Najnovije
Saopštenje za javnost
18 September 2023
Ekspertkinja UN će posjetiti Crnu Goru u cilju procjene nezavisnosti pravosudnog sistema
Više informacija
Priča
08 September 2023
Crna Gora u potpunosti posvećena Ciljevima održivog razvoja
Više informacija
Priča
19 July 2023
Crna Gora 2030: Obećanje za budućnost
Više informacija
Najnovije
Ciljevi održivog razvoja u Crnoj Gori
Ciljevi održivog razvoja su globalni poziv na akciju za okončanje siromaštva, zaštitu životne sredine i klime Zemlje i za osiguranje da svi ljudi žive u miru i prosperitetu. To su ciljevi na kojima Ujedinjene nacije rade u Crnoj Gori:
Naš rad
05 April 2023
Fond za ubrzani razvoj Crne Gore
Klikni ovdje za preuzimanje dokumenta: Fond za ubrzani razvoj Crne Gore
O Fondu za ubrzani razvoj Crne Gore
Fond za ubrzani razvoj Crne Gore je mehanizam udruženog fonda koji ima za cilj da ubrza implementaciju Agende za održivi razvoj do 2030. i neposredno postizanje ciljeva održivog razvoja (SDG) u Crnoj Gori, a time i da pruži snažnu podršku procesu pristupanja zemlje EU.
Fond je osmišljen da pruži katalitičku podršku prioritetnim oblastima u skladu sa Nacionalnom strategijom održivog razvoja, Programom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji i predstojećim Okvirom saradnje UN za održivi razvoj 2023-2027. Dodatno, Fond je dizajniran da ojača sinergiju među organizacijama UN u zemlji, što direktno doprinosi efikasnijoj implementaciji reforme UN.
Sa svega sedam godina preostalih za ostvarivaje Ciljeva održivog razvoja, a još manje za ispunjavanje kriterijuma za pristupanje EU, Crnoj Gori je potrebna podrška da bi bila uspješna. To je glavni razlog za osnivanje Fonda za ubrzani razvoj Crne Gore.
Cilj i svrha Fonda
Fond će biti podrška integrisanoj i koherentnoj mobilizaciju resursa, centralizovanoj i transparentnoj alokaciji i isplati sredstava za promovisanje razvoja i za implementaciju integrisanih aktivnosti za postizanje Ciljeva održivog razvoja i unapređenje procesa pristupanja EU.
Tematski fokus Fonda
Strateški i tematski fokus Fonda vezan je za Okvir saradnje UN za održivi razvoj 2023-2027. kojim su definisane tri strateške prioritetne oblasti rada UN u Crnoj Gori:
inkluzivni ekonomski razvoj i ekološka održivost
razvoj ljudskog kapitala, smanjenje ranjivosti, socijalna uključenost
socijalna kohezija, upravljanje usmjereno na ljude, vladavina prava i ljudska prava.
Jedna od funkcija Fonda taskođe je i podrška ubrzanju procesa pristupanja EU kroz okvir Agende održivog razvoja do 2030. Tim UN u Crnoj Gori sproveo je analizu sinergije između procesa pristupanja EU i Agende 2030. Nalazi pokazuju da je proces pristupanja EU u dvije trećine usaglašen sa Agende 2030 (105 od 169 Ciljeva održivog razvoja). Fond za ubrzani razvoj će dodatno podstaći sinergiju ta dva ključne razvojna procesa u zemlji kako bi javna uprava, kao primarni nosilac dužnosti, unaprijedila svoju efikasnost. Pored elementa kohezije politike i podrške implementaciji Okvira saradnje UN, Fond će dodatno uticati na unapređenje zajedničkih akcja UN što je jedan od temeljnih aspekata reforme UN.
Upravljanje Fondom
Fondom će upravljati Zajednički upravni odbor u zemlji. To tijelo takođe pruža nadzornu ulogu za sprovođenje Okvira saradnje UN 2023-2027. Njime kopredsjedavaju rezidentni koordinator UN i ministar vanjskih poslova. Zajednički upravni odbor u zemlji najbolje je pozicioniran subjekt za upravljanje Fondom jer osigurava da su intervencije u skladu sa nacionalnim prioritetima, strateškim oblastima Okvira saradnje UN i osigurava nacionalno vlasništvo koje, dalje, doprinosi održivosti intervencija koje finansira Fond.
Administriranje Fonda
Fond administrira Višenamjenski povjerenički fond (Multi Partner Trust Fund - MPTF). Riječ je o funkcionalnom mehanizmu finansiranja Ujedinjenih nacija koji obezbjeđuje globalne standarde za transparentnost u izvještavanju. Fond će otvoren za kontribucije širokog spektra partnera – javnih, privatnih, multilateralnih i bilateralnih izvora finansiranja. Fond će imati prednost u prikupljanju nenamjenskih ili djelimično namjenskih doprinosa koji će pomoći sistemu UN da osigura efikasnost.
1 od 5

Priča
20 January 2023
Vlada opredijelila milion eura Fondu za ubrzani razvoj Crne Gore
Podgorica, 20. januar 2023
Crna Gora je korak bliže ostvarivanju Agende 2030, nakon što je Vlada podržala Fond za ubrzani razvoj Crne Gore i obavezala se da će izdvojiti milion eura za taj finansijski alat nove generacije kojim je previđeno objedinjavanje donatorskih sredstava i njihovo dalje usmjeravanje ka razvojnim inicijativama.
Fond koji je pokrenuo UN osmišljen je kao snažno sredstvo podrške ubrzanju implementacije Ciljeva održivog razvoja u zemlji, a samim tim i kao podrška ubrzanju pristupanja zemlje EU.
Opredjeljivanje sredstava za Fond, Crna Gora je pokazala snažno posvećenost implementaciji Agende 2030. Prema riječima crnogorskog premijera Dritana Abazovića, Fond će biti od ključnog značaja za aspiracije Crne Gore da ispuni obaveze zemlje u okviru Agende 2030.
“Podržavajući Agendu 2030, Fond će biti veoma važno sredstvo podrške našem procesu evropskih integracija”, rekao je Abazović, uz poziv bilateralnim partnerima da se pridruže inicijativi i da podrže Fond.
Pored doprinosa Vlade Crne gore, Fondu za ubrzanje održivog razvoja Crne Gore finansijsku podršku pružilo je i nekoliko zemalja, uključujući Luksemburg i Švajcarsku.
Rezidentni koordinator UN Piter Lundberg pozdravio je potpisivanje podrške ovom mehanizmu zajedničkog finansiranja koje su pokrenule Ujedinjene nacije, ističući da ono dolazi u kritičnom trenutku.
