Podgorica, 19. jul 2023. Obrazovanje za 21. vijek, veće učešće mladih i žena u društvenim procesima, osnaživanje institucija za ljudska prava kao i podizanje svijesti o ljudskim pravima, nejednakosti i diskriminaciji, snažniji fokus na proizvodnju i veće korišćenje podataka uz jasno postavljene ciljne vrijednosti, neki su od glavnih zaključaka koji su proizašli iz nacionalnih konsultacija o prioritetima Crne Gore za ubrzanje Agende 2030 koje su održane danas sa ciljem identifikacije inputa za listu nacionalnih obaveza koje će država predstaviti na predstojećem Samitu o ciljevima održivog razvoja u sjedištu UN u septembru 2023. Dijalog koji su organizovali Vladina Kancelarija za održivi razvoj i Tim UN u zemlji okupio je različite nacionalne aktere kako bi zajednički razmotrili moguće nacionalne obaveze koje će Predsjednik iznijeti na Generalnoj skupštini UN kao opredjeljenje Crne Gore za ubrzanje ostvarivanja Agende 2030. “Prioritizacija u procesu ostvarivanja Ciljeva održivog razvoja nije jednostavan zadatak. To je prilično složen i inkluzivan proces i zato je veoma važno da imamo širok dijalog, poput našeg današnjeg, koji će omogućiti široko učešće u trasiranju puta naše zemlje u drugoj polovini ostvarivanja Agende 2030“, kazao je Mladen Grgić, savjetnik Predsjednika Crne Gore, napominjući da je Ustav Crne Gore odlična osnova i ali vizija za definisanje nacionalnih obaveza za budućnost. Vršilac dužnosti rezidnentnog koordinatora UN i predstavnik UNICEF u zemlji, Huan Santander podsjetio je da se „na polovini puta ostvarivanja Agende 2030, svijet nalazi na stopi od svega 12% punog ispunjenja Ciljeva održivog razvoja". "Predstojeći Samit o Ciljevima održivog razvoja je prilika za ubrzanje implementacija ovog globalnog kolektivnog plana kroz obnovljene obaveze zemalja”, rekao je Santander, naglasivši da ispunjenje Agende 2030. može biti uspješno jedino ukoliko taj proces uključuje sve aktere. Savjetnik predsjednika Vlade Andrej Bracanović istakao je da su ispunjeni preduslovi za dostizanje Ciljeva održivog razvoja kroz pozicioniranje institucionalnog okvira u Generalnom Sekretarijatu Vlade i naglasio važnost finansiranja održivog razvoja. "Fond za ubrzani razvoj Crne Gore biće snažna podrška ispunjavanju obaveza Crne Gore u implementaciji Ciljeva održivog razvoja“, rekao je Andrej Bracanović, savjetnik predsjednika Vlade, ističući da je u veoma kratkom periodu od osnivanja Fond generisao značajna sredstva, koja će do kraja godine iznositi šest miliona EUR. Dijalog učesnika inspirisan je nalazima Studije o nacionalnim prioritetima uoči nastupa Crne Gore na predstojećem Samitu o ciljevima održivog razvoja u septembru ove godine. Istraživanje koje su sproveli konsultanti UNDP Olivera Komar i Džerald Berger analizira moguće intervencije zemlje u specifičnim oblastima kao što su zelena tranzicija i klimatska akcija, kvalitetno obrazovanje, pravda za sve, rodna ravnopravnost, ne izostavljanje nikoga i učešće mladih. “Studija u osnovi prikazuje gdje se zemlja nalazi sada i gdje može biti u dogledno vrijeme, nudeći konkretne moguće ciljeve kojima se zemlja može posvetiti. Kada se razmatraju obaveze, veoma je važno biti realan, ali dodala bih i donekle ambiciozan“, kazala je Olivera Komar, koautorka studije i profesorka na Fakultetu političkih nauka. Tokom fokusiranog grupnog rada, učesnici su razmatrali strateške prioritete u kontekstu vizije zemlje do 2030. Zaključci koji su proizašli iz dijaloga poslužiće kao ključni inputi za nacionalnu izjavu u okviru nastupa Crne Gore na Samitu o Ciljevima održivog razvoja, tokom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u septembru ove godine. Nacionalne konsultacije o prioritetima Crne Gore za ubrzanje Agende 2030 organizovane su u okviru platforme "Dijalog za razvoj" Nacionalnog savjeta za održivi razvoj, koja je uspostavljena kroz projekat Nacionalni plan adaptacije a koji finansira Zeleni klimatski fond.     Foto galerija

