Ujedinjene nacije u Crnoj Gori

Ciljevi održivog razvoja su globalni poziv na akciju za okončanje siromaštva, zaštitu životne sredine i klime Zemlje i za osiguranje da svi ljudi žive u miru i prosperitetu. To su ciljevi na kojima Ujedinjene nacije rade u Crnoj Gori:

Više informacija

Naš rad

05 April 2023

Fond za ubrzani razvoj Crne Gore

Klikni ovdje za preuzimanje dokumenta: Fond za ubrzani razvoj Crne Gore O Fondu za ubrzani razvoj Crne Gore Fond za ubrzani razvoj Crne Gore je mehanizam udruženog fonda koji ima za cilj da ubrza implementaciju Agende za održivi razvoj do 2030. i neposredno postizanje ciljeva održivog razvoja (SDG) u Crnoj Gori, a time i da pruži snažnu podršku procesu pristupanja zemlje EU. Fond je osmišljen da pruži katalitičku podršku prioritetnim oblastima u skladu sa Nacionalnom strategijom održivog razvoja, Programom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji i predstojećim Okvirom saradnje UN za održivi razvoj 2023-2027. Dodatno, Fond je dizajniran da ojača sinergiju među organizacijama UN u zemlji, što direktno doprinosi efikasnijoj implementaciji reforme UN. Sa svega sedam godina preostalih za ostvarivaje Ciljeva održivog razvoja, a još manje za ispunjavanje kriterijuma za pristupanje EU, Crnoj Gori je potrebna podrška da bi bila uspješna. To je glavni razlog za osnivanje Fonda za ubrzani razvoj Crne Gore. Cilj i svrha Fonda Fond će biti podrška integrisanoj i koherentnoj mobilizaciju resursa, centralizovanoj i transparentnoj alokaciji i isplati sredstava za promovisanje razvoja i za implementaciju integrisanih aktivnosti za postizanje Ciljeva održivog razvoja i unapređenje procesa pristupanja EU. Tematski fokus Fonda Strateški i tematski fokus Fonda vezan je za Okvir saradnje UN za održivi razvoj 2023-2027. kojim su definisane tri strateške prioritetne oblasti rada UN u Crnoj Gori: inkluzivni ekonomski razvoj i ekološka održivost razvoj ljudskog kapitala, smanjenje ranjivosti, socijalna uključenost socijalna kohezija, upravljanje usmjereno na ljude, vladavina prava i ljudska prava. Jedna od funkcija Fonda taskođe je i podrška ubrzanju procesa pristupanja EU kroz okvir Agende održivog razvoja do 2030. Tim UN u Crnoj Gori sproveo je analizu sinergije između procesa pristupanja EU i Agende 2030. Nalazi pokazuju da je proces pristupanja EU u dvije trećine usaglašen sa Agende 2030 (105 od 169 Ciljeva održivog razvoja). Fond za ubrzani razvoj će dodatno podstaći sinergiju ta dva ključne razvojna procesa u zemlji kako bi javna uprava, kao primarni nosilac dužnosti, unaprijedila svoju efikasnost. Pored elementa kohezije politike i podrške implementaciji Okvira saradnje UN, Fond će dodatno uticati na unapređenje zajedničkih akcja UN što je jedan od temeljnih aspekata reforme UN. Upravljanje Fondom Fondom će upravljati Zajednički upravni odbor u zemlji. To tijelo takođe pruža nadzornu ulogu za sprovođenje Okvira saradnje UN 2023-2027. Njime kopredsjedavaju rezidentni koordinator UN i ministar vanjskih poslova. Zajednički upravni odbor u zemlji najbolje je pozicioniran subjekt za upravljanje Fondom jer osigurava da su intervencije u skladu sa nacionalnim prioritetima, strateškim oblastima Okvira saradnje UN i osigurava nacionalno vlasništvo koje, dalje, doprinosi održivosti intervencija koje finansira Fond. Administriranje Fonda Fond administrira Višenamjenski povjerenički fond (Multi Partner Trust Fund - MPTF). Riječ je o funkcionalnom mehanizmu finansiranja Ujedinjenih nacija koji obezbjeđuje globalne standarde za transparentnost u izvještavanju. Fond će otvoren za kontribucije širokog spektra partnera – javnih, privatnih, multilateralnih i bilateralnih izvora finansiranja. Fond će imati prednost u prikupljanju nenamjenskih ili djelimično namjenskih doprinosa koji će pomoći sistemu UN da osigura efikasnost.

Pročitaj više

1 od 5

Priča

20 January 2023

Vlada opredijelila milion eura Fondu za ubrzani razvoj Crne Gore

Podgorica, 20. januar 2023 Crna Gora je korak bliže ostvarivanju Agende 2030, nakon što je Vlada podržala Fond za ubrzani razvoj Crne Gore i obavezala se da će izdvojiti milion eura za taj finansijski alat nove generacije kojim je previđeno objedinjavanje donatorskih sredstava i njihovo dalje usmjeravanje ka razvojnim inicijativama. Fond koji je pokrenuo UN osmišljen je kao snažno sredstvo podrške ubrzanju implementacije Ciljeva održivog razvoja u zemlji, a samim tim i kao podrška ubrzanju pristupanja zemlje EU. Opredjeljivanje sredstava za Fond, Crna Gora je pokazala snažno posvećenost implementaciji Agende 2030. Prema riječima crnogorskog premijera Dritana Abazovića, Fond će biti od ključnog značaja za aspiracije Crne Gore da ispuni obaveze zemlje u okviru Agende 2030. “Podržavajući Agendu 2030, Fond će biti veoma važno sredstvo podrške našem procesu evropskih integracija”, rekao je Abazović, uz poziv bilateralnim partnerima da se pridruže inicijativi i da podrže Fond. Pored doprinosa Vlade Crne gore, Fondu za ubrzanje održivog razvoja Crne Gore finansijsku podršku pružilo je i nekoliko zemalja, uključujući Luksemburg i Švajcarsku. Rezidentni koordinator UN Piter Lundberg pozdravio je potpisivanje podrške ovom mehanizmu zajedničkog finansiranja koje su pokrenule Ujedinjene nacije, ističući da ono dolazi u kritičnom trenutku. “Podrška Vlade ovom važnom katalizatoru razvoja Crne Gore snažan je signal posvećenosti zemlje implementaciji Agende održivog razvoja do 2030. godine. S obzirom da je do ispunjenja ovog univerzalnog plana razvoja ostalo sedam godina, Crnoj Gori je potrebna sva naša podrška da bi uspjela u ovom kritičnom poduhvatu“, rekao je Lundberg, izrazivši nadu da će se i druge partnerske zemlje pridružiti Fondu u pružanju podrške održivom razvoju Crne Gore. Kao zamajac razvoja zemlje na putu ka EU, Fond će sredstva usmjeravati ka strateškim inicijativama u tri prioritetne oblasti Okvira saradnje Crne Gore i UN za period 2023-27: inkluzivni ekonomski razvoj i održivost životne sredine razvoj ljudskog kapitala, smanjenje ranjivosti, socijalna uključenost socijalna kohezija, upravljanje usmjereno na ljude, vladavina prava i ljudska prava. Fond koji su potpisale Vladae Crne Gore i Ujedinjene nacije u funkciji je od 1. januara 2023. godine, ali administrativne i aktivnosti prikupljanja sredstava traju skoro godinu dana. Fondom će upravljati tim UN u zemlji u bliskom partnerstvu sa Vladom, kako bi se osigurala puna nacionalna posvećenost i dugoročna održivost.