“Podrška Vlade ovom važnom katalizatoru razvoja Crne Gore snažan je signal posvećenosti zemlje implementaciji Agende održivog razvoja do 2030. godine. S obzirom da je do ispunjenja ovog univerzalnog plana razvoja ostalo sedam godina, Crnoj Gori je potrebna sva naša podrška da bi uspjela u ovom kritičnom poduhvatu“, rekao je Lundberg, izrazivši nadu da će se i druge partnerske zemlje pridružiti Fondu u pružanju podrške održivom razvoju Crne Gore.
Kao zamajac razvoja zemlje na putu ka EU, Fond će sredstva usmjeravati ka strateškim inicijativama u tri prioritetne oblasti Okvira saradnje Crne Gore i UN za period 2023-27:
inkluzivni ekonomski razvoj i održivost životne sredine
razvoj ljudskog kapitala, smanjenje ranjivosti, socijalna uključenost
socijalna kohezija, upravljanje usmjereno na ljude, vladavina prava i ljudska prava.
Fond koji su potpisale Vladae Crne Gore i Ujedinjene nacije u funkciji je od 1. januara 2023. godine, ali administrativne i aktivnosti prikupljanja sredstava traju skoro godinu dana. Fondom će upravljati tim UN u zemlji u bliskom partnerstvu sa Vladom, kako bi se osigurala puna nacionalna posvećenost i dugoročna održivost.
1 od 5

Video priče
11 April 2023
Razvojna šansa: Fond za ubrzani razvoj Crne Gore
Fond za ubrzani razvoj Crne Gore je mehanizam udruženog fonda koji ima za cilj da ubrza implementaciju Agende za održivi razvoj do 2030. i neposredno postizanje ciljeva održivog razvoja (SDG) u Crnoj Gori, a time i da pruži snažnu podršku procesu pristupanja zemlje EU.
Fond je osmišljen da pruži katalitičku podršku prioritetnim oblastima u skladu sa Nacionalnom strategijom održivog razvoja, Programom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji i predstojećim Okvirom saradnje UN za održivi razvoj 2023-2027. Dodatno, Fond je dizajnnieran da ojača sinergiju među organizacijama UN u zemlji, što direktno doprinosi efikasnijoj implementaciji reforme UN.
Više informacija:
O Fondu za ubrzani razvoj Crne Gore
UN Crna Gora i vlade Crne Gore i Švajcarske potpisale sporazum o kontribuciji od 2,5 miliona EUR u Fond za ubrzani razvoj
Vlada opredijelila milion eura Fondu za ubrzani razvoj Crne Gore
1 od 5

Publikacija
01 July 2022
Okvir saradnje Ujedinjenih nacija za održivi razvoj 2023-2027
Kao odgovor na potrebu ostvarivanja nacionalnih prioriteta, Okvir saradnje UN za održivi razvoj 2023-2027 razvijen je kao zajedničko opredjeljenje Tima UN u zemlji da pruži punu podršku ubrzanju ostvarivanja Agende održivog razvoja do 2030. i pristupanju zemlje Evropskoj uniji.
1 od 5

Priča
20 July 2022
Zajedničko trasiranje puta kao održivom razvoju
Podgorica, 20. jul 2022.
Ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić i rezidentni koordinator sistema UN-a u Crnoj Gori Piter Lundberg potpisali su danas Okvir saradnje Vlade Crne Gore i Ujedinjenih nacija za održivi razvoj UNSDCF 2023-2027.
Ministar Krivokapić je kazao da su narednih pet godina ključne za saradnju Crne Gore sa UN i EU, te da bi bilo korisno da dva paralelna puta pretvorimo u jedinstveni put, koji ćemo završiti 2027. članstvom u Evropskoj uniji.
Šef crnogorske diplomatije je istakao da glavna dobit svih angažmana Crne Gore sa Ujedinjenim nacijama, kao i evroatlantskim partnerima jeste puno razumijevanje.
„Mi se osjećamo kao država koja ima puno razumijevanje na svom putu evropskih integracija, na dostojanstvenom članstvu u UN, kao i na pripadanju evroatlantskoj zajednici“ – kazao je Krivokapić. On je naglasio da to razumijevanje, za nas, nije manje važno od višestruke pomoći koju dobijamo u oblastima koje modernizuju naše društvo, dodavši da je broj zemalja i agencija koje nas podržavaju iznad svakog očekivanja.
Ističući da socijalna inkluzija predstavlja dio načina postojanja malih zajednica, Krivokapić je kazao da one opstaju na solidarnosti i povezanosti koja nije samo ekonomska i socijalna, već ima i emotivnu notu koja daje puni osjećaj življenja u jednom društvu.
Govoreći o paralelnom procesu evropske integracije, on je kazao da nema više vremena za odlaganje, te da je brodu koji zna gdje putuje svaki vjetar dobar, dok brodu koji ne zna gdje putuje nema dobrog vjetra.
“Naš put jeste EU, ali taj put ne može biti bezgraničan, taj put mora imati svoje vremenske okvire postavljene za Crnu Goru, kroz stalne reforme koje su ostvarljive u narednom petogodišnjem periodu, ali i kraćem od toga“ – kazao je Krivokapić.
Rezidentni koordinator sistema UN-a u Crnoj Gori Lundberg rekao je da Okvir saradnje UN za održivi razvoj koji smo danas zajednički usvojili predstavlja temelje saradnje Crne Gore i Ujedinjnih nacija u narednih pet godina.
“Ova vizija razvoja, zasnovana na zajednički identifikovanim razvojnim prioritetima, biće snažan podsticaj ubrzanju ostvarivanja Ciljeva održivog razvoja, a samim tim i procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji „ – kazao je Lundberg, ističući da će u tom procesu izuzetno važnu ulogu igrati Fond za ubrzani razvoj Crne Gore, finansijski alat nove generacije koji ima za cilj objedinjavanje donatorskih sredstava za rješavanje krupnih razvojnih izazova.
Danas je održan i sastanak Nadzornog odbora za praćenje implementacije Integrisanog programa UN-a (UNDAF) 2017-2022.
1 od 5

Priča
08 September 2023
Crna Gora u potpunosti posvećena Ciljevima održivog razvoja
Podgorica, 8. Septembar 2023.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posjetio je sjedište Ujedinjenih Nacija u Podgorici i razgovarao sa Rezidentnim koordinatorom Piterom Lundbergom i šefovima Agencija UN koje djeluju na prostoru naše zemlje.
Predsjednik Milatović je kazao da Ujedinjene nacije igraju ključnu ulogu u podsticanju međunarodne saradnje, rješavanju globalnih izazova, promovisanju mira, bezbjednosti i održivog razvoja i da Crna Gora, kao zemlja članica, visoko cijeni principe i vrijednosti UN-a te da je duboko posvećena da sa tom organizacijom radi na ostvarenju zajednički postavljenih ciljeva.