Predstavnici Vlade Crne Gore, sistema Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori i donatora održali su konstituivnu sjednicu Upravnog odbora Fonda za ubrzani razvoj Crne Gore. Fond je finansijski alat nove generacije koji su uspostavile Ujedinjenje nacije u zemlji, a čiji je cilj objedinjavanje partnerskih sredstava za razvojne inicijative. Upravni odbor Fonda je na današnjoj sjednici donio odluku o opredjeljivanju 1,3 miliona dolara za tri poziva za podnošenje prijedloga za ubrzanje implementacije Ciljeva održivog razvoja u Crnoj Gori i podršku pristupanju EU kroz inovativna rješenja i zajedničko djelovanje. Predsjednik Vlade dr Dritan Abazović kazao je da današnji sastanak Zajedničkog nadzornog odbora predstavlja potvrdu dosadašnjih namjera i zajedničkog, intenzivnog rada. „Vjerujemo da će u narednom periodu ova sredstva biti mnogo veća, jer je Vlada Crne Gore odlučno opredijeljena da i putem ovog Fonda pruži punu i stratešku podršku ubrzanju Agende održivog razvoja, koja je u najvećoj mjeri usklađena i sa procesom pristupanja Crne Gore EU, kazao je premijer. Upravni odbor Fonda za ubrzani razvoj Crne Gore čine predstavnici Vlade, sistema UN u zemlji i strateški partneri, u sastavu: Predsjednik Vlade Dritan Abazović, rezidentni koordinator UN u Crnoj Gori Piter Lundberg, savjetnici premijera Ivo Šoć i Andrej Bracanović, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander, projektna koordinatorka MOR Nina Krgović, ambasador Luksemburga u Crnoj Gori Filip Donkel i šef kancelarije Švajcarske razvojne agencije u Beogradu Ričard Koli. Novoformirano tijelo zaduženo je za upravljanje Fondom, strateško pozicioniranje, nadzor, za donošenje odluka o raspodjeli sredstava kao i o drugim važnim aspektima rada Fonda. Rezidentni koordinator Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori Piter Lundberg zahvalio je premijeru Abazoviću na liderstvu i ličnom zalaganju za osnivanje i rane uspjehe Fonda za ubrzani razvoj Crne Gore, te što je prepoznao Fond kao alat za ulaganje u specifičnu razvojnu nišu održivog razvoja i procesa pristupanja EU.  To se ogleda i kroz finansijski doprinos Crne Gore Fondu u iznosu od milion eura. Posmatrano po glavi stanovnika, to je 1,6 € investicije u održivi razvoj kroz Fond za ubrzani razvoj. Komparacije radi, to je najveći iznos koji neka zemlja u regionu Evrope i Centralne Azije ulaže u održivi razvoj. – kazao je Lundberg ističući da Ujedinjene nacije i mnoge zemlje članice UN gledaju u Crnu Goru kao pozitivan primjer. Osnivanje Upravnog odbora Fonda za ubrzani razvoj uslijedilo je nakon što je Fond početkom godine, ubrzo nakon formiranja, generisao partnerstva u vrijednosti najmanje 2,6 miliona EUR. Osim Vlade Crne Gore i Vlada Švajcarske je podržala ovu inicijativu sa 1,6 miliona EUR. Prethodno, kontribuciju za Fond opredijelila je i Vlada Luksemburga. Crnogorska kontribucija za održivi razvoj kroz ovaj model finansiranja je posebno značajna kada se stavi u perspektivu veličine zemlje i ekonomije. Fond za ubrzani razvoj Crne Gore osmišljen je kao snažan katalizator za ubrzanje ostvarivanja Ciljeva održivog razvoja. Konsolidacijom i usmjeravanjem sredstava ka ciljanim razvojnim intervencijama, Fond ima za cilj da, kao katalizator ubrzanja Agende 2030, ujedno doprinese i ubrzanju učlanjenja Crne Gore u EU. Fond je osmišljen kao podrška strateškim inicijativama u tri prioritetne oblasti Okvira saradnje Crne Gore i Ujedinjenih nacija za period 2023–2027: 1) inkluzivni ekonomski razvoj i ekološka održivost, 2) razvoj ljudskog kapitala, smanjenje ranjivosti, socijalna uključenost i 3) društvena kohezija, upravljanje po mjeri čovjeka, vladavina prava i poštovanje ljudskih prava.