Pročitaj više

1 od 5

Priča

20 July 2022

Zajedničko trasiranje puta kao održivom razvoju

Podgorica, 20. jul 2022. Ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić i rezidentni koordinator sistema UN-a u Crnoj Gori Piter Lundberg potpisali su danas Okvir saradnje Vlade Crne Gore i Ujedinjenih nacija za održivi razvoj UNSDCF 2023-2027. Ministar Krivokapić je kazao da su narednih pet godina ključne za saradnju Crne Gore sa UN i EU, te da bi bilo korisno da dva paralelna puta pretvorimo u jedinstveni put, koji ćemo završiti 2027. članstvom u Evropskoj uniji. Šef crnogorske diplomatije je istakao da glavna dobit svih angažmana Crne Gore sa Ujedinjenim nacijama, kao i evroatlantskim partnerima jeste puno razumijevanje. „Mi se osjećamo kao država koja ima puno razumijevanje na svom putu evropskih integracija, na dostojanstvenom članstvu u UN, kao i na pripadanju evroatlantskoj zajednici“ – kazao je Krivokapić. On je naglasio da to razumijevanje, za nas, nije manje važno od višestruke pomoći koju dobijamo u oblastima koje modernizuju naše društvo, dodavši da je broj zemalja i agencija koje nas podržavaju iznad svakog očekivanja. Ističući da socijalna inkluzija predstavlja dio načina postojanja malih zajednica, Krivokapić je kazao da one opstaju na solidarnosti i povezanosti koja nije samo ekonomska i socijalna, već ima i emotivnu notu koja daje puni osjećaj življenja u jednom društvu. Govoreći o paralelnom procesu evropske integracije, on je kazao da nema više vremena za odlaganje, te da je brodu koji zna gdje putuje svaki vjetar dobar, dok brodu koji ne zna gdje putuje nema dobrog vjetra. “Naš put jeste EU, ali taj put ne može biti bezgraničan, taj put mora imati svoje vremenske okvire postavljene za Crnu Goru, kroz stalne reforme koje su ostvarljive u narednom petogodišnjem periodu, ali i kraćem od toga“ – kazao je Krivokapić. Rezidentni koordinator sistema UN-a u Crnoj Gori Lundberg rekao je da Okvir saradnje UN za održivi razvoj koji smo danas zajednički usvojili predstavlja temelje saradnje Crne Gore i Ujedinjnih nacija u narednih pet godina. “Ova vizija razvoja, zasnovana na zajednički identifikovanim razvojnim prioritetima, biće snažan podsticaj ubrzanju ostvarivanja Ciljeva održivog razvoja, a samim tim i procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji „ – kazao je Lundberg, ističući da će u tom procesu izuzetno važnu ulogu igrati Fond za ubrzani razvoj Crne Gore, finansijski alat nove generacije koji ima za cilj objedinjavanje donatorskih sredstava za rješavanje krupnih razvojnih izazova. Danas je održan i sastanak Nadzornog odbora za praćenje implementacije Integrisanog programa UN-a (UNDAF) 2017-2022.

Pročitaj više

1 od 5

Priča

10 May 2023

Katalizator održivog razvoja Crne Gore

Klikni ovdje za vebsajt Fonda za održivi razvoj Crne Gore U cilju ubrzanja ostvarivanja Agende 2030 u Crnoj Gori, Tim UN je udružio snage sa nacionalnim i međunarodnim partnerima kako bi uspostavio Fond za ubrzani razvoj Crne Gore – finansijski alat nove generacije koji objedinjuje donatorska sredstva i usmjerava ih ka razvojnim inicijativama. Strateški fokus Fonda usklađen je sa Okvirom saradnje UN za održivi razvoj 2023-2027, sa ciljem podrške razvojnim inicijativama iz tri strateške prioritetne oblasti rada UN u Crnoj Gori: inkluzivni ekonomski razvoj i ekološka održivost razvoj ljudskog kapitala, smanjenje ranjivosti, socijalna uključenost socijalna kohezija, upravljanje usmjereno na ljude, vladavina prava i ljudska prava. Rezidentni koordinator UN u Crnoj Gori Piter Lundberg ističe da je Fond za ubrzani razvoj Crne Gore osmišljen kao snažan katalizator za ubrzanje ostvarivanja Ciljeva održivog razvoja u zemlji. "Fond za ubrzani razvoj Crne Gore je zajednička vizija ubrzanog ostvarivanja Ciljeva održivog razvoja. Obzirom na ogromni razvojni potencijal, Fond može biti važan fatkor razvoja Crne Gore i ostvarivanja nacionalnih prioriteta, na prvom mjestu pristupanja zemlje Evropskoj uniji.“ – kazao je Lundberg dodajući da je Fonda rezultat istinskog razvojnog partnerstva. Do sada je Fond za ubrzani razvoj Crne Gore za razvojne inicijative generisao 2,5 miliona eura, koje dolaze od vlada Crne Gore, Luksemburga i Švajcarske. Vlada Crne Gore izdvojila je milion eura za ovaj Fond dok je Vlada Švajcarske podržala ovu inicijativu sa 1,5 miliona eura. Ranije je doprinos Fondu dodijelila i vlada Luksemburga. Fond za ubrzani razvoj Crne Gore predstavlja iskorak ka više integrisanoj i koherentnoj mobilizaciji resursa, centralizovanoj i transparentnoj alokaciji i raspodjeli resursa za podršku razvoju zemlje. Štaviše, jedna od funkcija Fonda je podrška ubrzanju procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji kroz sprovođenje okvira Agende 2030, imajući u vidu snažnu sinergiju između ta dva glavna razvojna procesa u zemlji. Klikni ovdje za vebsajt Fonda za održivi razvoj Crne Gore

