Ujedinjene nacije u Crnoj Gori

Ciljevi održivog razvoja su globalni poziv na akciju za okončanje siromaštva, zaštitu životne sredine i klime Zemlje i za osiguranje da svi ljudi žive u miru i prosperitetu. To su ciljevi na kojima Ujedinjene nacije rade u Crnoj Gori:

Više informacija

Priča

01 June 2026

Najnovije iz Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori

Interesuje vas rad Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori?Na pravom ste mjestu. U nastavku pogledajte pregled mjesečnih biltena - UN Snapshots - gdje možete pronaći informacije o glavnim aktivnostima i rezultatima koje je tim UN ostvario u saradnji s partnerima u Crnoj Gori. Najnovije... Pregled rada Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori tokom 2025. godine Pregled rada Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori tokom 2024. godine Pregled rada Ujedinjeniha nacija u Crnoj Gori tokom 2023. godine Pregled rada Ujedinjeniha nacija u Crnoj Gori tokom 2022. godine Pregled rada Ujedinjeniha nacija u Crnoj Gori tokom 2021. godine

Pročitaj više

1 od 5

Priča

05 February 2026

Dijalog i inovacije grade put ka inkluzivnijoj zajednici

Opština Bar usvojila je Povelju o društvenoj koheziji, strateški okvir koji potvrđuje opredijeljenost lokalne uprave da gradi zajednicu zasnovanu na povjerenju, solidarnosti i jednakim prilikama za sve građane i građanke. Povelja je rezultat participativnog procesa koji su zajednički sproveli Opština Bar i UNDP, kroz aktivnosti od Lokalnog foruma „Zajednica pokreće promjene” do “Laboratorije inovacija u oblasti društvene kohezije”.Potpredsjednica Opštine, Tanja Spičanović, ističe: „Ovaj dokument nije proceduralnog karaktera, već je zasnovan na vrijednostima koje tradicionalno pripadaju našem gradu - multikulturalizmu, zajedništvu i solidarnosti. Njegova snaga leži u tome što potvrđuje naše osnovne vrijednosne temelje i pruža smjernice za dalji razvoj lokalne zajednice.”Povelja se već realizuje kroz četiri inicijative razvijene u okviru Laboratorije inovacija, kojima su nevladine organizacije iz Bara odgovorile na ključne izazove koje su prepoznali sugrađani i sugrađanke. UNDP i Opština Bar podržali su ove inicijative grantovima kao najperspektivnije za jačanje povjerenja i inkluzije:Nisam turista - program za aktivno uključivanje građana iz Rusije, Ukrajine i Bjelorusije;Mostovi zajedništva - jezički „speed-dating” koji spaja doseljene turske građane i lokalno stanovništvo;Mogu ja to - edukativni i razvojni program za mlade Romkinje;e-Tolerancija - digitalna platforma koja podržava žrtve sajber nasilja i promoviše dijalog online.Prema riječima NVU Lea, koja sprovodi projekat e-Tolerancija, motiv za prijavu bio je doprinos izgradnji tolerantnijeg i povezanijeg društva kroz razmjenu iskustava. „U prethodnih nekoliko mjeseci e-Tolerancija je pomogla stvaranju sigurnijeg i podržavajućeg online prostora, gdje se umjesto govora mržnje promovišu dijalog i razumijevanje”, navode iz organizacije, potvrđujući da je cilj ispunjen.Barske inicijative predstavljene su i na Nacionalnom dijalogu o društvenoj koheziji, odakle su aktivistkinje NVU Lea poslale jasnu poruku: „Građani i građanke moraju biti pokretači pozitivnih promjena u svojoj zajednici i da na nasilje u bilo kom obliku nikada ne ćute, već mu se suprotstave snagom znanja, empatije i zajedništva.”Volonteri i volonterke NVO Kompas u prethodnim mjesecima prikupili su više od 250 džakova otpada sa lokaliteta kao što je Ratac, zaštićenog područja i simbola barske obale. Oni poručuju da je ključ rješenja u zajedničkom angažmanu: „Zaustavljanje širenja divljih deponija i promjena odnosa prema prirodi mogu se postići samo ako svi zajedno preuzmemo odgovornost i djelujemo u interesu opšteg dobra.”Paralelno s terenskim aktivnostima, u okviru NextGen programa, šest Baranki završilo je višemjesečnu obuku za nove lidere i liderke u oblasti društvene kohezije, među njima i aktivistkinja Sanja Smolović, koja ističe: „Za opšte dobro dovoljno je pružiti podršku tamo gdje možeš. Male stvari mijenjaju zajednicu, a dobro se širi kad dolazi iz srca.”Usvajanjem Povelje, Bar uspostavlja održiv model saradnje između građana i institucija - alat za dugoročno jačanje povjerenja i praktičnu smjernicu za lokalne inicijative i projekte.Program „Zajedno za opšte dobro - Jačanje povjerenja građana i izgradnja otpornih zajednica” sprovode UNDP, UNICEF i UNESCO, u partnerstvu sa Vladom Crne Gore, uz podršku Fonda Ujedinjenih nacija za izgradnju mira (PBF).