„Naš današnji sastanak označava snagu našeg partnerstva i značaj koji pridajemo saradnji sa Ujedinjenim nacijama. To je prilika za nas da potvrdimo svoju posvećenost i istaknemo podršku koju pružaju UN u jačanju puta naše države ka demokratskom i ekonomskom razvoju. Izazovi sa kojima se suočavamo u današnjem svijetu su složeni, od klimatskih promjena i ekološke održivosti do pitanja mira i bezbjednosti, humanitarnih kriza i globalnih zdravstvenih pretnji i nijedna zemlja nije imuna na sve ove promjene. Stoga je podrška Ujedinjenih nacija temelj na kojem možemo da gradimo održivi rast i prosperitet“, poručio je predsjednik Milatović.
On je podsjetio da zajednički napori u brojnim oblastima poput smanjenja siromaštva, otvaranja novih radnih mjesta, poboljšanja pristupa kvalitetnom obrazovanju i zdravstvu, održivog razvoja, jednakosti polova, podsticanja preduzetništva, jačanja poljoprivrednog i industrijskog sektora i svi drugi definisani nacionalnim Okvirom saradnje, pokazuju obostranu posvećenost ubrzanju napretka Crne Gore ka Agendi 2030 i pristupanju Evropskoj Uniji.
U tom kontekstu, predsjednik Milatović je istakao da je izuzetno važno da se preduzmu konkretni koraci za suočavanje sa izazovima sa što većom brzinom i efikasnošću.
„Fond za ubrzani razvoj Crne Gore je odličan primjer kako se to može postići, ne samo kao finansijski mehanizam, već moćno sredstvo uticaja, s obzirom da se usklađuje sa našim nacionalnim razvojnim programom, pojačavajući našu sposobnost da ostvarimo razvojne ciljeve. On obezbjeđuje resurse potrebne za povećanje naših napora, investiranje u inovativna rešenja i napredak u svim oblastima održivog razvoja.” kazao je predsjednik Milatović.
On je zahvalio Ujedinjenim nacijama na trudu i konstantnim naporima koje ulažu zalažući se za rješavanje ovih pitanja i rekao da je Crna Gora spremna da odigra ulogu odgovornog člana međunarodne zajednice, te da je posvećena Ciljevima održivog razvoja (SDG) i obavezama koje proističu iz Pariskog sporazuma o klimatskim promenama. Naglasio je da će na predstojećoj Generalnoj skupštini UN i Samitu, predvodeći delegaciju Crne Gore, naša zemlja potvrditi svoju posvećenost tim idealima na globalnoj sceni i odlučnost da se izbori sa izazovima koji pred njom stoje na ovom putu.
Rezidentni koordinator UN, Piter Lundberg je, u svoje i u ime tima, zahvalio Predsjedniku na posjeti i iskazao zadovoljstvo temeljnim pripremama Crne Gore za predstojeći Samit o Ciljevima održivog razvoja.
“Posebno pozdravljamo nacionalnu izjavu o posvećenosti kojom Crna Gora artikuliše konkretna opredjeljenja za ubrzanje Agende 2030 koju će Predsjednik predstaviti na Samitu. Ta vizija iznjedrena je kroz veoma participativan proces, čime je osigurano da nacionalna opredjeljenja odražavaju cjelokupnu viziju društva. Zato je od posebne važnosti što je Vlada Crne Gore usvojila nacionalnu izjavu o posvećenosti i obavezala se na njeno sprovođenje” kazao je Lundberg, naglašavajući punu spremnost tima UN da pruži podršku zemlji u ispunjavanju tih obaveza kako bi ubrzala ostavarivanje Ciljeva održivog razvoja.
Predsjednik Jakov Milatović ove godine će predvoditi delegaciju Crne Gore na zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija i na Samitu o Ciljevima održivog razvoja. Na marginama ovog Samita planirani su brojni susreti sa visokim zvaničnicima drugih zemalja, akademskom zajednicom i crnogorskom dijasporom. U cilju jačanja angažmana i vidljivosti Crne Gore u multilateralnom sistemu, a kroz planirane aktivnosti na ovogodišnjem zasijedanju Generalne skupštine UN, delegacija predsjednika Crne Gore posebnu pažnju će posvetiti promociji kandidature naše države za članstvo u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija u periodu 2026-2027. godine.
1 od 5

Priča
19 July 2023
Crna Gora 2030: Obećanje za budućnost
Podgorica, 19. jul 2023.
Obrazovanje za 21. vijek, veće učešće mladih i žena u društvenim procesima, osnaživanje institucija za ljudska prava kao i podizanje svijesti o ljudskim pravima, nejednakosti i diskriminaciji, snažniji fokus na proizvodnju i veće korišćenje podataka uz jasno postavljene ciljne vrijednosti, neki su od glavnih zaključaka koji su proizašli iz nacionalnih konsultacija o prioritetima Crne Gore za ubrzanje Agende 2030 koje su održane danas sa ciljem identifikacije inputa za listu nacionalnih obaveza koje će država predstaviti na predstojećem Samitu o ciljevima održivog razvoja u sjedištu UN u septembru 2023.
Dijalog koji su organizovali Vladina Kancelarija za održivi razvoj i Tim UN u zemlji okupio je različite nacionalne aktere kako bi zajednički razmotrili moguće nacionalne obaveze koje će Predsjednik iznijeti na Generalnoj skupštini UN kao opredjeljenje Crne Gore za ubrzanje ostvarivanja Agende 2030.
“Prioritizacija u procesu ostvarivanja Ciljeva održivog razvoja nije jednostavan zadatak. To je prilično složen i inkluzivan proces i zato je veoma važno da imamo širok dijalog, poput našeg današnjeg, koji će omogućiti široko učešće u trasiranju puta naše zemlje u drugoj polovini ostvarivanja Agende 2030“, kazao je Mladen Grgić, savjetnik Predsjednika Crne Gore, napominjući da je Ustav Crne Gore odlična osnova i ali vizija za definisanje nacionalnih obaveza za budućnost.
Vršilac dužnosti rezidnentnog koordinatora UN i predstavnik UNICEF u zemlji, Huan Santander podsjetio je da se „na polovini puta ostvarivanja Agende 2030, svijet nalazi na stopi od svega 12% punog ispunjenja Ciljeva održivog razvoja".
"Predstojeći Samit o Ciljevima održivog razvoja je prilika za ubrzanje implementacija ovog globalnog kolektivnog plana kroz obnovljene obaveze zemalja”, rekao je Santander, naglasivši da ispunjenje Agende 2030. može biti uspješno jedino ukoliko taj proces uključuje sve aktere.
Savjetnik predsjednika Vlade Andrej Bracanović istakao je da su ispunjeni preduslovi za dostizanje Ciljeva održivog razvoja kroz pozicioniranje institucionalnog okvira u Generalnom Sekretarijatu Vlade i naglasio važnost finansiranja održivog razvoja.
"Fond za ubrzani razvoj Crne Gore biće snažna podrška ispunjavanju obaveza Crne Gore u implementaciji Ciljeva održivog razvoja“, rekao je Andrej Bracanović, savjetnik predsjednika Vlade, ističući da je u veoma kratkom periodu od osnivanja Fond generisao značajna sredstva, koja će do kraja godine iznositi šest miliona EUR.