Pročitaj više

1 od 5

Priča

06 April 2023

Rekapitulacija ključnih dostignuća

Kao završna godina Integrisanog programa UN za Crnu Goru (UNDAF) 2017-2022, prethodna godina je bila prilika da se rezimiraju neka od glavnih dostignuća tokom tog ciklusa. Neka od ključnih dostignuća tog razvojnog ciklusa svakako uključuju smanjenje stope rizika od siromaštva sa 24 na 21,2%; povećanje od 50% broja djece sa smetnjama u razvoju u redovnom obrazovanju kao i rast od 30% djece u predškolskom obrazovanju. U oblasti zaštite životne sredine, obim nacionalno zaštićenih područja u stalnom je porastu. Donesena je i odluka da se 1% ukupne morske površine proglasi prvim zaštićenim morskim područjem u Crnoj Gori. Štaviše, već je ispunjen planirani cilj smanjenja emisija štetnih gasova za 30% u odnosu na 1990. godinu, dok je nacionalni cilj od 33% potražnje za energijom iz obnovljivih izvora prevaziđen. „Zajedno sa više od 50 partnera, postignut je napredak u ubrzavanju Agende 2030 kroz unapređenje ljudskih prava, rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena, socijalne zaštite i pristupa obrazovanju i zdravstvu, rešavanja uticaja klimatskih promena, unapređenja održivog ekonomskog razvoja, kao i kroz podršku kapacitetima upravljanja, digitalizaciju i društvenu koheziju“, rekao je Peter Lundberg, stalni koordinator UN-a u Crnoj Gori. U godini koju su obilježili snažni i višestruki efekti ruske invazije na Ukrajinu, zajednički napori su uloženi u podršku javnoj upravi na lokalnom i nacionalnom nivou, kako bi se poboljšala transparentnost, odgovornost i efikasnost, između ostalog i kroz poboljšani okvir digitalnog upravljanja. „Još jednom, naš program je testirao svoju sposobnost da odgovori na nove izazove – ovoga puta pomažući nacionalnim vlastima u pružanju hitnog odgovora na efekte invazije na Ukrajinu. Crna Gora je ponosna što je jedna od vodećih zemalja u pružanju utočišta najvećem broju izbjeglica prema veličini stanovništva“, zaključio je Lundberg, ističući da godišnji izvještaj Tima UN u zemlji rezultatima za 2022. godinu daje dobar pregled ključnih rezultata ostvarenih u tom periodu.

Pročitaj više

1 od 5

Priča

20 March 2023

Godinu dana sukoba u Ukrajini - Crna Gora nastavlja da pomaže ljudima koji su primorani da napuste svoje domove

Mart 2023. Od izbijanja rata u Ukrajini 24. februara 2022. godine, više od 13 miliona ljudi je prinuđeno da napusti svoje domove, što predstavlja jedno od najvećih prisilnih raseljavanja stanovništva u Evropi od Drugog svjetskog rata. S obzirom na to da se ne nazire kraj sukobu, mnoge evropske države svesrdno pružaju pomoć izbjeglicama, uključujući i Crnu Goru, malu državu na balkanskom poluostrvu. Vlada Crne Gore je 11. marta 2022. godine aktivirala privremenu zaštitu u trajanju do godinu dana za osobe koje bježe iz Ukrajine. Iako Crna Gora ne dijeli svoje granice sa Ukrajinom, od 24. februara 2022. godine u državu je stiglo preko 95,000 Ukrajinaca. Kulturne sličnosti, altruizam ljudi i politika otvorenih vrata Crne Gore stvorili su osjećaj sigurnosti za više od 34,000 Ukrajinaca koji su odlučili da ostanu u zemlji – zapanjujućih pet odsto stanovništva Crne Gore, od kojih je više od 8,000 podnijelo zahtjev za privremenu zaštitu. Poređenja radi, obim prijema izbjeglica u Crnoj Gori srazmjerno njenoj populaciji je jednako prijemu 1,9 miliona izbjeglica u Poljskoj ili 3,4 miliona izbjeglica u Francuskoj, a uzimajući u obzir da Crna Gora nije članica Evropske unije i da tako nema pristup strukturnim fondovima. Vlada Crne Gore je 15. februara 2023. godine usvojila Odluku o produženju privremene zaštite za ukrajinske izbjeglice do 11. marta 2024. godine, proširivši opseg ljudi koji mogu ostvariti koristi od ovog režima zaštite. Pored državljana Ukrajine, lica kojima je odobrena međunarodna zaštita u Ukrajini i osoba koje su dobile status apatrida u Ukrajini, prema novoj Odluci, i Ukrajinci koji su prije 24. februara imali određeno prebivalište u Crnoj Gori, sada mogu podnijeti zahtjev za privremenu zaštitu. U skladu sa novom Odlukom svi nosioci privremene zaštite su pozvani da se upute prema lokalnoj filijali Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) u mjestu boravka, kako bi zamijenili sertifikate o privremenoj zaštiti. UNHCR je, u bliskoj saradnji sa svojim partnerima, lokalnom nevladinom organizacijom Građanskom alijansom i Crvenim krstom Crne Gore, kao i preko mreže ukrajinskih volontera u organizaciji Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori, povećao prisustvo na terenu kako bi se pružile informacije svim nosiocima privremene zaštite i podržao MUP da blagovremeno realizuje proceduru. UNHCR je 3. marta 2023. godine organizovao prevoz za 30 izbjeglica iz smještaja koji obezbijeđuje država, od hotela Sato u primorskom gradu Sutomoru do lokalne filijale MUP-a u susjednom gradu Baru. Pomoć UNHCR-a i partnera je ključna u obezbjeđivanju pravne sigurnosti za izbjegličko stanovništvo kroz blagovremeno produženje privremene zaštite za ova lica. Olga, 38-godišnja majka izbjeglica iz Ukrajine je rekla: "Ne možemo biti dovoljno zahvalni ljudima i državi Crnoj Gori što su nam obezbijedili topao i bezbjedan dom u poslednjih godinu dana. Odlazak iz Ukrajine je bila najteža odluka koju sam morala da preduzmem, ali bezbijednost moje djece je bila neupitna. Crnu Goru vidimo kao svoj drugi dom i nikada nećemo zaboraviti ljubaznost i velikodušnost koja nam je ukazana, kao i danas kada produžavamo boravak.” Od 24. februara, UNHCR u Crnoj Gori pruža podršku državnim institucijama i svim ljudima koji traže utočište u državi zbog rata u Ukrajini. Kancelarija podržava vlasti u odgovoru na izbjegličku krizu, jačanju njenih kapaciteta i obezbjeđivanju blagovremene obrade aplikacija za privremenu zaštitu, istovremeno podržavajući ukrajinske izbjeglice da nesmetano pristupe pravima i servisima, posebno zdravstvu, obrazovanju, zapošljavanju i socijalnoj zaštiti, kao i psihosocijalnoj pomoći. “Crna Gora je preuzela ogroman teret usred rastućih globalnih ekonomskih neizvijesnosti održavanjem politike otvorenih vrata prema osobama koje prisilno napuštaju Ukrajinu. Odluka da uspostavi režim privremene zaštite 2022. godine, kao i da nedavno produži isti na još godinu dana kako bi se pružila čvrsta pravna osnova za zaštitu i inkluziju Ukrajinaca, jeste izuzetan primjer humanitarizma. Ovi rezultati svjedoče o neophodnom i plodnom partnerstvu UNHCR- a i Crne Gore u poštovanju međunarodnog humanitarnog prava i dostizanju visokih ambicija za zaštitu raseljenih lica", rekao je Žan-Iv Bušardi, šef UNHCR u Crnoj Gori. UNHCR će nastaviti da podržava ukrajinsko stanovništvo koje traži utočište u Crnoj Gori, kao i da sarađuje sa državnim institucijama i partnerima, u nastojanjima da niko ne ostane bez zaštite, pomoći i pristupa pravima. Za više informacija o radu UNHCR-a u Crnoj Gori posjetite: UNHCR - Montenegro. Teodora Lađić, UNHCR