Pročitaj više

1 od 5

Priča

19 December 2025

In Montenegro, women sustain agriculture but hold little land

Women in Montenegro perform much of the country’s agricultural work yet remain largely excluded from land ownership and decision-making. They make up more than half of the workforce on family farms but just 12.9 percent of those who hold ownership or secure rights to agricultural land.This is according to the new National Gender Profile of Agriculture and Rural Livelihoods, developed by the Food and Agriculture Organization (FAO) in close partnership with the Government of Montenegro.“Without addressing persistent gender disparities, it will not be possible to achieve better food security, improve nutrition, reduce poverty, or build resilience to climate change,” said Nabil Gangi, FAO Deputy Regional Representative for Europe and Central Asia and FAO Representative in Montenegro. "This assessment sheds light on the vital but often invisible contributions of women to rural development and outlines key directions for ensuring that rural women both benefit from and contribute to agrifood systems transformation,” Ganghi said.Unequal rural realitiesDrawing on data from the country’s first agricultural census in 14 years, the report shows that women’s work in agriculture in Montenegro is often unpaid and undervalued, even though it is central to food production and household well-being.Gender inequalities are most pronounced in the northern region, where around 60 percent of residents live in rural areas. Agriculture remains the backbone of local livelihoods, but poverty levels there are almost three times higher than in other parts of the country. Women face limited access to education, health care and employment and spend long hours balancing farm work with domestic and care responsibilities, leaving little time for training or entrepreneurship.At the national level, Montenegro has made progress on gender equality, with its Gender Equality Index improving from 55.0 in 2019 to 59.3 in 2023 (out of a possible 100). However, the country remains behind the European Union average. The widest gaps persist in access to financial resources and participation in decision-making, two factors that strongly influence women’s ability to invest in and shape agrifood systems.Signs of progressDespite these challenges, gradual change is under way. Women now head around 16 percent of registered family farms, and under the 2025 Agrobudget they are entitled to 10 percent additional funding in selected investment areas such as crop and dairy production.Women’s entrepreneurship is also expanding. About one in four micro, small and medium-sized enterprises in Montenegro is owned by women, although many rural businesses remain informal. Women who took part in the Country Gender Assessment’s focus group discussions expressed strong interest in developing business, digital and marketing skills, alongside improved access to start-up capital and professional networks.Land ownership and decision-making remain unequalDespite these signs of progress, however, deep-rooted inequalities persist in land ownership and leadership. While the country’s legal framework guarantees equal property rights for women and men, cultural norms continue to favour male inheritance. Many women still renounce property in favour of male relatives, limiting their access to collateral and finance.Much of the rural economy in Montenegro depends on women’s unpaid work on family farms, yet this effort seldom appears in statistics or policymaking. The assessment urges improved sex-disaggregated data to capture women’s full contribution to rural life and the economy.Empowered women, transforming agrifood systemsMontenegro has made important progress in aligning its policies with European Union standards and with the Convention on the Elimination of All Forms of Discrimination against Women (CEDAW) and the 2030 Agenda for Sustainable Development. Still, many sectoral strategies remain gender blind, lacking the practical measures, targets and resources needed to translate legal commitments into action.“Together with United Nations agencies, development partners and other stakeholders, FAO will continue to provide technical expertise and support to the Government of Montenegro in order to address systemic barriers for empowering rural women, in alignment with national priorities and international commitments,” Gangi said.The Country Gender Assessment offers a framework for integrating gender perspectives across agriculture, rural development and climate adaptation while expanding women’s access to resources, finance and leadership roles.
As the 2026 International Year of the Woman Farmer approaches, the findings highlight the need for policies and investments to ensure that rural women have equal access to land, finance and decision-making in agrifood systems.

Pročitaj više

1 od 5

Priča

15 September 2025

Punim jedrima ka održivoj budućnosti: Finale regate Ocean Race u Crnoj Gori

Tivat, 15. septembar 2025.Tim Ujedinjenih nacija tim u Crnoj Gori udružio je snage sa prestižnom regatom Ocean Race kako bi zajednički skrenuli pažnju na to da održivi razvoj počinje od svakog od nas. Ocean Race je mnogo više od sportskog nadmetanja – to je globalna platforma za promociju nauke, edukacije i ekološke akcije, sa snažnim fokusom na održivi razvoj.Krenuvši iz Baltika, preko Atlantskog okeana i Mediteranskog mora, trka je završila u Tivtu. U fokusu velikog finale regate Ocean Race Europe 2025 bili su snaga partnerstava, značaj očuvanja obale i bogatstvo pomorskog nasljeđa Crne Gore. Karolin Tiso (Caroline Tissot), rezidentna koordinatorka UN u Crnoj Gori, podsjetila je na otvaranju da je crnogorska obala više od predivnog pejzaža – ona je linija života.„ Iako mala po veličini, Crna Gora ima ogromno prirodno bogatstvo. Svaka obalska država – velika ili mala – ima ulogu u očuvanju naših mora i okeana. Rastuće temperature, zagađenje i plastični otpad sve ozbiljnije ugrožavaju opstanak morskih ekosistema,“ - kazala je Tiso, naglašavajući da samo zajedničkim djelovanjem možemo uspjeti da se suočimo sa tako važnim izazovima.„Mora i okeani pripadaju cijelom čovječanstvu i moramo ih štititi zajedno. Kao što mornari zajednički rade da savladaju talase, tako i države i zajednice moraju biti ujedinjene u zaštiti naše zajedničke linije života – mora i okeana.“ - istakla je Tiso. Tim Ujedinjenih nacija svečano je otvorio Paviljon UN u Ocean Live parku, pod nazivom Putovanje kroz održivi razvoj (Journey Through Sustainable Development). Riječ je o interaktivnoj instalaciji koju je kreirao crnogorski konceptualni umjetnik Ivan Šuković.„Multimedijalna instalacija, osim edukacije ima za cilj i da isprovocira razmišljanje o našem ličnom doprinosu održivosti,“ kazao je Šuković. U samom fokusu finala regate su održivi razvoj, snaženje partnerstava, očuvanje obalnih područja i pomorska tradicija Crne Gore, čime se Tivat i Boka Kotorska pozicioniraju na globalnoj nautici mapi.Kao što je istakao ministar pomorstva, saobraćaja i infrastrukture, Filip Radulović „Ocean Race nije samo sportska regata, već simbol povezivanja kulture, ljudi i tradicije.“ Direktor regate Ričard Brisius (Richard Brisius), naglasio je da regata decenijama istražuje nove načine zaštite okeana i povezivanja ljudi.„U Ocean Race-u snažno smo posvećeni očuvanju mora i okeana. Ne možemo imati zdravu planetu bez zdravog okeana. Zajednički smo u Boku kotorsku donijeli ne samo regatu, već i misiju zaštite okeana.“ - kazao je Ričard Brisius, direktor regate Ocean Race. Sa fokusom na očuvanje mora i okeana, finale regate Ocean Race jasan je simbol opredjeljenja Crne Gore ka ostvarivanju Ciljeva održivog razvoja (SDGa), posebno Cilja 14 – Život ispod vode. Ovaj važan događaj je i konkretan pokazatelj kako lokalne akcije, partnerstva i bogata pomorska tradicija mogu doprinijeti globalnim rješenjima.