Dijalog učesnika inspirisan je nalazima Studije o nacionalnim prioritetima uoči nastupa Crne Gore na predstojećem Samitu o ciljevima održivog razvoja u septembru ove godine. Istraživanje koje su sproveli konsultanti UNDP Olivera Komar i Džerald Berger analizira moguće intervencije zemlje u specifičnim oblastima kao što su zelena tranzicija i klimatska akcija, kvalitetno obrazovanje, pravda za sve, rodna ravnopravnost, ne izostavljanje nikoga i učešće mladih.
“Studija u osnovi prikazuje gdje se zemlja nalazi sada i gdje može biti u dogledno vrijeme, nudeći konkretne moguće ciljeve kojima se zemlja može posvetiti. Kada se razmatraju obaveze, veoma je važno biti realan, ali dodala bih i donekle ambiciozan“, kazala je Olivera Komar, koautorka studije i profesorka na Fakultetu političkih nauka.
Tokom fokusiranog grupnog rada, učesnici su razmatrali strateške prioritete u kontekstu vizije zemlje do 2030. Zaključci koji su proizašli iz dijaloga poslužiće kao ključni inputi za nacionalnu izjavu u okviru nastupa Crne Gore na Samitu o Ciljevima održivog razvoja, tokom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u septembru ove godine.
Nacionalne konsultacije o prioritetima Crne Gore za ubrzanje Agende 2030 organizovane su u okviru platforme "Dijalog za razvoj" Nacionalnog savjeta za održivi razvoj, koja je uspostavljena kroz projekat Nacionalni plan adaptacije a koji finansira Zeleni klimatski fond.
Foto galerija
1 od 5

Priča
04 July 2023
Formiran Upravni odbor Fonda za ubrzani razvoj Crne Gore
Predstavnici Vlade Crne Gore, sistema Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori i donatora održali su konstituivnu sjednicu Upravnog odbora Fonda za ubrzani razvoj Crne Gore. Fond je finansijski alat nove generacije koji su uspostavile Ujedinjenje nacije u zemlji, a čiji je cilj objedinjavanje partnerskih sredstava za razvojne inicijative.
Upravni odbor Fonda je na današnjoj sjednici donio odluku o opredjeljivanju 1,3 miliona dolara za tri poziva za podnošenje prijedloga za ubrzanje implementacije Ciljeva održivog razvoja u Crnoj Gori i podršku pristupanju EU kroz inovativna rješenja i zajedničko djelovanje.
Predsjednik Vlade dr Dritan Abazović kazao je da današnji sastanak Zajedničkog nadzornog odbora predstavlja potvrdu dosadašnjih namjera i zajedničkog, intenzivnog rada.
„Vjerujemo da će u narednom periodu ova sredstva biti mnogo veća, jer je Vlada Crne Gore odlučno opredijeljena da i putem ovog Fonda pruži punu i stratešku podršku ubrzanju Agende održivog razvoja, koja je u najvećoj mjeri usklađena i sa procesom pristupanja Crne Gore EU, kazao je premijer.
Upravni odbor Fonda za ubrzani razvoj Crne Gore čine predstavnici Vlade, sistema UN u zemlji i strateški partneri, u sastavu: Predsjednik Vlade Dritan Abazović, rezidentni koordinator UN u Crnoj Gori Piter Lundberg, savjetnici premijera Ivo Šoć i Andrej Bracanović, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander, projektna koordinatorka MOR Nina Krgović, ambasador Luksemburga u Crnoj Gori Filip Donkel i šef kancelarije Švajcarske razvojne agencije u Beogradu Ričard Koli. Novoformirano tijelo zaduženo je za upravljanje Fondom, strateško pozicioniranje, nadzor, za donošenje odluka o raspodjeli sredstava kao i o drugim važnim aspektima rada Fonda.
Rezidentni koordinator Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori Piter Lundberg zahvalio je premijeru Abazoviću na liderstvu i ličnom zalaganju za osnivanje i rane uspjehe Fonda za ubrzani razvoj Crne Gore, te što je prepoznao Fond kao alat za ulaganje u specifičnu razvojnu nišu održivog razvoja i procesa pristupanja EU.
To se ogleda i kroz finansijski doprinos Crne Gore Fondu u iznosu od milion eura. Posmatrano po glavi stanovnika, to je 1,6 € investicije u održivi razvoj kroz Fond za ubrzani razvoj. Komparacije radi, to je najveći iznos koji neka zemlja u regionu Evrope i Centralne Azije ulaže u održivi razvoj. – kazao je Lundberg ističući da Ujedinjene nacije i mnoge zemlje članice UN gledaju u Crnu Goru kao pozitivan primjer.
Osnivanje Upravnog odbora Fonda za ubrzani razvoj uslijedilo je nakon što je Fond početkom godine, ubrzo nakon formiranja, generisao partnerstva u vrijednosti najmanje 2,6 miliona EUR. Osim Vlade Crne Gore i Vlada Švajcarske je podržala ovu inicijativu sa 1,6 miliona EUR. Prethodno, kontribuciju za Fond opredijelila je i Vlada Luksemburga.
Crnogorska kontribucija za održivi razvoj kroz ovaj model finansiranja je posebno značajna kada se stavi u perspektivu veličine zemlje i ekonomije. Fond za ubrzani razvoj Crne Gore osmišljen je kao snažan katalizator za ubrzanje ostvarivanja Ciljeva održivog razvoja.
Konsolidacijom i usmjeravanjem sredstava ka ciljanim razvojnim intervencijama, Fond ima za cilj da, kao katalizator ubrzanja Agende 2030, ujedno doprinese i ubrzanju učlanjenja Crne Gore u EU.
Fond je osmišljen kao podrška strateškim inicijativama u tri prioritetne oblasti Okvira saradnje Crne Gore i Ujedinjenih nacija za period 2023–2027: 1) inkluzivni ekonomski razvoj i ekološka održivost, 2) razvoj ljudskog kapitala, smanjenje ranjivosti, socijalna uključenost i 3) društvena kohezija, upravljanje po mjeri čovjeka, vladavina prava i poštovanje ljudskih prava.
1 od 5

Priča
17 July 2023
Na Svjetski dan izbjeglica, premijer Crne Gore reafirmisao da izbjeglice imaju u ovoj maloj balkanskoj zemlji dom daleko od doma
16-22. jun 2021 .
Svake godine, 20. juna, svijet slavi snagu i otpornost izbjeglica i drugih ljudi koji su prisiljeni da napuste svoje domove. Ove godine, na Svjetski dan izbjeglica, UNHCR je pozvao zajednice i vlade širom svijeta da stvore rješenja i osiguraju uključivanje prisilno raseljenih osoba i osoba bez državljanstva.