16-22. jun 2021 . Svake godine, 20. juna, svijet slavi snagu i otpornost izbjeglica i drugih ljudi koji su prisiljeni da napuste svoje domove. Ove godine, na Svjetski dan izbjeglica, UNHCR je pozvao zajednice i vlade širom svijeta da stvore rješenja i osiguraju uključivanje prisilno raseljenih osoba i osoba bez državljanstva. U Crnoj Gori, UNHCR i partneri su obilježili Svjetski dan izbjeglica serijom događaja koji su se odvijali između 16. i 22. juna 2023. godine, slaveći mnoge doprinose koje izbjeglice pružaju kada su uključene u život zajednice koja im je pružila utočište, istovremeno potvrđujući posvećenost kako Crne Gore, tako i međunarodne zajednice da nastave pružati podršku ovim ljudima. UNHCR Crna Gora je 20. juna obilježio Svjetski dan izbjeglica zajedno s partnerima na događaju koji je okupio, po prvi put ikada, najviši nivo prisustva za operaciju. Premijer gospodin Dritan Abazović, šefica Delegacije Evropske Unije u Crnoj Gori, NJ.E. gospođa Oana Kristina Popa i ukrajinski ambasador NJ.E. gospodin Oleg Herašimenko pridružili su se šefu kancelarije UNHCR-a, gospodinu Žan Iv Bušardiju u potvrđivanju njihove nepokolebljive posvećenosti zaštiti i rješenjima za sve prisilno raseljene osobe. Premijer Crne Gore izrazio je zahvalnost UNHCR-u na podršci, kao i na priznavanju mnogih doprinosa i rezultata koje je Crna Gora ostvarila pružajući zaštitu onima koji su prisiljeni da pobjegnu. “Istorija je naučila Crnogorce da budu otvoreni prema izbjeglicama, imajući u vidu da smo iz prve ruke vidjeli tokom turbulentnih 90-ih da svako može biti primoran da napusti svoj dom zbog oružanih sukoba. Čak i tada, Crna Gora je pružila sigurnost svima kojima je bila potrebna. Danas sam posebno ponosan što zemlja pruža utočište za više od 32.000 Ukrajinaca koji mogu nazvati Crnu Goru svojim domom. Za Vladu Crne Gore je imperativ da se oni osjećaju sigurno, dobrodošlo i uključeno", rekao je premijer Crne Gore, gospodin Dritan Abazović. Šef kancelarije UNHCR-a u Crnoj Gori pohvalio je posvećenost Crne Gore svojoj politici otvorenih vrata od 1992. godine i istakao važnost uključenosti i pristupa pravima za sve koji traže zaštitu u zemlji. "Mi u UNHCR-u pohvaljujemo Crnu Goru što godinama pokazuje snažnu darežljivost i posvećenost u rješavanju problema prisilno raseljenih osoba, bez obzira na njihovo etničko i vjersko porijeklo ili političko mišljenje. Danas je zemlja utočište za veoma veliki broj izbjeglica iz Ukrajine – među najvećim u svijetu gledano po glavi stanovnika. Zemlja je takođe na korak od osiguranja da nijedna druga osoba ne bude bez državljanstva. Brojni rezultati koje je Crna Gora postigla ilustruju duh inkluzije i pokazuju da Crna Gora može biti izvor nade daleko od doma za one koji su prisiljeni da pobjegnu", rekao je šef kancelarije UNHCR-a u Crnoj Gori, gospodin Žan Iv Bušardi. Šefica Delegacije Evropske Unije u Crnoj Gori govorila je o važnosti Direktive o Privremenoj zaštiti, koja je brzo omogućila ukrajinskim izbjeglicama pristup zaštiti i pravima, kao što su zapošljavanje, smještaj, zdravstvena zaštita i obrazovanje. "Pohvaljujem Crnu Goru zbog nevjerojatne gostoljubivosti prema ukrajinskim izbjeglicama. Sada više nego ikad, EU ostaje posvećena podršci onima koji su prisiljeni