Pročitaj više

1 od 5

Opening of the Ocean Live Park in Tivat to mark the finale of the Ocean Race Europe 2025 - 3

Priča

18 June 2026

Riječi oblikuju društvo: Dijalog i poštovanje umjesto mržnje

Podgorica, 18. jun 2026.Povodom Međunarodnog dana borbe protiv govora mržnje, Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Tim Ujedinjenih nacija u zemlji pozivaju na zajedničko djelovanje u borbi protiv govora mržnje i jačanju kulture dijaloga, poštovanja ljudskih prava i društvene kohezije.U vremenu kada digitalne platforme omogućavaju da se informacije šire brže nego ikada, govor mržnje predstavlja ozbiljan izazov društvenoj koheziji. Njegove posljedice prevazilaze onlajn prostor – narušavaju međuljudske odnose, slabe povjerenje i osjećaj pripadnosti zajednici. U kombinaciji sa dezinformacijama, govor mržnje produbljuje društvene podjele, podstiče diskriminaciju i otežava izgradnju inkluzivnog i otpornog društva.„Borba protiv govora mržnje nije pitanje ograničavanja slobode izražavanja, već zaštite prava svakog pojedinca da živi bez diskriminacije, zastrašivanja i nasilja. Zato je odgovornost svih nas – institucija, medija, obrazovnog sistema, civilnog društva i građana – da njegujemo kulturu dijaloga, kritičkog promišljanja i međusobnog poštovanja. Samo zajedničkim djelovanjem možemo graditi društvo u kojem različitosti predstavljaju bogatstvo, a ne razlog za podjele.“ – poručila je ministarka kulture i medija, Tamara Vujović.Upravo zato je od posebnog značaja Nacionalna mreža protiv govora mržnje i dezinformacija, koju Vlada Crne Gore i Ministarstvo kulture i medija uspostavljaju uz podršku UNESCO-a u okviru programa za jačanje društvene kohezije koji ta agencija zajednički implementira sa agencijama UNICEF i UNDP, uz finansijsku podršku Fonda UN za izgradnju mira. Mreža koja okuplja institucije, medije, akademsku zajednicu, organizacije civilnog društva i međunarodne partnere, predstavlja platformu za saradnju i koordinisano djelovanje različitih aktera u cilju prevencije i suzbijanja štetnih narativa, promocije odgovorne komunikacije i jačanja medijske i informacione pismenosti.„Na govor mržnje ne možemo odgovoriti samo pojedinačnim reakcijama kada se šteta već dogodi. Potreban nam je zajednički, dugoročan pristup koji povezuje obrazovanje, medije, kulturu, institucije i lokalne zajednice. Ohrabruje što Crna Gora kroz Nacionalnu mrežu protiv govora mržnje i dezinformacija gradi upravo takav model saradnje, jer inkluzivna i otporna društva nastaju kada svako od nas preuzme svoj dio odgovornosti za javni prostor koji dijelimo.“ – istakla je Karolin Tiso, rezidentna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori.Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje prilika je da se podsjetimo da se, kako UNESCO posebno naglašava, govor mržnje ne može suzbijati isključivo moderacijom i uklanjanjem sadržaja niti regulatornim mehanizmima. Dugoročna otpornost društva gradi se kroz obrazovanje, razvoj kritičkog mišljenja i medijske pismenosti, koje građanima i građankama omogućavaju da prepoznaju manipulativne sadržaje, odgovorno učestvuju u javnoj komunikaciji i doprinose očuvanju integriteta informacija u digitalnom prostoru.Ministarstvo kulture i medija i Tim UN pozivaju institucije, medije, civilno društvo, akademsku zajednicu i sve građane i građanke da svojim djelovanjem doprinesu stvaranju javnog prostora u kojem različita mišljenja mogu biti izražena uz međusobno uvažavanje, a ljudsko dostojanstvo ostaje vrijednost koja se dosljedno štiti.