U Crnoj Gori, UNHCR i partneri su obilježili Svjetski dan izbjeglica serijom događaja koji su se odvijali između 16. i 22. juna 2023. godine, slaveći mnoge doprinose koje izbjeglice pružaju kada su uključene u život zajednice koja im je pružila utočište, istovremeno potvrđujući posvećenost kako Crne Gore, tako i međunarodne zajednice da nastave pružati podršku ovim ljudima.
UNHCR Crna Gora je 20. juna obilježio Svjetski dan izbjeglica zajedno s partnerima na događaju koji je okupio, po prvi put ikada, najviši nivo prisustva za operaciju. Premijer gospodin Dritan Abazović, šefica Delegacije Evropske Unije u Crnoj Gori, NJ.E. gospođa Oana Kristina Popa i ukrajinski ambasador NJ.E. gospodin Oleg Herašimenko pridružili su se šefu kancelarije UNHCR-a, gospodinu Žan Iv Bušardiju u potvrđivanju njihove nepokolebljive posvećenosti zaštiti i rješenjima za sve prisilno raseljene osobe.
Premijer Crne Gore izrazio je zahvalnost UNHCR-u na podršci, kao i na priznavanju mnogih doprinosa i rezultata koje je Crna Gora ostvarila pružajući zaštitu onima koji su prisiljeni da pobjegnu.
“Istorija je naučila Crnogorce da budu otvoreni prema izbjeglicama, imajući u vidu da smo iz prve ruke vidjeli tokom turbulentnih 90-ih da svako može biti primoran da napusti svoj dom zbog oružanih sukoba. Čak i tada, Crna Gora je pružila sigurnost svima kojima je bila potrebna. Danas sam posebno ponosan što zemlja pruža utočište za više od 32.000 Ukrajinaca koji mogu nazvati Crnu Goru svojim domom. Za Vladu Crne Gore je imperativ da se oni osjećaju sigurno, dobrodošlo i uključeno", rekao je premijer Crne Gore, gospodin Dritan Abazović.
Šef kancelarije UNHCR-a u Crnoj Gori pohvalio je posvećenost Crne Gore svojoj politici otvorenih vrata od 1992. godine i istakao važnost uključenosti i pristupa pravima za sve koji traže zaštitu u zemlji.
"Mi u UNHCR-u pohvaljujemo Crnu Goru što godinama pokazuje snažnu darežljivost i posvećenost u rješavanju problema prisilno raseljenih osoba, bez obzira na njihovo etničko i vjersko porijeklo ili političko mišljenje. Danas je zemlja utočište za veoma veliki broj izbjeglica iz Ukrajine – među najvećim u svijetu gledano po glavi stanovnika. Zemlja je takođe na korak od osiguranja da nijedna druga osoba ne bude bez državljanstva. Brojni rezultati koje je Crna Gora postigla ilustruju duh inkluzije i pokazuju da Crna Gora može biti izvor nade daleko od doma za one koji su prisiljeni da pobjegnu", rekao je šef kancelarije UNHCR-a u Crnoj Gori, gospodin Žan Iv Bušardi.
Šefica Delegacije Evropske Unije u Crnoj Gori govorila je o važnosti Direktive o Privremenoj zaštiti, koja je brzo omogućila ukrajinskim izbjeglicama pristup zaštiti i pravima, kao što su zapošljavanje, smještaj, zdravstvena zaštita i obrazovanje.
"Pohvaljujem Crnu Goru zbog nevjerojatne gostoljubivosti prema ukrajinskim izbjeglicama. Sada više nego ikad, EU ostaje posvećena podršci onima koji su prisiljeni napustiti svoje domove širom svijeta. U tom nastojanju, radimo ruku pod ruku sa našim partnerima širom svijeta. U Crnoj Gori, posebno smo ponosni na naše partnerstvo s UNHCR-om i nacionalnim vlastima. Ovo partnerstvo i saradnja su ključni za osnovni zadatak osiguranja da izbjeglice osjete sigurnost i budu uključene", rekla je šefica Delegacije EU u Crnoj Gori, NJ.E. gospođa Oana Kristina Popa.
NJ.E. Ambasador Ukrajine, gospodin Oleg Herašimenko, izrazio je zahvalnost narodu i vladi Crne Gore što nesebično pružaju utočište ukrajinskim izbjeglicama, iako je zemlja teritorijalno mala. Ambasador je takođe pohvalio posvećenost UNHCR-a u pronalaženju praktičnih i trajnih rješenja za izbjeglice koje žive u zemlji.
Na dan 19. juna, šef kancelarije UNHCR-a dodijelio je diplome studentima Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore za uspješno završavanje Pravne klinike o izbjegličkom pravu. Gospodin Bušardi je izrazio zahvalnost Pravnom fakultetu za kontinuiranu saradnju od 2007. godine i istakao da je tokom godina gotovo 500 studenata završilo Pravnu kliniku i naučilo o mandatu UNHCR-a i izbjegličkom pravu.
U predvečerje 20. juna, Glavni grad Podgorica osvijetlio je most Milenijum i pridružio se UNHCR-u u obilježavanju Svjetskog dana izbjeglica, iskazujući solidarnost s osobama koje su prisiljene pobjeći zbog rata ili progona. To je samo jedna od sporednih aktivnosti koje je kancelarija sprovela u Crnoj Gori kako bi obilježila ovaj važan dan.
UNHCR i partner za pravnu pomoć, Građanska Alijansa, u saradnji sa Opštinom Bar obilježili su, 21. juna, Svjetski dan izbjeglica na platou dvorca kralja Nikole u primorskom gradu Baru, koji je dom brojnim ukrajinskim izbjeglicama. Predstavnik UNHCR-a izrazio je zahvalnost građanima Bara i lokalnim vlastima što su domaćini jedne od najvećih ukrajinskih izbjegličkih zajednica u zemlji. Otvaranju su prethodilo kulturni program, uključujući ansambl izbjegličkog hora "Zima", dječija pozorišnu predstavu, kao i izložba slika djece izbjeglica.
Na dan 22. juna, Crveni krst Crne Gore i UNHCR organizovali su događaj kako bi se dodatno naglasila poruka Svjetskog dana izbjeglica u kontekstu zaštite i uključivanja izbjegličke djece. Događaju, koji je uključivao brojne sportske aktivnosti za djecu u najvećem parku u glavnom gradu Podgorici, prisustvovali su brojni gosti, uključujući i ambasadora Ukrajine u Crnoj Gori.
Uoči Svjetskog dana izbjeglica, 15. i 16. juna, UNHCR, Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Ambasada Ukrajine u Crnoj Gori, Privredna komora i Savez poslodavaca zajednički su organizovali sajam poslova za ukrajinske nosioce privremene zaštite. Oko 30 poslodavaca, uglavnom iz sektora turizma, prisustvovalo je sajmu poslova i predstavilo svoja slobodna radna mjesta, a događaju je prisustvovalo više od 100 izbjeglica.