Pročitaj više

1 od 5

Priča

08 March 2023

Moramo se zauzeti za živote i prava žena. Uvijek i svuda.

Autorski tekst generalnog sekretara UN Antonia Gutereša Širom svijeta, ostvareni napredak u pogledu prava žena iščezava pred našim očima. Najnovije prognoze procjenjuju da će nam, ako nastavimo ovim tempom, biti potrebno još 300 godina da se postigne puna rodna ravnopravnost. Današnje krize koje se nadovezuju jedna na drugu, od rata u Ukrajini do vanredne klimatske situacije, najprije i najteže pogađaju žene i djevojčice. U svjetlu globalnih izazova po demokratiju, u pitanje se dovode i uskraćuju prava žena nad njihovim tijelima i prava na samostalno odlučivanje o sopstvenim životima. Dva statistička podatka vrlo ilustrativno opisuju naš neuspjeh: Svakih deset minuta jednu ženu ili djevojčicu usmrti član porodice ili intimni partner. Svaka dva minuta jedna žena premine tokom trudnoće ili porođaja. Većina takvih smrtnih slučajeva može se u potpunosti spriječiti. Na Međunarodni dan žena, moramo se obavezati da ćemo promijeniti stvari nabolje. Moramo preokrenuti ove užasne trendove i zauzeti se za živote i prava žena i djevojčica, svuda. Ovo predstavlja jedan od mojih glavnih prioriteta i okosnicu rada Ujedinjenih nacija širom svijeta. Od Južnog Sudana do Mijanmara, podržavamo žene i djevojčice u krizi osiguravajući da se u mirovnim procesima čuje i njihov glas. Zamjenica generalnog sekretara, Amina Mohamed, nedavno je posjetila Avganistan s porukom za tamošnje vlasti: žene i djevojčice imaju osnovna ljudska prava i nikad nećemo odustati od borbe za njih. Ove godine, Međunarodni dan žena usredsređen je na zatvaranje rodnog jaza u nauci, tehnologiji i inovacijama. Globalno gledano, pristup i korišćenje interneta je za 21 odsto vjerovatnije među muškarcima nego među ženama, a u zemljama s niskim dohotkom ta razlika je i preko 50 odsto. Ipak, čak su i najbogatije zemlje na gubitku zbog rodno-zasnovanih stereotipa i istorijske pristranosti. U tehnološkoj industriji, muškarci su dvostruko brojniji od žena. U polju vještačke inteligencije, taj odnos je pet naprema jedan. Dostupnost tzv. velikih podataka novo je blago i osnova za političke i poslovne odluke današnjice, ali u njima se često zanemaruju rodne razlike – ili se u potpunosti zatvaraju oči pred pitanjima koja se tiču žena. Sve bi trebalo da nas alarmiraju proizvodi i usluge koji su od samog početka utemeljeni u rodnoj nejednakosti i kao takvi digitalizuju patrijarhat i mizoginiju. Silikonske doline ovog svijeta ne smiju postati Doline smrti ženskih prava. Medicinske odluke koje se zasnivaju na podacima o muškim tijelima ne samo da mogu naštetiti ženama, već mogu biti i smrtonosne. Diskriminacija žena u nauci i tehnologiji posljedica je viševjekovnog patrijarhata, diskriminacije i pogubnih stereotipa. Žene čine svega tri odsto dobitnika Nobelove nagrade u naučnim kategorijama od 1901. godine do danas. Žene na internetu – uključujući naučnice i novinarke – često su na meti seksističkog govora mržnje i zlostavljanja čija je namjera da ih ućutkaju i posrame. Ali one neće biti ućutkane. Žene i djevojčice svuda traže svoja prava, a njihove riječi odjekuju širom svijeta. Potrebna nam je akcija na više frontova kako bismo osigurali da žene i djevojčice mogu da daju svoj puni doprinos globalnom znanju kroz nauku i tehnologiju. Moramo srušiti barijere – od diskriminatornih podataka do stereotipa koji djevojčice odvraćaju od izučavanja prirodnih nauka u ranom uzrastu. Donosioci odluka svih vrsta moraju pospješiti učešće i liderstvo žena u nauci i tehnologiji, i kroz sistem kvota ako je neophodno. Trebalo bi da budu kreativni, prošire mogućnosti za zapošljavanje i da se ono temelji na vještinama. I moraju biti istrajni u takvoj namjeri. Rodna ravnopravnost se neće desiti sama od sebe, ona mora postati prioritet na kome će se posvećeno raditi. Ovaj pristup daje rezultate u Ujedinjenim nacijama, gdje imamo sopstvenu strategiju rodnog pariteta među zaposlenima. Takođe, potrebna nam je akcija kako bismo stvorili bezbjedno digitalno okruženje za žene i pozvali na odgovornost kako počinioce digitalnog nasilja, tako i digitalne platforme koje im to omogućavaju. Ujedinjene nacije sarađuju s vladama, civilnim društvom, privatnim sektorom i drugim akterima na Kodeksu ponašanja čiji je cilj smanjenje štete i povećanje odgovornosti na digitalnim platformama, istovremeno braneći slobodu izražavanja. Ženska prava nisu luksuz koji može da čeka dok ne riješimo klimatsku krizu, okončamo siromaštvo i stvorimo bolji svijet. Ulaganje u žene i djevojčice najsigurniji je način da se uzdignu svi ljudi, zajednice i zemlje, te da se ostvare ciljevi Agende za održivi razvoj do 2030. godine. Udružimo snage za inkluzivniji, pravedniji i prosperitetniji svijet za žene i djevojčice, muškarce i dječake, svuda.