Pročitaj više

1 od 5

Priča

18 June 2026

Izgradnja povjerenja u vremenu govora mržnje

Kada je Andrija bio mlađi, naučio je da različitosti nijesu uvijek prihvaćene. Njegova ljubav prema rok muzici često mu je donosila etikete koje nije želio. Ljudi su pretpostavljali da je problematičan, agresivan ili uključen u stvari sa kojima nije imao nikakve veze. Njegov vršnjak Leo suočavao se sa drugačijim, ali jednako bolnim iskustvom – predrasudama zasnovanim na njegovoj etničkoj pripadnosti. Obojica su odrasla u Podgorici vjerujući da su isključivanje i govor mržnje jednostavno dio svakodnevnog života.Danas na stvari gledaju drugačije.Nakon što su učestvovali na radionici za mlade o društvenoj koheziji i suzbijanju diskriminacije i govora mržnje, koju su organizovali UNICEF i Juventas, stekli su nešto što ranije nijesu imali – samopouzdanje da se suprotstave predrasudama.Danas Andrija kaže da je sigurniji u prepoznavanju predrasuda, reagovanju na njih i razgovoru sa vršnjacima o tome zašto su riječi važne.„Mnogo puta sam i sam bio izložen govoru mržnje, ali prije ove radionice nijesam zaista razmišljao o tome odakle dolaze predrasude i stereotipi“, kaže Andrija. „Sada ih mnogo bolje razumijem i osjećam se sigurnije da im se suprotstavim.“ Njihovo iskustvo pokazuje širi izazov s kojim se suočavaju društva širom svijeta. Govor mržnje postaje sve prisutniji, naročito na internetu, gdje anonimnost i algoritmi mogu pojačati podjele, diskriminaciju i netrpeljivost. Iako nekada riječi mogu djelovati bezazleno, njihov uticaj može narušiti povjerenje, produbiti polarizaciju i, u ekstremnim slučajevima, podstaći nasilje.U Crnoj Gori ovaj izazov i dalje utiče na javni prostor i živote ljudi. Istraživanje na nacionalnom uzorku koje je realizovao UNICEF pokazalo je da 93 odsto ispitanika primjećuje govor mržnje u svom okruženju, dok je 81 odsto navelo da ga može prepoznati. Nedavno praćenje internet portala i društvenih mreža u Crnoj Gori, koje je sproveo UNDP, identifikovalo je stotine hiljada komentara sa elementima mržnje, što ukazuje na razmjere problema u digitalnom prostoru.Govor mržnje negira i ugrožava različitost i inkluziju, podriva društvenu koheziju i može pokrenuti nasilje.Ipak, širom zemlje zajednice, škole i institucije pokazuju da govor mržnje nije neizbježan.Kroz zajednički program Ujedinjenih nacija „Zajedno za opšte dobro – Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica“, koji finansira Fond UN za izgradnju mira, a zajednički sprovode UNDP, UNICEF i UNESCO, građani zajedno rade na jačanju društvene kohezije, promovisanju dijaloga i izgradnji otpornosti na narative koji izazivaju podjele.Za Lauru, studentkinju medicine koja je učestvovala u obuci vršnjačkih edukatora uz podršku UNICEF-a, program je bio transformativno iskustvo.„Prije ove radionice nijesam uvijek bila sigurna gdje prestaje sloboda izražavanja, a počinje govor mržnje“, kaže Laura. „Sada mnogo bolje razumijem tu razliku.“Andrija i Laura su među brojnim mladim ljudima u Crnoj Gori koji uče kako da prepoznaju stereotipe, razumiju razliku između slobode izražavanja i govora mržnje i sa više samopouzdanja govore o diskriminaciji.U saradnji s lokalnim samoupravama u Baru, Bijelom Polju, Pljevljima, Podgorici i Ulcinju, UNDP je okupio djecu, mlade, građane, građanke, predstavnike lokalnih vlasti i organizacije civilnog društva kako bi razgovarali o načinima suzbijanja govora mržnje i jačanja povjerenja u institucije. Inovativni model za unapređenje participativnih procesa na lokalnom nivou stvorio je sigurne i inkluzivne prostore u kojima građani mogu razgovarati o zajedničkim izazovima. Za neke učesnike ti razgovori imali su duboko lično značenje.„Po prvi put osjetio sam istinsku povezanost sa grupom ljudi koje nije ujedinilo njihovo porijeklo, već zajedničke ljudske vrijednosti – empatija, razumijevanje i međusobno poštovanje“, prisjetio se jedan učesnik lokalnog dijaloga. Građani i građanke su ukazali na izazove povezane s polarizacijom, govorom mržnje, diskriminacijom i vršnjačkim nasiljem. Više od 450 učesnika lokalnih dijaloga formulisalo je preko 200 preporuka za jačanje društvene kohezije i prevazilaženje podjela u svojim zajednicama. Njihove preporuke pretočene su u Lokalne povelje o društvenoj koheziji, koje su usvojili lokalni parlamenti. Povelje predviđaju redovne dijalozi, savjete za društvenu koheziju, uvođenje Dana opšteg dobra i sprovođenje mjera koje direktno odgovaraju na preporuke građana prepoznate na dijalozima. Nacionalni dijalog i Nacionalna povelja o društvenoj koheziji dodatno su osnažili glas građana prema institucijama i politikama na nacionalnom nivou.UNDP je kroz Laboratoriju inovacija za društvenu koheziju podržao 21 inicijativu koju su pokrenuli građani radi rješavanja problema poput sajber nasilja, govora mržnje i društvene isključenosti, dopirući do više od 2.000 korisnika.Jedan od primjera je omladinska inicijativa iz Bara usmjerena na suzbijanje govora mržnje na internetu i digitalnog nasilja. Nastala nakon lokalnog dijaloga, inicijativa kombinuje radionice, vršnjačke diskusije i sesije „Žive biblioteke“ kako bi mladima pomogla da bolje razumiju posljedice štetnog ponašanja na internetu. Inovativni alat eDnevnik takođe pruža siguran i anoniman prostor za dijeljenje iskustava i traženje podrške, doprinoseći stvaranju pristojnijeg i inkluzivnijeg digitalnog okruženja u Crnoj Gori.Program je takođe pomogao školama da postanu mjesta gdje djeca i adolescenti uče da razlike rješavaju dijalogom, a ne sukobom. Socio-emocionalne vještine poput empatije, tolerancije i timskog rada, uz podršku UNICEF-a, integrisane su u nastavne programe i njima je obuhvaćeno 46.000 djece i mladih širom Crne Gore, postavljajući temelje trajnih vrijednosti koje štite ljudska prava, dostojanstvo i društvenu koheziju. Programi medijacije danas funkcionišu u šest škola, promovišući mirno rješavanje sukoba i kulturu poštovanja među učenicima. Uz podršku UNESCO-a, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstvo kulture i medija i Narodni muzej Crne Gore sproveli su prvi Program umjetničkog obrazovanja u zemlji u devet opština. Program je uključio djecu i mlade u upoznavanje crnogorske kulturne baštine radi jačanja međukulturnog razumijevanja i dijaloga. U njemu je učestvovalo više od 220 učenika i 30 mentora, uz podršku škola, kulturnih institucija i lokalnih zajednica širom zemlje. Kroz partnerstvo sa RTCG-om, inicijativa je doprla i do šire javnosti, podižući svijest o ulozi kulture, dijaloga i angažovanja mladih u jačanju društvene kohezije. Participativne radionice sa mladima koje je organizovala NVO Prazan prostor stvorile su sigurne prostore za istraživanje identiteta, pripadnosti i isključenosti, podstičući empatiju i kritičko razmišljanje. Mladi su ohrabreni da promišljaju o stereotipima i diskriminaciji te razvijaju dijalog i međusobno razumijevanje. Akademske platforme za dijalog okupile su studente, profesore i donosioce odluka kako bi razgovarali o društvenoj koheziji, diskriminaciji i povjerenju u institucije, jačajući kulturu demokratskog učešća. Ovi dijalozi otvorili su prostor za razgovore o polarizaciji, predrasudama i uticaju štetnih narativa na društvenu koheziju, podstičući zajednički pristup njihovom prevazilaženju.UNESCO je dodatno unaprijedio medijsku i informacionu pismenost kroz akreditovane obuke za nastavnike i bibliotekare osnovnih i srednjih škola u pet projektnih opština. Edukatori su osnaženi da pomognu učenicima da kritički procjenjuju informacije, prepoznaju dezinformacije i odgovorno učestvuju u digitalnom prostoru, čime se gradi otpornost na dezinformacije, štetne narative i polarizaciju na internetu.UNESCO je takođe podržao obuke na temu novinarstva usmjerenog na rješenja, za mlade novinare i studente novinarstva, podstičući izvještavanje koje ide dalje od podjela i fokusira se na priče zasnovane na dokazima i primjerima pozitivnih promjena.„Novinarski sadržaji uglavnom se fokusiraju na probleme, crnu hroniku i negativne strane društva. Međutim, konstruktivno novinarstvo i novinarstvo usmjereno na rješenja donose nadu u bolje sjutra i unapređenje društva“, rekla je Nataša Stanković, studentkinja novinarstva i učesnica UNESCO-ove radionice.Kako bi dodatno ojačao institucionalni odgovor, UNESCO podržava uspostavljanje Mreže protiv dezinformacija i govora mržnje – platforme koja okuplja institucije, medije, akademsku zajednicu i civilno društvo radi koordinacije odgovora, razmjene znanja i jačanja otpornosti društva. UNDP je, s druge strane, podržao instituciju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda u korišćenju vještačke inteligencije za praćenje govora mržnje na internetu i izradu relevantnih preporuka. U periodu od jula do decembra 2025. analizirano je više od 2 miliona komentara u digitalnom prostoru, od kojih je preko 750.000 sadržalo elemente govora mržnje različitog intenziteta.„Govor mržnje i dalje je zabrinjavajuće prisutan u Crnoj Gori i negativno utiče na društvenu koheziju. Svaki izostanak institucionalne reakcije doprinosi normalizaciji neprihvatljivih narativa i dodatno podriva povjerenje građana u institucije“, izjavio je Siniša Bjeković, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore.Na Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje poruka UNDP-a, UNICEF-a i UNESCO-a je jasna: riječi mogu dijeliti, ali mogu i povezivati. Govor mržnje je diskriminatoran i predstavlja napad na dostojanstvo čovjeka. On podriva društvenu koheziju, slabi povjerenje i nagriza temelje inkluzivnog i demokratskog društva.Kroz obrazovanje, dijalog i zajedničko djelovanje, zajednice širom Crne Gore pokazuju da je empatija jača od mržnje i da društvena kohezija počinje jednostavnim činom priznavanja dostojanstva i vrijednosti svake osobe. Istovremeno, trajni napredak zavisi od institucija koje su spremne i sposobne da odlučno djeluju protiv diskriminacije i štetnih narativa, štite ljudska prava i stvaraju prostor u kojem se poštuje različitost i čuje svaki glas.