napustiti svoje domove širom svijeta. U tom nastojanju, radimo ruku pod ruku sa našim partnerima širom svijeta. U Crnoj Gori, posebno smo ponosni na naše partnerstvo s UNHCR-om i nacionalnim vlastima. Ovo partnerstvo i saradnja su ključni za osnovni zadatak osiguranja da izbjeglice osjete sigurnost i budu uključene", rekla je šefica Delegacije EU u Crnoj Gori, NJ.E. gospođa Oana Kristina Popa. NJ.E. Ambasador Ukrajine, gospodin Oleg Herašimenko, izrazio je zahvalnost narodu i vladi Crne Gore što nesebično pružaju utočište ukrajinskim izbjeglicama, iako je zemlja teritorijalno mala. Ambasador je takođe pohvalio posvećenost UNHCR-a u pronalaženju praktičnih i trajnih rješenja za izbjeglice koje žive u zemlji. Na dan 19. juna, šef kancelarije UNHCR-a dodijelio je diplome studentima Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore za uspješno završavanje Pravne klinike o izbjegličkom pravu. Gospodin Bušardi je izrazio zahvalnost Pravnom fakultetu za kontinuiranu saradnju od 2007. godine i istakao da je tokom godina gotovo 500 studenata završilo Pravnu kliniku i naučilo o mandatu UNHCR-a i izbjegličkom pravu. U predvečerje 20. juna, Glavni grad Podgorica osvijetlio je most Milenijum i pridružio se UNHCR-u u obilježavanju Svjetskog dana izbjeglica, iskazujući solidarnost s osobama koje su prisiljene pobjeći zbog rata ili progona. To je samo jedna od sporednih aktivnosti koje je kancelarija sprovela u Crnoj Gori kako bi obilježila ovaj važan dan. UNHCR i partner za pravnu pomoć, Građanska Alijansa, u saradnji sa Opštinom Bar obilježili su, 21. juna, Svjetski dan izbjeglica na platou dvorca kralja Nikole u primorskom gradu Baru, koji je dom brojnim ukrajinskim izbjeglicama. Predstavnik UNHCR-a izrazio je zahvalnost građanima Bara i lokalnim vlastima što su domaćini jedne od najvećih ukrajinskih izbjegličkih zajednica u zemlji. Otvaranju su prethodilo kulturni program, uključujući ansambl izbjegličkog hora "Zima", dječija pozorišnu predstavu, kao i izložba slika djece izbjeglica. Na dan 22. juna, Crveni krst Crne Gore i UNHCR organizovali su događaj kako bi se dodatno naglasila poruka Svjetskog dana izbjeglica u kontekstu zaštite i uključivanja izbjegličke djece. Događaju, koji je uključivao brojne sportske aktivnosti za djecu u najvećem parku u glavnom gradu Podgorici, prisustvovali su brojni gosti, uključujući i ambasadora Ukrajine u Crnoj Gori. Uoči Svjetskog dana izbjeglica, 15. i 16. juna, UNHCR, Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Ambasada Ukrajine u Crnoj Gori, Privredna komora i Savez poslodavaca zajednički su organizovali sajam poslova za ukrajinske nosioce privremene zaštite. Oko 30 poslodavaca, uglavnom iz sektora turizma, prisustvovalo je sajmu poslova i predstavilo svoja slobodna radna mjesta, a događaju je prisustvovalo više od 100 izbjeglica.       Foto galerija    

