su Srebreničane. Preko 8.000 bosanskih Muslimana je sistematski ubijeno, a njihovi posmrtni ostaci sahranjeni u masovnim grobnicama. Ovo je bio najgori zločin u Evropi od Drugog svetskog rata.Danas odajemo počast žrtvama i iskazujemo solidarnost sa preživjelima.Takođe potvrđujemo našu podršku porodicama ubijenih, u njihovoj odlučnoj potrazi za istinom i pravdom. Moramo se boriti protiv poricanja i revizionizma i uložiti napore da identifikujemo svaku žrtvu i da svakog počinioca privedemo na odgovornost.I obavezujemo se da ćemo nastaviti da učimo iz ove neopisive tragedije i dijelimo priče i pouke iz Srebrenice.Genocid u Srebrenici je potresan dokaz o razornim posledicama nečinjenja u suočavanju sa mržnjom. Moramo se boriti protiv podjela i netolerancije, zalagati se za ljudska prava i promovisati međusobno razumevanje i pomirenje.Neka sjećanje na Srebrenicu ojača našu odlučnost da izgradimo svijet oslobođen pošasti genocida – svijet u kojem prevladavaju pravda i mir, gdje je svečano obećanje „nikad više“ ispunjeno cijelom čovječanstvu.

Podgorica, 28. jun 2024.Izgradnja jakih partnerstava je ključna za povećanje institucionalnih kapaciteta za prevenciju institucionalizacije osoba sa invaliditetom, i sveukupno da se napravi preko potreban napredak u ostvarivanju prava osoba sa invaliditetom u Crnoj GoriTo je zaključeno na konferenciji održanoj 28. juna u Podgorici u organizaciji Vlade, Institucije Ombudspersa i Sistema UN u Crnoj Gori, na kojoj su predstavljeni ključni rezultati dvogodišnje inicijative „Unapređenje inkluzije djece sa smetnjama u razvoju i odraslih sa invaliditetom u Crnoj Gori“.  Zajednički program finansiran je od strane UN Partnerstva za osobe sa invaliditetom (UNPRPD), a sprovode ga UNDP i UNICEF uz podršku savjetnice UN za ljudska prava, u saradnji sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja, Ministarstvom za ljudska i manjinska prava, kancelarijom Ombudsmana i organizacijama osoba sa invaliditetom.Predstavnica Ministarstva rada i socijalnog staranja, Budimirka Đukanović, ukazala je da je “ministarstvo, u saradnji sa UN i institucijijom Zaštitnika u prethodne tri godine učestvovao u implemtaciji projekta u okviru ostvarivanja nacionalnih razvojnih prioriteta i Ciljeva održivog razvoja i realizacije međunarodno priznatih obaveza Vlade u domenu ostvarivanja ljudskih prava, socijalne inkluzije i reformske agende povezane sa procesom pristupanja Crne Gore EU”. Đukanović je navela da je projekat započet kao sastavni dio Integrisanog programa saradnje Crne Gore i Ujedinjenih nacija, tokom 2021. u dijelu promocije prava osoba sa invaliditetom. Projekat je realizovan u 2022. i 2023. godini, a prethodila je početna faza, 2021. godine, tokom koje su predstavnici Vlade, Zaštitnika, osobe sa invaliditetom i organizacije osoba sa invaliditetom (OPDs) konsultovane o prioritetnim oblastima. Zaštitnik Siniša Bjeković kazao je da se unutra ove, po brojnim indikatorima najviše marginalizovane društvene grupe, nalaze mnogi članovi društva koji su dodatno opterećeni barijerama u ostvarivanju svojih prava. "U toj višestrukoj i intersekcijskoj nejednakosti prilično često se dešavaju situacije koje su izvan pažnje onih koji se kroz život probijaju sa znatno manje prepreka u ostvarivanju faktičke ravnopravnosti u društvu i državi" – kazao je Bjeković uz poziv privrednim subjektima i apel na korporativnu društvenu odgovornost u integraciji osoba s invaliditetom.Iskazao je nadu da će predstojeća reforma socijalne i dječije zaštite usvojiti drugačiji pristup i pronaći odgovarajuće modele brige za djecu sa posebnim razvojnim potrebama"koja će rasteretiti, a ne osloboditi obaveze i samu porodicu, kao bitan faktor u životu svakog djeteta bez obzira na bilo kakvo lično svojstvo".Zahvalio je partnerima iz UN agencija, primarno UNICEF-a, sa kojima je, kako je naveo, urađeno nešto što je država zaboravila ili stavila u drugi plan "a to je da projektujemo i stavimo u funkciju nezavisno tijelo koje će vršiti praćenje izvršavanja obaveze države prema Konvenciji UN o pravima osoba sa invaliditetom".