Pročitaj više

1 od 5

Priča

29 May 2026

Završen projekat „Digitalna transformacija lokalne samouprave“ - Crna Gora povezuje sve opštine u jedinstven digitalni sistem

„Kroz GSB sistem, prvi put povezujemo sve lokalne samouprave u jedinstvenu digitalnu mrežu. Ovo je istorijski korak ka modernoj upravi u Crnoj Gori“, poručio je ministar javne uprave, mr Marash Dukaj, na zvaničnom zatvaranju projekta „Digitalna transformacija lokalne samouprave“.Govoreći na događaju, ministar javne uprave, mr Marash Dukaj, naglasio je da rezultati ovog projekta predstavljaju temelj za novu fazu razvoja javne uprave. Takođe je istakao da projekat predstavlja jedan od najvažnijih koraka ka modernizaciji javne uprave i unapređenju digitalnih usluga za građane i privredu u Crnoj Gori. Projekat su sprovele Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS) i Međunarodna telekomunikaciona unija (ITU) u partnerstvu sa Ministarstvom javne uprave, a finansiran je iz Fonda za ubrzani razvoj Crne Gore (MAF), koji podržavaju Evropska unija i vlade Luksemburga, Švajcarske, Crne Gore, Austrije i Irske.„Udruživanjem ekspertize različitih organizacija UN, u bliskoj saradnji sa Ministarstvom javne uprave i opštinama, pomogli smo unapređenju digitalne transformacije kako bi javne usluge još bolje odgovorile na potrebe građana“, rekla je Karolin Tiso, rezidentna koordinatorka UN u Crnoj Gori. Direktorka kancelarije UNOPS-a za Jugoistočnu Evropu Mikela Telatin je ocenila da ovaj projekat predstavlja primer kako održiva i suštinska digitalna transformacija postaje moguća onda kada institucije djeluju koordinisano, vođene zajedničkom vizijom i jasnim razvojnim ciljevima.„Jačanjem kapaciteta za pružanje digitalnih usluga usmjerenih na građane i proširivanjem obima podrške sa prvobitno planiranih šest na 20 opština pomogli smo u postavljanju temelja za povezaniju, efikasniju i pristupačniju javnu upravu u Crnoj Gori“, rekla je Telatin. Jaroslav Ponder, šef Kancelarije ITU za Evropu, takođe je istakao da je projekat pokazao stvarnu vrijednost partnerstva u unapređenju digitalne transformacije na lokalnom nivou. „Kroz primjenu GovStack pristupa, opštine i nacionalne institucije ojačale su pristup digitalnoj transformaciji na nivou cijele uprave, unaprijedile interoperabilnost i razvile praktične osnove kroz tri prototipa digitalnih usluga usmjerenih na građane, usklađena sa nacionalnim prioritetima i lokalnim potrebama“, rekao Ponder. Kroz projekat je lokalnim samoupravama obezbijeđena i uručena tehnička oprema za pristup GSB sistemu elektronske razmjene podataka, čime su po prvi put sve opštine u Crnoj Gori povezane u jedinstven sistem digitalne komunikacije. Ocijenjeno je da se time pravi istorijski korak ka potpuno modernizovanoj i efikasnijoj javnoj upravi.Dodatno, kroz nabavku firewall uređaja i antivirusnih licenci za 14 opština, značajno je unaprijeđena zaštita lokalnih informacionih sistema i otpornost institucija na savremene bezbjednosne izazove.Projekat je obuhvatio i tehničku podršku opštinama, unapređenje normativnog okvira, jačanje standarda informacione bezbjednosti, formiranje lokalnih radnih grupa i izradu digitalnih mapa puta za dalji razvoj lokalnih uprava.Posebno je naglašeno da se digitalna transformacija sprovodi paralelno sa procesom decentralizacije i jačanja lokalne samouprave. U tom kontekstu istaknuto je da je Vlada Crne Gore ovih dana utvrdila Predlog zakona o lokalnoj samoupravi, koji će predstavljati ključni normativni okvir ne samo za druge procedure, nego i za dalju digitalizaciju i decentralizaciju države. „Najvažnija reforma javne uprave nije ona koju vide institucije, već ona koju osjeti građanin kada umjesto čekanja uslugu dobije odmah“, poručio je ministar Dukaj, ističući da ćemo, u skladu sa Strategijom reforme javne uprave, nastaviti snažno da radimo na modernizaciji javnih usluga i njihovoj većoj dostupnosti građanima.Tokom događaja upućena je zahvalnost svim opštinama, partnerima, ekspertima i institucijama koje su dale doprinos realizaciji projekta, kao i organizacijama UNOPS i ITU na kontinuiranoj podršci reformskim procesima i modernizaciji države.Posebno je pozdravljen nastavak podrške Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, uz ocjenu da je to potvrda da su reformski rezultati prepoznati i da smo na pravom putu kada je riječ o modernizaciji javne uprave.