Podgorica, 19. jun 2023. Široko rasprostranjen govor mržnje među mladima, njegovi uzroci i posledice bili su u središtu dijaloga sa mladima koji je tim UN u Crnoj Gori organizovao sa dramskim studiom „Prazan prostor“ povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv govora mržnje 18. juna, u podgoričkom pozorištu Dodest. Događaj je okupio oko 60 mladih ljudi različitog uzrasta, iz različitih segmenata društva, iz grupa koje se često suočavaju sa govorom mržnje, kao i predstavnike Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i međunarodnih partnera – Savjeta Evrope i Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju. “Borba protiv govora mržnje je od ključne važnosti za UN. To je, kako je rekao Generalni sekretar, toksična i destruktivna pojava. Govor mržnje je u direktnoj suprotnosti sa fundamentalnim obećanjima Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, čiju 75. godišnjicu obilježavamo ove godine, a koja je i danas aktuelna kao i na dan kad je nastala.” – kazala je Anjet Lanting, savjetnica za ljudska prava u kancleariji UN. U dinamičnoj i otvorenoj diskusiji mladi su se saglasili da je govor mržnje sveprisutan u njihovim sredinama, ističući da odgovor društva nije ni približno dovoljan. U okviru dijaloga razmenjena su iskustva, dirljiva svedočenja i konkretni primjeri sa kojima su se susreli mladi ljudi, koji su identifikovali neke od osnovnih uzroka i ključnih pokretača govora mržnje. Patrijarhalni stereotipi, neregulisani društveni mediji i nedovoljna prioritizacija ovog problema bili su samo neki od uzroka koji su pomenuti u diskusiji. “Govor mržnje je prisutan na svakom koraku i svaki dan, po bilo kom osnovu – po polu, seksualnoj orijentaciji, nacionalnosti, političkom opredeljenju, imovinskom statusu, popularnosti u grupi…“, rekao je 17-godišnji Asmir ukazujući da ljudi nerijetko pravdaju govor mržnje pozivajući se na slobodu govora. Dijalog sa mladima inspirisan je izvođenjima kratkih pozorišnih komada mladih glumaca, kao i kratkim filmom „Ljubav i nasilje“. Film prikazuje autentične priče iz stvarnog života mladih sa fokusom na rodno zasnovani govor mržnje i nasilje među adolescentima. Predstava se izvodi u formi takozvanog „forum teatra“ – interaktivni formatu sa prekidima u kritičnim trenucima kako bi se publika uključila u diskusiju. “Ono što smo videli u filmu je veoma realistično, nešto čemu svjedočimo ili doživljavamo skoro svakodnevno“, rekla je 12-godišnja Iva, napominjući da se govor mržnje prečesto ignoriše ili zataškava. Predstavnici dramskog studija „Prazan prostor“ Marija i Mirko, koji imaju veliko iskustvo u vođenju dijaloga na ovu temu, usmjeravali su na način da pomognu mladima u publici da razumiju prirodu govora mržnje i da ih podstaknu da iznesu svoje stavove.. „Uvijek je fascinantno, ali istovremeno i šokantno kada mladi ljudi otključaju svoja iskustva i svoje stavove“, rekla je Marija i istakla da društvo ima neprihvatljivo visok nivo tolerancije prema govoru mržnje i da je govor mržnje u velikoj mjeri normalizovan. „Ono što smo danas čuli bilo je na momente teško, neprijatno, ali bilo je jasno: govor mržnje i nasilje u porodici, školi, medijima i društvu su veoma stvarni. Mladi su podijelili dirljiva iskustva, ali i važne ideje o tome šta mogu da urade i šta roditelji, nastavnici i lideri treba da urade da zaustave govor mržnje i nasilje.“, zaključila je Anjet Lanting. Dijalog sa mladima o govoru mržnje organizovan je u okviru inicijative za obilježavanje 75. godišnjice Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima - #HR75. Događaj je finansirala Kancelarija UN za ljudska prava.     Foto galerija