Pročitaj više

1 od 5

Priča

07 February 2023

UN Crna Gora i vlade Crne Gore i Švajcarske potpisale sporazum o kontribuciji od 2,5 miliona EUR u Fond za ubrzani razvoj

Podgorica, 7. februar 2023. Predsjednik Vlade Crne Gore dt Dritan Abazović, rezidentni koordinator UN Piter Lunberg i ambasador Švajcarske u Crnoj Gori Urs Šmid potpisali su danas sporazum o opredjeljivanju sredstava za Fond za ubrzani razvoj Crne Gore. Riječ je o finansijskom alatu nove generacije koji su uspostavile Ujedinjenje nacije u zemlji, a čiji je cilj objedinjavanje donatorskih sredstava koja će se usmjeriti ka razvojnim inicijativama. Vlada Crne Gore opredijelila je iznos od 1 milion EUR za Fond za ubrzani razvoj Crne Gore, dok je Vlada Švajcarske podržala ovu inicijativu sa 1,5 miliona EUR. Prethodno, kontribuciju za Fond opredijelila je i Vlada Luksemburga. "Ideja i vizija ove Vlade je da Crnu Goru učinimo zelenom destinacijom. To nije lak posao, jer mnogo toga moramo promijeniti, a moramo da imamo i održive projekte. Više sam nego siguran da će nam ovaj Fond dati šansu da nađemo dobar projekat i da ćemo nakon njegove implementacije imati mnogo bolju situaciju po pitanju održivog razvoja, kazao je dr Dritan Abazović, predsjednik Vlade Crne Gore. Crnogorska kontribucija za održivi razvoj kroz ovaj modalitet finansiranja je posebno značajna kada se stavi u perspektivu veličine zemlje i ekonomije. Crna Gora ovim ulaže 1,3€ po glavi stanovnika u održivi razvoj kroz instrumente Fonda za ubrzani razvoj Crne Gore, što je više od svih zemalja regiona ali i jasan indikator strateškog opredjeljenja Crne Gore ka održivom razvoju i saradnji sa Ujedinjenim nacijama. Rezidentni koordinator UN u Crnoj Gori Piter Lundberg istakao je da je Fond za ubrzani razvoj Crne Gore osmišljen kao snažan katalizator za ubrzanje ostvarivanja Ciljeva održivog razvoja u zemlji. "Fond za ubrzani razvoj Crne Gore je zajednička vizija ubrzanog ostvarivanja Ciljeva održivog razvoja. Obzirom na ogromni razvojni potencijal, Fond može biti važan fatkor razvoja Crne Gore i ostvarivanja nacionalnih prioriteta, na prvom mjestu pristupanja zemlje Evropskoj uniji.“ – kazao je Lundberg dodajući da je Fonda rezultat istinskog razvojnog partnerstva. Urs Šmid, ambasador Švajcarske koja je za sada najveći donator Fonda, istakao je da su bilateralni odnosi između Švajcarske i Crne Gore veoma dinamični i da je Švajcarska među pet najvećih stranih investitora u Crnoj Gori sa oko 800 miliona evra uloženih od 2003. godine. “Učešće Švajcarske u Fondu za ubrzani razvoj Crne Gore dodatno će unaprediti odnose naših dveju država i verujem da će naš doprinos ohrabriti druge države i razvojne partnere da se pridruže i kroz ovaj inovativni finansijski mehanizam doprinesu ubrzanju reformi u Crnoj Gori.” - kazao je Šmid. Konsolidacijom i usmjeravanjem sredstava ka ciljanim razvojnim intervencijama, Fond ima za cilj da, kao katalizator ubrzanja Agende 2030, ujedno doprinese i ubrzanju učlanjenja Crne Gore u EU, obzirom na visok stepen usklađenosti Agende održivog razvoja i procesa pristupanja EU. Fond je osmišljen kao podrška strateškim inicijativama u tri prioritetne oblasti Okvira saradnje Crne Gore i Ujedinjenih nacija za period 2023–2027: 1) inkluzivni ekonomski razvoj i ekološka održivost, 2) razvoj ljudskog kapitala, smanjenje ranjivosti, socijalna uključenost i 3) društvena kohezija, upravljanje po mjeri čovjeka, vladavina prava i poštovanje ljudskih prava.