Foto galerija
1 od 5

Priča
20 June 2023
Riječi mogu biti oružje. #ZaustaviMržnju
Podgorica, 19. jun 2023.
Široko rasprostranjen govor mržnje među mladima, njegovi uzroci i posledice bili su u središtu dijaloga sa mladima koji je tim UN u Crnoj Gori organizovao sa dramskim studiom „Prazan prostor“ povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv govora mržnje 18. juna, u podgoričkom pozorištu Dodest.
Događaj je okupio oko 60 mladih ljudi različitog uzrasta, iz različitih segmenata društva, iz grupa koje se često suočavaju sa govorom mržnje, kao i predstavnike Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i međunarodnih partnera – Savjeta Evrope i Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju.
“Borba protiv govora mržnje je od ključne važnosti za UN. To je, kako je rekao Generalni sekretar, toksična i destruktivna pojava. Govor mržnje je u direktnoj suprotnosti sa fundamentalnim obećanjima Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, čiju 75. godišnjicu obilježavamo ove godine, a koja je i danas aktuelna kao i na dan kad je nastala.” – kazala je Anjet Lanting, savjetnica za ljudska prava u kancleariji UN.
U dinamičnoj i otvorenoj diskusiji mladi su se saglasili da je govor mržnje sveprisutan u njihovim sredinama, ističući da odgovor društva nije ni približno dovoljan.
U okviru dijaloga razmenjena su iskustva, dirljiva svedočenja i konkretni primjeri sa kojima su se susreli mladi ljudi, koji su identifikovali neke od osnovnih uzroka i ključnih pokretača govora mržnje. Patrijarhalni stereotipi, neregulisani društveni mediji i nedovoljna prioritizacija ovog problema bili su samo neki od uzroka koji su pomenuti u diskusiji.
“Govor mržnje je prisutan na svakom koraku i svaki dan, po bilo kom osnovu – po polu, seksualnoj orijentaciji, nacionalnosti, političkom opredeljenju, imovinskom statusu, popularnosti u grupi…“, rekao je 17-godišnji Asmir ukazujući da ljudi nerijetko pravdaju govor mržnje pozivajući se na slobodu govora.
Dijalog sa mladima inspirisan je izvođenjima kratkih pozorišnih komada mladih glumaca, kao i kratkim filmom „Ljubav i nasilje“. Film prikazuje autentične priče iz stvarnog života mladih sa fokusom na rodno zasnovani govor mržnje i nasilje među adolescentima. Predstava se izvodi u formi takozvanog „forum teatra“ – interaktivni formatu sa prekidima u kritičnim trenucima kako bi se publika uključila u diskusiju.
“Ono što smo videli u filmu je veoma realistično, nešto čemu svjedočimo ili doživljavamo skoro svakodnevno“, rekla je 12-godišnja Iva, napominjući da se govor mržnje prečesto ignoriše ili zataškava.
Predstavnici dramskog studija „Prazan prostor“ Marija i Mirko, koji imaju veliko iskustvo u vođenju dijaloga na ovu temu, usmjeravali su na način da pomognu mladima u publici da razumiju prirodu govora mržnje i da ih podstaknu da iznesu svoje stavove..
„Uvijek je fascinantno, ali istovremeno i šokantno kada mladi ljudi otključaju svoja iskustva i svoje stavove“, rekla je Marija i istakla da društvo ima neprihvatljivo visok nivo tolerancije prema govoru mržnje i da je govor mržnje u velikoj mjeri normalizovan.
„Ono što smo danas čuli bilo je na momente teško, neprijatno, ali bilo je jasno: govor mržnje i nasilje u porodici, školi, medijima i društvu su veoma stvarni. Mladi su podijelili dirljiva iskustva, ali i važne ideje o tome šta mogu da urade i šta roditelji, nastavnici i lideri treba da urade da zaustave govor mržnje i nasilje.“, zaključila je Anjet Lanting.
Dijalog sa mladima o govoru mržnje organizovan je u okviru inicijative za obilježavanje 75. godišnjice Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima - #HR75. Događaj je finansirala Kancelarija UN za ljudska prava.
Foto galerija
1 od 5

Saopštenje za javnost
18 September 2023
Ekspertkinja UN će posjetiti Crnu Goru u cilju procjene nezavisnosti pravosudnog sistema
ŽENEVA (18. septembar 2023.) – Specijalna izvjestiteljka UN o nezavisnosti sudija i advokata, Margaret Satertvejt (Margaret Satterthwaite) će od 19. do 26. septembra 2023. boraviti u službenoj posjeti Crnoj Gori.
Gospođa Satertvejt će tokom posjete procijeniti mjere koje je Vlada preduzela sa ciljem da osigura nezavisnost pravosuđa i slobodno obavljanje advokatske profesije. Pored toga, razmotriće proces refome pravosuđa u cilju procjene njegove usklađenosti sa međunarodnim standardima u oblasti ljudskih prava, kao što su nezavisnost pravosuđa i princip podjele vlasti. Specijalna izvjestiteljka će takođe analizirati pitanje pristupa pravdi za sve i nastojaće da razumije iskustva građana Crne Gore sa pravosudnim sistemom.
Ekspertkinja će se sastati sa zvaničnicima Vlade i poslanicima Skupštine Crne Gore, kao i sa predstavnicima civilnog društva, akademske zajednice, agencija UN, donatora i diplomatske zajednice.
Gospođa Satertvejt će predstaviti preliminarne zaključke posjete na pres konferenciji u utorak 26. septembra u 10:30, u Eko zgradi UN.
Specijalna izvjestiteljka će svoj finalni izvještaj predstaviti Savjetu za ljudska prava u junu 2024. godine.
KRAJ SAOPŠTENJA
*Ekspertkinja: gospođa Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka o nezavisnosti sudija i advokata. Savjet za ljudska prava je imenovao za specijalnu izvjestiteljku Ujedinjenih nacija o nezavisnosti sudija i advokata u oktobru 2022. godine. Profesorica Satertvejt je naučnica i međunarodna eksperktinja iz oblasti ljudskih prava sa višedecenijskim iskustvom u toj oblasti. Profesorica je praktičnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Njujorku, SAD.
Specijalni izvjestioci su dio mehanizma poznatog pod nazivom Specijalne procedure Savjeta za ljudska prava. Specijalne procedure, najveće tijelo nezavisnih eksperata u sistemu za ljudska prava Ujedinjenih nacija, je opšti naziv za nezavisne mehanizme Savjeta koji se bave prikupljanjem činjenica i monitoringom stanja ili tematskim pitanjima u zemljama širom svijeta. Eksperti Specijalnih procedura rade na dobrovoljnoj osnovi; nijesu zaposleni u Ujedinjenim nacijama i nijesu plaćeni za svoj rad. Nezavisni su u odnosu na bilo koju vladu ili organizaciju i nastupaju u ličnom svojstvu.
Kancelarija visokog komesara UN za ljudska prava, stranica o Crnoj Gori.