Pročitaj više

1 od 5

Priča

28 May 2026

Crna Gora unapređuje spremnost za klimatsko finansiranje kroz novu inicijativu za jačanje kapaciteta

28. maj 2026. Crna Gora jača svoju institucionalnu spremnost za pristup međunarodnim izvorima klimatskog finansiranja kroz novu inicijativu za jačanje kapaciteta koju sprovodi Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) u partnerstvu sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.Prva radionica u okviru kampanje „Mjesec učenja o klimatskom finansiranju“ okupila je predstavnike državnih institucija i partnerskih organizacija s ciljem unapređenja znanja o globalnim mehanizmima klimatskog finansiranja i mogućnostima koje su Crnoj Gori dostupne kroz međunarodne klimatske fondove.Kampanja se realizuje u okviru FAO–GCF projekta za jačanje spremnosti (Readiness Project), koji podržava unapređenje strateških okvira za sektore poljoprivrede, šumarstva i drugih namjena zemljišta (AFOLU), kao i pokretanje Drugog nacionalnog inventara šuma u Crnoj Gori.Otvarajući događaj, državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i predstavnik Nacionalnog imenovanog tijela za Zeleni klimatski fond, dr Zoran Dabetić, istakao je značaj snažnije međuinstitucionalne saradnje i boljeg razumijevanja mehanizama klimatskog finansiranja za ostvarivanje klimatskih prioriteta Crne Gore.„Klimatske promjene ostaju jedan od ključnih izazova za Crnu Goru, posebno u oblastima poljoprivrede, šumarstva i upravljanja zemljištem. Jačanje institucionalnih kapaciteta i priprema kvalitetnih projektnih prijedloga predstavljaju važne korake ka ostvarivanju nacionalnih klimatskih ciljeva“, kazao je dr Dabetić.Nacionalna koordinatorka programa FAO-a u Crnoj Gori, Jovana Šuković, naglasila je da inicijativa ima za cilj da nacionalnim institucijama i partnerima učini dostupnijim mogućnosti klimatskog finansiranja i procedure Zelenog klimatskog fonda.„Kroz GCF Readiness projekat, FAO podržava Crnu Goru u jačanju strateških okvira i institucionalnih kapaciteta u AFOLU sektorima, istovremeno pomažući institucijama da bolje razumiju i iskoriste mogućnosti međunarodnog klimatskog finansiranja“, istakla je Šuković.Radionicu su vodili međunarodni eksperti za klimatsko finansiranje Igor Slavkoski i Martina Duncan, koji su učesnicima predstavili globalnu arhitekturu klimatskog finansiranja i ključne finansijske instrumente, uključujući Zeleni klimatski fond, Globalni fond za životnu sredinu (GEF) i Adaptacioni fond. Posebna pažnja posvećena je mogućnostima kombinovanja javnih i privatnih izvora finansiranja radi podrške klimatskim akcijama u Crnoj Gori.Ova radionica predstavlja prvu u nizu od šest onlajn radionica koje će biti organizovane tokom narednih sedmica, kao doprinos naporima Crne Gore da dodatno ojača institucionalnu spremnost za pristup i efikasno korišćenje sredstava iz međunarodnih izvora klimatskog finansiranja.Naredna radionica biće održana 2. juna 2026. godine, a biće posvećena strukturi, prioritetima i mehanizmima partnerstva Zelenog klimatskog fonda.Više informacija dostupno je na internet stranici Vlade Crne Gore.

Pročitaj više

1 od 5

Vidi sve

Saopštenje za javnost

05 February 2026

Digitalizacija i zelena ekonomija u fokusu dijaloga UN i Centralne banke

5. februar 20265.Rezidentna koordinatorka UN u Crnoj Gori, Karolin Tiso guvernerka Centralne Banke Irena Radović razgovarale su o daljoj digitalnoj transformaciji finansijskog sistema i razvoju zelene ekonomije.Fokus sastanka bio je na jačanju finansijske stabilnosti, modernizaciji platnog prometa i nastavku usklađivanja sa standardima EU.Razmijenjeni su i stavovi o primjeni ESG standarda, finansijskoj i rodnoj inkluziji, finansijskoj pismenosti i održivom razvoju.Zaključeno je da su digitalizacija i održivost temelj savremene i otporne ekonomije Crne Gore.

Pročitaj više

1 od 5

Saopštenje za javnost

15 December 2025

Saopštenje povodom Dana ljudskih prava 2025.