Pročitaj više

1 od 5

Vidi sve

Saopštenje za javnost

13 April 2023

UN Crna Gora i vlade Crne Gore i Švajcarske potpisale sporazum o kontribuciji od 2,5 miliona EUR u Fond za ubrzani razvoj

Podgorica, 7 February 2023 Predsjednik Vlade Crne Gore dt Dritan Abazović, rezidentni koordinator UN Piter Lunberg i ambasador Švajcarske u Crnoj Gori Urs Šmid potpisali su danas sporazum o opredjeljivanju sredstava za Fond za ubrzani razvoj Crne Gore. Riječ je o finansijskom alatu nove generacije koji su uspostavile Ujedinjenje nacije u zemlji, a čiji je cilj objedinjavanje donatorskih sredstava koja će se usmjeriti ka razvojnim inicijativama. Vlada Crne Gore opredijelila je iznos od 1 milion EUR za Fond za ubrzani razvoj Crne Gore, dok je Vlada Švajcarske podržala ovu inicijativu sa 1,5 miliona EUR. Prethodno, kontribuciju za Fond opredijelila je i Vlada Luksemburga. "Ideja i vizija ove Vlade je da Crnu Goru učinimo zelenom destinacijom. To nije lak posao, jer mnogo toga moramo promijeniti, a moramo da imamo i održive projekte. Više sam nego siguran da će nam ovaj Fond dati šansu da nađemo dobar projekat i da ćemo nakon njegove implementacije imati mnogo bolju situaciju po pitanju održivog razvoja, kazao je dr Dritan Abazović, predsjednik Vlade Crne Gore. Crnogorska kontribucija za održivi razvoj kroz ovaj modalitet finansiranja je posebno značajna kada se stavi u perspektivu veličine zemlje i ekonomije. Crna Gora ovim ulaže 1,3€ po glavi stanovnika u održivi razvoj kroz instrumente Fonda za ubrzani razvoj Crne Gore, što je više od svih zemalja regiona ali i jasan indikator strateškog opredjeljenja Crne Gore ka održivom razvoju i saradnji sa Ujedinjenim nacijama. Rezidentni koordinator UN u Crnoj Gori Piter Lundberg istakao je da je Fond za ubrzani razvoj Crne Gore osmišljen kao snažan katalizator za ubrzanje ostvarivanja Ciljeva održivog razvoja u zemlji. "Fond za ubrzani razvoj Crne Gore je zajednička vizija ubrzanog ostvarivanja Ciljeva održivog razvoja. Obzirom na ogromni razvojni potencijal, Fond može biti važan fatkor razvoja Crne Gore i ostvarivanja nacionalnih prioriteta, na prvom mjestu pristupanja zemlje Evropskoj uniji.“ – kazao je Lundberg dodajući da je Fonda rezultat istinskog razvojnog partnerstva. Urs Šmid, ambasador Švajcarske koja je za sada najveći donator Fonda, istakao je da su bilateralni odnosi između Švajcarske i Crne Gore veoma dinamični i da je Švajcarska među pet najvećih stranih investitora u Crnoj Gori sa oko 800 miliona evra uloženih od 2003. godine. “Učešće Švajcarske u Fondu za ubrzani razvoj Crne Gore dodatno će unaprediti odnose naših dveju država i verujem da će naš doprinos ohrabriti druge države i razvojne partnere da se pridruže i kroz ovaj inovativni finansijski mehanizam doprinesu ubrzanju reformi u Crnoj Gori.” - kazao je Šmid. Konsolidacijom i usmjeravanjem sredstava ka ciljanim razvojnim intervencijama, Fond ima za cilj da, kao katalizator ubrzanja Agende 2030, ujedno doprinese i ubrzanju učlanjenja Crne Gore u EU, obzirom na visok stepen usklađenosti Agende održivog razvoja i procesa pristupanja EU. Fond je osmišljen kao podrška strateškim inicijativama u tri prioritetne oblasti Okvira saradnje Crne Gore i Ujedinjenih nacija za period 2023–2027: 1) inkluzivni ekonomski razvoj i ekološka održivost, 2) razvoj ljudskog kapitala, smanjenje ranjivosti, socijalna uključenost i 3) društvena kohezija, upravljanje po mjeri čovjeka, vladavina prava i poštovanje ljudskih prava.

Pročitaj više

1 od 5

Saopštenje za javnost

13 April 2023

Borba protiv govora mržnje je posao svih

Podgorica, 8. decembar 2022. Suočavanje sa govorom mržnje bila je centralna tema panel diskusije „Utišajmo mržnju“ koju je sistem Ujedinjenih nacija u zemlji organizovao uoči 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskh prava. Svoja iskustva podijelile su osobe koje su bile meta govora mržnje zbog toga ko su, čime se bave ili zbog percepcije da su različiti. Panelisti i učesnici su razmatrali i mogućnosti zajedničkog djelovanja u suočavanju sa izazovima koje govor mržnje nosi sa sobom. Rezidentni koordinator UN u Crnoj Gori, Piter Lundberg istakao je da Crna Gora bilježi porast govora mržnje, navodeći da je riječ o problemu globalnih razmjera. „Nažalost, svjedočimo globalnom rastu dezinformacija, lažnih vijesti i narativa koji izazivaju podjele koji vode direktno do diskriminacije, govora mržnje, pa čak i do zločina iz mržnje. Obim i uticaj danas, posebno sa društvenim medijima kao globalnom platformom za širenje mržnje, su veći i rastu brže nego ikad. Zbog toga su Ujedinjene nacije UN 2019. godine usvojile Globalnu strategiju i akcioni plan o govoru mržnje u okviru kojega nastojimo da, u saradnji sa partnerima, preduzmemo akcije usmjerene na borbu protiv govora mržnje. Jer borba rotiv govora mržnje je posao svih nas.“ – kazao je Lundberg, navodeći da suprotstavljanje govoru mržnje ne predstavlja ograničavanje slobode izražavanja na proizvoljan ili nezakonit način, već sprečavanje da mržnja eskalira u diskriminaciju, neprijateljstvo i nasilje. Ministar ljudskih i manjinskih prava, Fatmir Đeka istakao je da Crna Gora nastoji da zadrži svoj evropski put i da unaprijedi poštovanje ljudskih prava u svom društvu i da istrajava u jačanju tolerancije i prihvatanju različitosti. „Govor mržnje treba smanjivati svakodnevno, okrećući se sadržajima koji mogu doprinijeti našoj daljoj edukaciji, opštoj kulturi, podizanju svijesti o esencijalnim stvarima. Svemu negativnom dodatno dajemo na značaju ponavljajući rečeno, zato je potrebno da suzbijamo negativne pojave u društvu. Pokretači svake promjene bilo dobre ili loše smo mi sami.“ – kazao je Đeka. Učesnici skupa čuli su svjedočanstva panelista koji su bili izloženi različitim oblicima govora mržnje, među kojima su, između ostlog, bili pripadnici pripadnici romske zajednice, LGBT zajednice, osoba sa invaliditetom. „Bojim se da živimo normalizaciju govora mržnje i to je ono što me veoma brine. Govor mržnje je prije svega ponižavanje i potiranje onog dugog, ko je drugačiji i ko je različit i krajnje je vrijeme da se ova tema ozbiljno otvori.“ – kazala je Sabina Talović iz Pljevalja koja je bila žrtva govora mržnje. Dan ljudskih prava obilježava se svake godine u znak sjećanja na 10. decembar 1948. godine kada su države članice Ujedinjenih nacija jednoglasno usvojile Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima. Od tada, Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima predstavlja osnov za sistem koji promoviše i štiti prava svih ljudi na svijetu.