Za dodatne informacije ili upućivanje zahtjeva medija, molimo da kontaktirate hrc-sr-independencejl@un.org
Za upite medija o drugim nezavisnim ekspertima UN, molimo da kontaktirate Mayu Derouaz (maya.derouaz@un.org) ili Dharishu Indragupthu (dharisha.indraguptha@un.org).
Pratite vijesti o nezavisnim ekspertima Ujedinjenih nacija za pitanja ljudskih prava na Tviteru @UN_SPExperts.
Brine vas svijet u kojem živimo?
Onda se ZAUZMITE za nečija prava već danas.
#Standup4humanrights
i posjetite internet stranicu http://www.standup4humanrights.org
Onda se ZAUZMITE za nečija prava već danas.
#Standup4humanrights
i posjetite internet stranicu http://www.standup4humanrights.org
1 od 5
Saopštenje za javnost
14 June 2023
Puna posvećenost daljoj saradnji sa Ujedinjenim nacijama i ostvarivanju Ciljeva održivog razvoja
Podgorica, 13 jun 2023
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je rezidentnog koordinatora UN u Crnoj Gori Pitera Lundberga.
Teme razgovora bile su dalji pravci saradnje Crne Gore i Ujedinjenih nacija, predstojeća Generalna skupština UN i Samit posvećen Ciljevima održivog razvoja koji se održava na jesen u sjedištu UN u Njujorku, SAD.
„Nastavljamo uspješnu saradnju uz zahvalnost agencijama Ujedinjenih Nacija na podršci demokratskom i ekonomskom razvoju naše zemlje. Generalna Skupština i Samit biće prilika da Crna Gora pokaže da je posvećena Ciljevima održivog razvoja UN i da smo spremni da dodatno radimo na njihovom daljem ispunjavanju“, kazao je Predsjednik Milatović.
Rezidentni koordinator UN sistema Piter Lundberg zahvalio je Crnoj Gori na donaciji od milion eura Fondu za ubrzani razvoj Crne Gore, što je najveća kontribucija tom finansijskom mehanizmu neke države u odnosu na broj stanovnika.
On je poručio da će Crna Gora, kao i do sada, imati punu podršku Ujedinjenih Nacija u svim oblastima koje podstiču njen razvoj, naročito u strateškim oblastima Okvira saradnje za održivi razvoj 2023-2027.
„Vjerujemo da će pitanje društvene kohezije kao jednog od Vaših prioriteta, ali i važnog segmenta rada Ujedinjenih Nacija, biti na pravi način adresirano kroz Fond za izgradnju mira Generalnog sekretara UN“, kazao je Lundberg, naglašavajući da sistem UN ostaje pouzdan partner ljudima Crne Gore u ostvarivanju nacionalnih razvojnih prioriteta.
Na sastanku je dogovoren i rad na zajedničkim aktivnostima povodom obilježavanja 75. godišnjice usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.
1 od 5
Saopštenje za javnost
13 April 2023
UN Crna Gora i vlade Crne Gore i Švajcarske potpisale sporazum o kontribuciji od 2,5 miliona EUR u Fond za ubrzani razvoj
Podgorica, 7 February 2023
Predsjednik Vlade Crne Gore dt Dritan Abazović, rezidentni koordinator UN Piter Lunberg i ambasador Švajcarske u Crnoj Gori Urs Šmid potpisali su danas sporazum o opredjeljivanju sredstava za Fond za ubrzani razvoj Crne Gore. Riječ je o finansijskom alatu nove generacije koji su uspostavile Ujedinjenje nacije u zemlji, a čiji je cilj objedinjavanje donatorskih sredstava koja će se usmjeriti ka razvojnim inicijativama.
Vlada Crne Gore opredijelila je iznos od 1 milion EUR za Fond za ubrzani razvoj Crne Gore, dok je Vlada Švajcarske podržala ovu inicijativu sa 1,5 miliona EUR. Prethodno, kontribuciju za Fond opredijelila je i Vlada Luksemburga.
"Ideja i vizija ove Vlade je da Crnu Goru učinimo zelenom destinacijom. To nije lak posao, jer mnogo toga moramo promijeniti, a moramo da imamo i održive projekte. Više sam nego siguran da će nam ovaj Fond dati šansu da nađemo dobar projekat i da ćemo nakon njegove implementacije imati mnogo bolju situaciju po pitanju održivog razvoja, kazao je dr Dritan Abazović, predsjednik Vlade Crne Gore.
Crnogorska kontribucija za održivi razvoj kroz ovaj modalitet finansiranja je posebno značajna kada se stavi u perspektivu veličine zemlje i ekonomije. Crna Gora ovim ulaže 1,3€ po glavi stanovnika u održivi razvoj kroz instrumente Fonda za ubrzani razvoj Crne Gore, što je više od svih zemalja regiona ali i jasan indikator strateškog opredjeljenja Crne Gore ka održivom razvoju i saradnji sa Ujedinjenim nacijama.
Rezidentni koordinator UN u Crnoj Gori Piter Lundberg istakao je da je Fond za ubrzani razvoj Crne Gore osmišljen kao snažan katalizator za ubrzanje ostvarivanja Ciljeva održivog razvoja u zemlji.
"Fond za ubrzani razvoj Crne Gore je zajednička vizija ubrzanog ostvarivanja Ciljeva održivog razvoja. Obzirom na ogromni razvojni potencijal, Fond može biti važan fatkor razvoja Crne Gore i ostvarivanja nacionalnih prioriteta, na prvom mjestu pristupanja zemlje Evropskoj uniji.“ – kazao je Lundberg dodajući da je Fonda rezultat istinskog razvojnog partnerstva.
Urs Šmid, ambasador Švajcarske koja je za sada najveći donator Fonda, istakao je da su bilateralni odnosi između Švajcarske i Crne Gore veoma dinamični i da je Švajcarska među pet najvećih stranih investitora u Crnoj Gori sa oko 800 miliona evra uloženih od 2003. godine.
“Učešće Švajcarske u Fondu za ubrzani razvoj Crne Gore dodatno će unaprediti odnose naših dveju država i verujem da će naš doprinos ohrabriti druge države i razvojne partnere da se pridruže i kroz ovaj inovativni finansijski mehanizam doprinesu ubrzanju reformi u Crnoj Gori.” - kazao je Šmid.
Konsolidacijom i usmjeravanjem sredstava ka ciljanim razvojnim intervencijama, Fond ima za cilj da, kao katalizator ubrzanja Agende 2030, ujedno doprinese i ubrzanju učlanjenja Crne Gore u EU, obzirom na visok stepen usklađenosti Agende održivog razvoja i procesa pristupanja EU.
Fond je osmišljen kao podrška strateškim inicijativama u tri prioritetne oblasti Okvira saradnje Crne Gore i Ujedinjenih nacija za period 2023–2027: 1) inkluzivni ekonomski razvoj i ekološka održivost, 2) razvoj ljudskog kapitala, smanjenje ranjivosti, socijalna uključenost i 3) društvena kohezija, upravljanje po mjeri čovjeka, vladavina prava i poštovanje ljudskih prava.