Podgorica, 15. decembar 2025. Uloga civilnog društva u unapređenju ljudskih prava, kao i potreba za njegovom snažnijom zaštitom i osnaživanjem, bile su u središtu događaja koji je tim Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori organizovao povodom Međunarodnog dana ljudskih prava. Događaj pod nazivom „Zaštita civilnog društva: Sigurno učešće za unapređenje ljudskih prava“ okupio je predstavnike Vlade, državnih institucija, organizacija civilnog društva, branitelje ljudskih prava i predstavnike međunarodne zajednice. Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, naglasio je da zaštita civilnog društva i sigurno učešće u javnom životu nijesu samo međunarodna obaveza Crne Gore, već suštinska pretpostavka za izgradnju društva u kojem se ljudska prava ne štite samo na papiru, već kroz stvarnu praksu. „Crna Gora mora graditi sistem u kojem se kritički glas cijeni, a ne potiskuje, u kojem se partnerstvo sa civilnim društvom razvija, a ne simulira, i u kojem institucije jačaju povjerenje kroz transparentnost i odgovornost.“ – kazao je Đeka.Rezidentna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, Karolin Tiso, istakla je direktan uticaj civilnog društva na živote ljudi i demokratski razvoj zemlje. „Nema istinske demokratije bez inkluzivnog i bezbjednog civilnog društva. Upravo uloga civilnog društva i branitelja ljudskih prava ključna je da ljudska prava postanu stvarnost za svakog građanina“, kazala je Tiso, naglašavajući da Ujedinjene nacije ostaju snažan partner u promociji i zaštiti građanskog aktivizma. „Civilno društvo jeste i mora biti strateški partner institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Uspjesi naše institucije u velikoj mjeri rezultat su doprinosa organizacija civilnog društva.“ – naglasio je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković.Frederika Vunšman, službenica za ljudska prava i vladavinu prava u Delegaciji EU u Podgorici, je ukazala da, iako Crna Gora ima dinamično civilno društvo, okruženje u kojem djeluju organizacije civilnog društva i dalje je osjetljivo. „Zaštita građanskog prostora podrazumijeva istinsko učešće u kreiranju javnih politika, transparentno finansiranje iz javnih sredstava, kao i zaštitu od zastrašivanja i neprimjerenih pritisaka.“ – istakla je Vunšman.U okviru prvog panela pod nazivom „Učešće civilnog društva u javnom životu“ razmatrane su postojeći mehanizami i izazovi učešća organizacija civilnog društva u kreiranju i sprovođenju javnih politika. Svoje perspektive, iskustva i preporuke ramijenili su panelisti Ernad Suljević, ministar za regionalni investicioni razvoj i saradnju sa NVO, Petar Knežević iz NVO Centar za razvoj nevladinih organizacija, direktorka Centra za prava djeteta Jelena Gluščević, Dragana Božović iz NVO Nova žena, Velida Hodžić iz NVO IKRE i Vladimir Perazić iz NVO Nacionalna omladinska mreža.U fokusu druge panel diskusije pod nazivom „Siguran prostor za civilno društvo“ bili su bezbjednost, sloboda djelovanja i zaštita branitelja ljudskih prava, kao i odgovornost institucija u obezbjeđivanju podsticajnog okruženja za rad civilnog sektora. U okviru dijaloga na ovu temu, mišljenja i preporuke su razmijenili Siniša Bjeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Tea Gorjanc Prelević iz NVO Akcija za ljudska prava, ekološki aktivista Vuk Vujisić, Radomir Kračković iz Sindikata medija Crne Gore i Anjet Lanting, savjetnica UN za ljudska prava.Kroz diskusiju, razmjenu iskustava i predstavljanje primjera dobrih praksi, razmotrene su mogućnosti za dalje unapređenje saradnje između institucija i civilnog sektora, te ukazano na potrebu za dubljim razumijevanjem trenutnog stanja civilnog društva u Crnoj Gori. Posebna pažnja posvećena je relevantnim preporukama mehanizama Ujedinjenih nacija za ljudska prava. Komitet za ljudska prava UN je u martu 2025. godine preporučio Crnoj Gori da istraži napade na organizacije civilnog društva i unaprijedi mehanizme učešća javnosti. Ove preporuke nadovezuju se na zaključke Komiteta za eliminaciju diskriminacije žena (CEDAW) iz 2024. godine, kao i na preporuke država članica UN upućene Crnoj Gori u okviru Univerzalnog periodičnog pregleda iz 2023. godine.Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se 10. decembra, na dan kada je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 1948. godine usvojila Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima – dokument koji predstavlja temelj savremenog sistema zaštite ljudskih prava širom svijeta.

Pročitaj više

1 od 5

Saopštenje za javnost

25 November 2025

Saopštenje za javnost povodom početka kampanje 16 Dana aktivizma protiv nasilja nad ženama

25. novembar 2025.Nasilje nad ženama i djevojčicama jedno je od najrasprostranjenijih kršenja ljudskih prava koje pogađa zajednice širom svijeta. U Evropi je tokom 2023. godine skoro 2.300 žena i djevojčica ubijeno od strane partnera ili člana porodice. Zabrinjava i podatak da je 37 miliona žena u Evropi doživjelo silovanje ili seksualno nasilje u djetinjstvu[1]. U Crnoj Gori, svaka treća žena je doživjela neki oblik seksualnog uznemiravanja od svoje 15. godine[2].Posljedice nasilja nad ženama prevazilaze individualnu patnju – ono razara porodice, dijeli društvo i usporava napredak. Razmjere problema zahtijevaju hitnu, zajedničku akciju.„Nasilje nad ženama i djevojčicama nije neizbježno. Ono se može i mora spriječiti“, poručila je Karolin Tiso, rezidnetna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori. „Za okončanje nasilja potrebni su hrabrost, posvećenost i saradnja cijelog društva – institucija, pravosuđa, škola, tehnoloških kompanija i zajednica. Zajedno možemo izgraditi Crnu Goru u kojoj su žene i djevojčice bezbjedne, poštovane i osnažene – svuda i svakog dana.“ – kazala je Tiso.Ovogodišnja kampanja „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama i djevojčicama“ poziva na snažnije zakone, pouzdanije podatke i zajednički odgovor cijelog društva, kako bi se nasilje u svim oblicima – oflajn i onlajn – spriječilo i trajno okončalo.Neophodno je osigurati da jači zakoni donose jaču odgovornost, a da su pravosudni sistemi fokusirani na zaštitu žrtava. Potrebno je unaprijediti kvalitet podataka kako bi se jasno razumjeli obim i uzroci nasilja. Kroz obrazovanje i kulturu moramo mijenjati nasilne i diskriminatorne norme i predrasude, odbaciti okrivljavanje žrtava i aktivno uključiti muškarce i dječake kao saveznike. Neophodno je obezbijediti potpunu zaštitu i podršku svim ženama i djevojčicama – posebno onim najugroženijima, uključujući žene sa invaliditetom, Romkinje i Egipćanke, LGBTQ+ žene i migrantkinje.Okončanje nasilja nad ženama i djevojčicama odgovornost je svih nas.Ujedinjene nacije pozivaju:Vladu – da obezbijedi adekvatno finansiranje, striktnu primjenu zakona, ulaganje u sveobuhvatne strategije prevencije i u servise zaštite, uključujući krizne centre i modele poput Barnahus pristupa.Institucije sistema – da jačaju kapacitete socijalnih službi, pravosuđa, policije, zdravstvenih i obrazovnih radnika, kao i specijalizovanih jedinica za sajber kriminal, kako bi se žrtvama obezbjedila puna zaštita, pravda i bezbjedni kanali prijave.Tehnološke kompanije – da obezbijede sigurnost i odgovornost na digitalnim platformama.Muškarce i dječake – da budu saveznici u borbi protiv nasilja nad ženama.Nulta tolerancija znači nulto opravdanje za nasilje.Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti budućnost u kojoj svaka žena i djevojčica živi bez nasilja.
[1] Adolescence in Europe Policy Brief - UNICEF [2] Well-being and safety of women - OSCE