Pročitaj više

1 od 5

Saopštenje za javnost

13 April 2023

Krivokapić i Lundberg potpisali Okvir saradnje Vlade i UN za održivi razvoj 2023-2027.

Podgorica, 20. jul 2022. Ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić i rezidentni koordinator sistema UN-a u Crnoj Gori Piter Lundberg potpisali su danas Okvir saradnje Vlade Crne Gore i Ujedinjenih nacija za održivi razvoj UNSDCF 2023-2027. Ministar Krivokapić je kazao da su narednih pet godina ključne za saradnju Crne Gore sa UN i EU, te da bi bilo korisno da dva paralelna puta pretvorimo u jedinstveni put, koji ćemo završiti 2027. članstvom u Evropskoj uniji. Šef crnogorske diplomatije je istakao da glavna dobit svih angažmana Crne Gore sa Ujedinjenim nacijama, kao i evroatlantskim partnerima jeste puno razumijevanje. Mi se osjećamo kao država koja ima puno razumijevanje na svom putu evropskih integracija, na dostojanstvenom članstvu u UN, kao i na pripadanju evroatlantskoj zajednici – kazao je Krivokapić. On je naglasio da to razumijevanje, za nas, nije manje važno od višestruke pomoći koju dobijamo u oblastima koje modernizuju naše društvo, dodavši da je broj zemalja i agencija koje nas podržavaju iznad svakog očekivanja. Ističući da socijalna inkluzija predstavlja dio načina postojanja malih zajednica, Krivokapić je kazao da one opstaju na solidarnosti i povezanosti koja nije samo ekonomska i socijalna, već ima i emotivnu notu koja daje puni osjećaj življenja u jednom društvu. Govoreći o paralelnom procesu evropske integracije, on je kazao da nema više vremena za odlaganje, te da je brodu koji zna gdje putuje svaki vjetar dobar, dok brodu koji ne zna gdje putuje nema dobrog vjetra. Naš put jeste EU, ali taj put ne može biti bezgraničan, taj put mora imati svoje vremenske okvire postavljene za Crnu Goru, kroz stalne reforme koje su ostvarljive u narednom petogodišnjem periodu, ali i kraćem od toga – kazao je Krivokapić. Rezidentni koordinator sistema UN-a u Crnoj Gori Lundberg rekao je da Okvir saradnje UN za održivi razvoj koji smo danas zajednički usvojili predstavlja temelje saradnje Crne Gore i Ujedinjnih nacija u narednih pet godina. Ova vizija razvoja, zasnovana na zajednički identifikovanim razvojnim prioritetima, biće snažan podsticaj ubrzanju ostvarivanja Ciljeva održivog razvoja, a samim tim i procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji – kazao je Lundberg, ističući da će u tom procesu izuzetno važnu ulogu igrati Fond za ubrzani razvoj Crne Gore, finansijski alat nove generacije koji ima za cilj objedinjavanje donatorskih sredstava za rješavanje krupnih razvojnih izazova.
Danas je održan i sastanak Nadzornog odbora za praćenje implementacije Integrisanog programa UN-a (UNDAF) 2017-2022.

Pročitaj više

1 od 5

Saopštenje za javnost

13 April 2023

Završna konferencija zajendičkog programa UN „Aktiviraj!“

Podgorica, 1. jul 2022. Razvijeni alati i novi uvidi za sprovođenje bolje socijalne politike i nove usluge po mjeri korisnika glavna su postignuća programa UN “Aktiviraj! Integrisana socijalna zaštita i zapošljavanje u cilju ubrzavanja napretka za mlade ljude u Crnoj Gori”, koji je danas sumiran završnom konferencijom u Podgorici. Inicijativa, skraćenog naziva „Aktiviraj!“, usmjerena je na aktivaciju mladih ljudi koji su na marginama društva - nezaposleni, mladi van sistema obrazovanja i oni koji nemaju vještine neophodne za zasposlenje u 21. vijeku, a cilj je da se kroz efikasnije socijalne politike i unaprijeđene socijalne usluge omogući stvaranje šansi za ovu populaciju. Rezidentni koordinator Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori Piter Lundberg istakao je da je su inicijative poput ove naročito važne u periodima nestabilnosti i kriza, kakva je pandemija kovida-19. "Ključ za ubrzanje razvoja je inovativnost na svim nivoima – u politikama i dizajnu usluga. Nadamo se da će ovi novi modeli odgovoriti na potrebe i pomoći u decentralizaciji planiranja troškova na svim nivoima, tako da sistemi socijalne zaštite mogu služiti svim ljudima kojima je to potrebno“, kazao je Lundberg. Državna sekretarka u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Edina Dešić ocijenila je da je program otvorio značajan prostor za transformaciju socijalnih politika. "Rezultati dobijeni iz ovog projekta će biti značajan input za kreiranje politika socijalne i dječje zaštite na osnovu empirijskih dokaza, na način da podrška sistema bude usmejrena na one kojima je zaista potrebna“, naglasila je Dešić. Vršiteljka dužnosti šefa predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Sabina Žunić poručila je da se samo zajedničkim, međusektorskim naporima i stvaranjem široke mreže saradnje možemo izboriti da svaki mladi čovjek živi dostojanstven život. "Novi pristupi osnaživanja mladih moraju uključivati njihovu veću participaciju u donošenju odluka. Kroz ovaj program, adolescenti i mladi su osnaženi, najprije, kroz radionice socio-emocionalnih vještina i podršku mentalnom zdravlju. Uskoro ćemo pokrenuti i portal koji će se baviti ovim temama, jer je mentalno zdravlje ključno za osvajanje svih drugih ciljeva u životu djece i mladih“, kazala je Žunić. Projekat usmjeren na jačanje sistema socijalne zaštite, od novembra 2019. sprovode agencije UN u Crnoj Gori u saradnji s nacionalnim partnerima - Ministarstvom rada i socijalnog staranja, Ministarstvom finansija, Ministarstvom ekonomskog razvoja, Zavodom za zapošljavanje, centrima za socijalni rad i organizacijama civilnog društva. Inicijativu finansira Zajednički fond za održivi razvoj (Joint SDG Fund), čiji su donatori države članice Ujedinjenih nacija, Evropska unija, međunarodne agencije, privatni sektor i pojedinci.