1 od 5
Saopštenje za javnost
13 April 2023
Borba protiv govora mržnje je posao svih
Podgorica, 8. decembar 2022.
Suočavanje sa govorom mržnje bila je centralna tema panel diskusije „Utišajmo mržnju“ koju je sistem Ujedinjenih nacija u zemlji organizovao uoči 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskh prava.
Svoja iskustva podijelile su osobe koje su bile meta govora mržnje zbog toga ko su, čime se bave ili zbog percepcije da su različiti. Panelisti i učesnici su razmatrali i mogućnosti zajedničkog djelovanja u suočavanju sa izazovima koje govor mržnje nosi sa sobom.
Rezidentni koordinator UN u Crnoj Gori, Piter Lundberg istakao je da Crna Gora bilježi porast govora mržnje, navodeći da je riječ o problemu globalnih razmjera.
„Nažalost, svjedočimo globalnom rastu dezinformacija, lažnih vijesti i narativa koji izazivaju podjele koji vode direktno do diskriminacije, govora mržnje, pa čak i do zločina iz mržnje. Obim i uticaj danas, posebno sa društvenim medijima kao globalnom platformom za širenje mržnje, su veći i rastu brže nego ikad. Zbog toga su Ujedinjene nacije UN 2019. godine usvojile Globalnu strategiju i akcioni plan o govoru mržnje u okviru kojega nastojimo da, u saradnji sa partnerima, preduzmemo akcije usmjerene na borbu protiv govora mržnje. Jer borba rotiv govora mržnje je posao svih nas.“ – kazao je Lundberg, navodeći da suprotstavljanje govoru mržnje ne predstavlja ograničavanje slobode izražavanja na proizvoljan ili nezakonit način, već sprečavanje da mržnja eskalira u diskriminaciju, neprijateljstvo i nasilje.
Ministar ljudskih i manjinskih prava, Fatmir Đeka istakao je da Crna Gora nastoji da zadrži svoj evropski put i da unaprijedi poštovanje ljudskih prava u svom društvu i da istrajava u jačanju tolerancije i prihvatanju različitosti.
„Govor mržnje treba smanjivati svakodnevno, okrećući se sadržajima koji mogu doprinijeti našoj daljoj edukaciji, opštoj kulturi, podizanju svijesti o esencijalnim stvarima. Svemu negativnom dodatno dajemo na značaju ponavljajući rečeno, zato je potrebno da suzbijamo negativne pojave u društvu. Pokretači svake promjene bilo dobre ili loše smo mi sami.“ – kazao je Đeka.
Učesnici skupa čuli su svjedočanstva panelista koji su bili izloženi različitim oblicima govora mržnje, među kojima su, između ostlog, bili pripadnici pripadnici romske zajednice, LGBT zajednice, osoba sa invaliditetom.
„Bojim se da živimo normalizaciju govora mržnje i to je ono što me veoma brine. Govor mržnje je prije svega ponižavanje i potiranje onog dugog, ko je drugačiji i ko je različit i krajnje je vrijeme da se ova tema ozbiljno otvori.“ – kazala je Sabina Talović iz Pljevalja koja je bila žrtva govora mržnje.
Dan ljudskih prava obilježava se svake godine u znak sjećanja na 10. decembar 1948. godine kada su države članice Ujedinjenih nacija jednoglasno usvojile Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima. Od tada, Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima predstavlja osnov za sistem koji promoviše i štiti prava svih ljudi na svijetu.
1 od 5
Saopštenje za javnost
13 April 2023
Krivokapić i Lundberg potpisali Okvir saradnje Vlade i UN za održivi razvoj 2023-2027.
Podgorica, 20. jul 2022.
Ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić i rezidentni koordinator sistema UN-a u Crnoj Gori Piter Lundberg potpisali su danas Okvir saradnje Vlade Crne Gore i Ujedinjenih nacija za održivi razvoj UNSDCF 2023-2027.
Ministar Krivokapić je kazao da su narednih pet godina ključne za saradnju Crne Gore sa UN i EU, te da bi bilo korisno da dva paralelna puta pretvorimo u jedinstveni put, koji ćemo završiti 2027. članstvom u Evropskoj uniji.
Šef crnogorske diplomatije je istakao da glavna dobit svih angažmana Crne Gore sa Ujedinjenim nacijama, kao i evroatlantskim partnerima jeste puno razumijevanje.
Mi se osjećamo kao država koja ima puno razumijevanje na svom putu evropskih integracija, na dostojanstvenom članstvu u UN, kao i na pripadanju evroatlantskoj zajednici – kazao je Krivokapić. On je naglasio da to razumijevanje, za nas, nije manje važno od višestruke pomoći koju dobijamo u oblastima koje modernizuju naše društvo, dodavši da je broj zemalja i agencija koje nas podržavaju iznad svakog očekivanja.
Ističući da socijalna inkluzija predstavlja dio načina postojanja malih zajednica, Krivokapić je kazao da one opstaju na solidarnosti i povezanosti koja nije samo ekonomska i socijalna, već ima i emotivnu notu koja daje puni osjećaj življenja u jednom društvu.
Govoreći o paralelnom procesu evropske integracije, on je kazao da nema više vremena za odlaganje, te da je brodu koji zna gdje putuje svaki vjetar dobar, dok brodu koji ne zna gdje putuje nema dobrog vjetra.
Naš put jeste EU, ali taj put ne može biti bezgraničan, taj put mora imati svoje vremenske okvire postavljene za Crnu Goru, kroz stalne reforme koje su ostvarljive u narednom petogodišnjem periodu, ali i kraćem od toga – kazao je Krivokapić.
Rezidentni koordinator sistema UN-a u Crnoj Gori Lundberg rekao je da Okvir saradnje UN za održivi razvoj koji smo danas zajednički usvojili predstavlja temelje saradnje Crne Gore i Ujedinjnih nacija u narednih pet godina.
Ova vizija razvoja, zasnovana na zajednički identifikovanim razvojnim prioritetima, biće snažan podsticaj ubrzanju ostvarivanja Ciljeva održivog razvoja, a samim tim i procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji – kazao je Lundberg, ističući da će u tom procesu izuzetno važnu ulogu igrati Fond za ubrzani razvoj Crne Gore, finansijski alat nove generacije koji ima za cilj objedinjavanje donatorskih sredstava za rješavanje krupnih razvojnih izazova.
Danas je održan i sastanak Nadzornog odbora za praćenje implementacije Integrisanog programa UN-a (UNDAF) 2017-2022.
Danas je održan i sastanak Nadzornog odbora za praćenje implementacije Integrisanog programa UN-a (UNDAF) 2017-2022.
1 od 5
Najnoviji izvori
1 / 9
Izvori
24 March 2023
1 / 9