Pročitaj više

1 od 5

Saopštenje za javnost

27 October 2025

Saopšetnje za javnost povodom Dana UN 2025.

„Povelja UN je obećanje čovječanstvu“, kazala je rezidnetna koordinatorka UN u Crnoj Gori, Karolin Tiso, na događaju povodom obilježavanja 80. godišnjice Ujedinjenih nacija, koji je organizovao potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.„Već osamdeset godina Ujedinjene nacije su svetionik nade, podrške i dostojanstva za milione ljudi širom svijeta. Danas, u doba rastuće nesigurnosti, Povelja ostaje naš kompas – usmjeravajući nas ka saradnji, poštovanju i solidarnosti“, rekla je Tiso.Ona je istakla snažnu posvećenost UN modernizaciji, kako bi organizacija bila spremnija da odgovori na izazove 21. vijeka. Rezidnetna koordinatorka UN je zahvalila Crnoj Gori na posvećenosti multilateralizmu i dugogodišnjem partnerstvu, naglašavajući da „UN ostaju pouzdan saveznik građanima Crne Gore u izgradnji održive budućnosti“.Ministar vanjskih poslova, Ervin Ibrahimović je istakao da su programi i fondovi Ujedinjenih nacija nezamjenjivi partner u ostvarivanju ambiciozne vanjskopolitičke agende Crne Gore, dodajući da snažan multilateralni sistem nije stvar izbora, već nužnosti.„Za male države, snažan i efikasan multilateralni sistem, zasnovan na poštovanju Povelje UN i međunarodnog prava, nije stvar izbora, već nužnosti kako bi se očuvala jednakost i suverenitet“, naveo je Ibrahimović.Ibrahimović je podsjetio da su Crna Gora i sistem UN izgradili čvrsto partnerstvo. „Potpuno smo uskladili našu programsku saradnju sa našim razvojnim i reformskim prioritetima“, rekao je Ibrahimović. On je naglasio da će Crna Gora ostati posvećena viziji UN kao globalnog foruma mira, solidarnosti i pravde.Govoreći o savremenim globalnim izazovima, Ibrahimović je istakao da svijet danas obilježavaju dinamične geopolitičke promjene, složeni izazovi i rastuća međuzavisnost, kao i da se u takvim okolnostima posebno ističe uloga i relevantnost UN-a. On je kazao da su UN, oslanjajući se na svoju osnivačku misiju očuvanja mira, bezbjednosti i saradnje, potvrdile da je opšte dobro dostižno kada postoji zajednička volja i odgovornost.

Pročitaj više

1 od 5

Saopštenje za javnost

01 September 2025

Dobrodošlica novoj rezidentnoj koordinatorki UN u Crnoj Gori

Karolin Tiso iz Švajcarske imenovana je za novu rezidentnu koordinatorku Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori. Na toj poziciji, gđa Tiso će koordinirati rad sistema Ujedinjenih nacija u pružanju podrške Crnoj Gori u oblastima održivog razvoja i ljudskih prava, doprinosеći ostvarivanju nacionalnih prioriteta.„Čast mi je što sam imenovana na poziciju rezidentne koordinatorke UN u Crnoj Gori, zemlji koja je napravila važne korake na putu ostvarivanja Ciljeva održivog razvoja i koja demonstrira snažnu posvećenost multilateralizmu i globalnoj saradnji“, istakla je gđa Tiso. „Posvećenost Crne Gore održivosti i zaštiti ljudskih prava predstavlja obećanje mladima i budućim generacijama da niko neće biti izostavljen. Ujedinjene nacije su partner nacionalnim institucijama, civilnom društvu, privatnom sektoru i zajednicama kako bi pomogle zemlji da ispuni to obećanje.“Kao predstavnica generalnog sekretara UN u zemlji, rezidentna koordinatorka vodi zajednički rad 19 agencija, fondova i programa UN u zemlji, što uključuje podršku u razvoju politika, jačanje partnerstava i usklađivanje podrške UN sa reformskom agendom Crne Gore.„Radujem se saradnji s nacionalnim partnerima na unapređenju ljudskih prava, inkluzivnom ekonomskom razvoju, zaštiti životne sredine, i jačanju ljudskog kapitala i društvene kohezije“, dodala je gđa Tiso. „Saradnjom možemo ubrzati napredak Crne Gore ka ostvarivanju Agende 2030, odražavajući iskrenu posvećenost zemlje međunarodnoj saradnji.“Gđa Tiso ima više od 30 godina iskustva u razvojnoj saradnji, humanitarnoj pomoći i izgradnji mira. Prethodno je obavljala funkciju regionalne šefice za saradnju za Siriju, Jordan, Liban i Irak, te funkciju zamjenice šefa misije u ambasadi Švajcarske u Amanu. Njena istaknuta međunarodna karijera uključuje, izmešu ostalog, i vođenje švajcarskog programa izgradnje mira na Zapadnom Balkanu, te više savjetodavnih pozicija u Švajcarskoj agenciji za razvoj i saradnju (SDC), kao i pozicije u Moldaviji i Ruandi.

Pročitaj više

1 od 5

Vidi sve