Pročitaj više

1 od 5

Saopštenje za javnost

13 April 2023

Dalje jačanje saradnje Skupštine Crne Gore i tima UN u zemlji

Podgorica, 19 May 2022 Šefica parlamenta rekla da značajno zabrinjava porast govora mržnje, najprije na društvenim mrežama, i u javnom diskursu uopšte, što je prepoznato kao problem koji mora biti rješavan adekvatnom zakonskom regulativom, na način koji bi garantovao medijske slobode i pravo na autorski izraz. Crna Gora je snažno posvećena temeljnim vrijednostima Ujedinjenih nacija i poštovanju Povelje i međunarodnih obaveza, kao i ostvarenju ciljeva definisanih u Agendi 2030, kazala je predsjednica Skupštine Danijela Đurović tokom sastanka sa rezidentnim koordinatorom UN-a u Crnoj Gori Piterom Lundbergom. Naša država, kako je dodala, ostaje posvećena očuvanju mira, bezbjednosti, razvoju i zaštiti ljudskih prava. Zahvalivši na snažnoj podršci koju UN pružaju reformskoj agendi Crne Gore, kako je saopšteno iz Skupštine, Đurović je naglasila da naša država izuzetno cijeni dobru saradnju i podršku sistema UN kroz aktivno djelovanje u brojnim oblastima, te izrazila spremnost da i u narednom periodu partnerstvo bude unapređivano kroz konkretizaciju definisanih inicijativa, kao i pokretanjem novih zajedničkih projekata. Osvrnuvši se na pitanja socijalne inkluzije, kao ona koja su u središtu interesovanja UN politika, Đurović je naglasila da je upravo ta problematika, kroz prethodni lični angažman u Ženskom klubu i Odboru za rodnu ravnopravnost, jedan od prioriteta njenog daljeg djelovanja. Ona je poručila i da je kroz ranije analize pomenutih skupštinskih tijela jasno prepoznato da bi dobre prakse UN sistema mogle značajno doprinijeti definisanju nekih budućih kvalitetnih rješenja u toj sferi. U tom kontestu, podsjetila je na važnost podizanja kvota, koje bi obezbijedile učešće žena u parlamentarnom životu, u procentu od 40 odsto. Đurović je, kako je saopšteno, upozorila i da, u vezi sa prethodnim, značajno zabrinjava porast govora mržnje, najprije na društvenim mrežama, i u javnom diskursu uopšte, što je prepoznato kao problem koji mora biti rješavan adekvatnom zakonskom regulativom, i to na način koji bi istovremeno garantovao medijske slobode i pravo na autorski izraz. "Govoreći o značaju i ulozi parlamenta kao bitnog segmenta svekolikog političkog života, ali i izazovima koji stoje pred novom skupštinskom većinom, Đurović je podsjetila na važnost podsticanja i pokretanja političkog dijaloga, neophodnost donošenja zakona o Skupštini i Vladi, stavljanja u fokus izbornog zakonodavstva uz učešće svih političkih činilaca, te obezbjeđivanja neophodne većine za ključna imenovanja u pravosuđu", dodaju iz parlamenta. Đurović je izrazila očekivanje da će, u prevazilaženju svih tih izazova “biti dovoljno političke zrelosti, kako bi se došlo do glavnog cilja, a to je evropska perspektiva Crne Gore”. Rezidentni koordinator UN-a u Crnoj Gori Piter Lundberg čestitao je predsjednici Đurović povodom izbora na funkciju predsjednice Skupštine i naglasio da ga uvijek iznova ohrabruje imenovanje žena na čelnim pozicijama u zemlji. On je istakao važnost kontinuirane i veoma konstruktivne saradnje Crne Gore sa Ujedinjenim nacijama, ističući očekivanje da će ta saradnja biti dodatno učvršćena kroz predstojeći petogodišnji Strateški okvir saradnje za period 2023-2027. „Kroz saradnju u strateškim oblastima petogodišnjeg okvira, sistem UN će nastaviti pružanje podrške Crnoj Gori u ostvarivnju Agende održivog razvoja do 2030. i u ispunjavanju nacionalnih prioriteta, prvenstveno pristupanju EU“, kazao je Lunberg, naglašavajući da ostvarenju zacrtanih ciljeva mora prethoditi napredak u oblastima zaštite životne sredine kroz ekološku transformaciju, socijalne inkluzije i socijalne zaštite, ali i jačanje vladavine prava, nezavisnih institucija i garantovanje socijalne jednakosti za sve. Uz konstataciju da je govor mržnje problem prisutan na globalnom nivou, Lundberg je ukazao da je “neophodno boriti se protiv mržnje u svim segmentima života”. Rezidentni koordinator je ponovio čvrstu oprediljenost UN ka nastavku i daljem jačanju saradnje sa parlamentom i Vladom Crne Gore, izražavajući spremnost da ponude ekspertizu i iskustvo u okviru mandata Organizacije.

Pročitaj više

1 od 5

Vidi sve