„Ujedinjene nacije u Crnoj Gori nastavi će da pružaju podršku zemlji i zalažu se za jednakost, jednakost i puno uključivanje osoba sa invaliditetom u crnogorsko društvo u skladu sa obavezama zemlje koje proističu iz ratifikacije Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom“, kazala je Nela Krnić, vršiteljka dužnosti predstavnika UNICEF i projektna koorinatorka. Ona je zahvalila organizacijama za prava osoba sa invaliditetom, Ombudsmanu, ministarstvima i drugim partnerima na odličnoj saradnji u protekle dve godine.U okviru zajedničkog programa, 100 profesionalaca iz različitih sektora, obučeno je za sprječavanje institucionalizacije, razvoj modela usluga na nivou zajednice i pružanje psihosocijalne podrške. Postavljeni su temelji za osnivanje prvog crnogorskog Centra za hraniteljstvo za podršku djeci sa smetnjama u razvoju. Istraživanje potreba odraslih osoba sa invaliditetom rezultiralo je identifikacijom ključnih usluga podrške zajednici koje su im potrebne i analizom troškova tri takve usluge. Smjernice za budžetiranje koje uključuje osobe sa invaliditetom su razvijene, sa ciljem da se povećaju resursi za usluge u zajednici, ali sveukupno radi jačeg ostvarivanja prava osoba sa invaliditetom. Znakovni jezik – koji je sada zvanično priznat – takođe je olakšan u okviru programa.Program je podržao uspostavljanje prvog nezavisnog mehanizma za praćenje koji vodi kanclearija Ombudsmana i koji uključuje deset organizacija osoba sa invaliditetom. Mehanizam već nadgleda implementaciju Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori. U okviru programa je obavljeno deset terenskih posjeta koje su se, između ostalog, bavile inkluzivnim obrazovanjem, socijalnom i dječijom zaštitom i stanjem u psihijatrijskoj bolnici Dobrota. Članovi su iznijeli identifikovane izazove i dali preporuke nadležnim organima za rješavanje ovih problema.Uz podrška programa, nedavno ponovo osnovana Uprava za zaštitu osoba sa invaliditetom od diskriminacije, u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, omogućava izradu dvogodišnjeg akcionog plana za napredovanje na glavnom strateškom dokumentu o pravima osoba sa invaliditetom. „Kritično je važno što je obezbijeđeno učešće organizacija osoba sa invaliditetom u svim fazama procesa, od početne analize situacije, kreiranja reformskog projekta i njegove implementacije“, kazala je Krnić i podsjetila da je sistem UN u Crnoj Gori integrisao prava osoba sa invaliditetom u svoje strateške dokumente, a takođe i organizovao obuke za više od 80 svojih zaposlenih o uključivanju osoba sa invaliditetom u programe UN, koje su sprovele organizacije osoba sa invaliditetom.„Ovaj projekat nas je nekako povezao jer obično nemamo priliku da sarađujemo. Da, imamo saradnju između roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju, ali ovaj projekat je pružio priliku da radimo sa drugim organizacijama za osobe sa invaliditetom“, kazala je predstavnica organizacije osoba sa invaliditetom koja je učestvovala u programu.Ostvarivanje prava djece i odraslih sa smetnjama u razvoju važan je aspekt rada UN u Crnoj Gori i jedan od temeljnih uslova za ispunjenje obećanja datog u okviru Ciljeva održivog razvoja i napredovanje u okviru Strategije UN za uključivanje osoba sa invaliditetom. Stoga će se u predstojećem periodu nastaviti sa radom na jačanju institucionalnih kapaciteta za sprječavanje institucionalizacije djece i odraslih sa smetnjama u razvoju. Predstavnici organizacija za prava osoba sa invaliditetom nastaviće da prate sprovođenje Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori, kroz saradnju sa institucijom Ombudsmana.

 Podgorica, 18. jun 2024.Na treću godišnjicu Međunarodnog dana borbe protiv govora mržnje, tim Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori poziva sve na zajedničku akciju za okončanje govora mržnje. U inkluzivnoj i mirnoj Crnoj Gori nema mjesta za govor mržnje i za narative koji izazivaju podjele.Govor mržnje je globalni problem i Crna Gora nije imuna na tu pošast. To je nedavno konstatovao i Komitet UN za eliminaciju diskriminacije prema ženama, koji je zabilježio porast govora mržnje prema ženama, uključujući političarke. I druge grupe se u Crnoj Gori kontinuirano suočavaju sa govorom mržnje i diskriminacijom – LGBTI osobe, Romi i Egipćani, osobe sa invaliditetom i drugi. U javnosti su pristuni govor mržnje i narativi podjela koji su zasnovani na političkoj i vjerskoj pripadnosti.Govor mržnje, kako je kazao generalni sekretar UN Antonio Gutereš, „je pokazatelj diskriminacije, zlostavljanja, nasilja, sukoba, pa čak i zločina protiv čovječnosti. Ne postoji prihvatljiv nivo govora mržnje. Moramo svi raditi na potpunom iskorijenjivanju govora mržnje“, rekao je Gutereš.Lideri imaju odgovornost da svojim primjerom doprinesu društvenoj koheziji i otpornosti. Mediji i oni koji su na pozicijama uticaja takođe igraju važnu ulogu. A obzirom da se teret rasprostranjenog govora mržnje u onlajn sferi snažno odražava na djecu, adolescente i mlade, njihovo uključivanje u borbu protiv ove pošasti je od suštinskog značaja. Njihove jedinstvene perspektive su ključne za izgradnju onlajn i javnih prostora koji njeguju inkluzivnost i odbacuju mržnju.Zato, na ovogodišnji Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje, Ujedinjene nacije naglašavaju važnost ulaganja u snagu i glas mladih kako bi se suprotstavili govoru mržnje.