Ujedinjene nacije u Crnoj Gori

Ciljevi održivog razvoja su globalni poziv na akciju za okončanje siromaštva, zaštitu životne sredine i klime Zemlje i za osiguranje da svi ljudi žive u miru i prosperitetu. To su ciljevi na kojima Ujedinjene nacije rade u Crnoj Gori:

Više informacija

Priča

01 March 2026

Najnovije iz Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori

Interesuje vas rad Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori?Na pravom ste mjestu. U nastavku pogledajte pregled mjesečnih biltena - UN Snapshots - gdje možete pronaći informacije o glavnim aktivnostima i rezultatima koje je tim UN ostvario u saradnji s partnerima u Crnoj Gori. Najnovije... Pregled rada Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori tokom 2025. godine Pregled rada Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori tokom 2024. godine Pregled rada Ujedinjeniha nacija u Crnoj Gori tokom 2023. godine Pregled rada Ujedinjeniha nacija u Crnoj Gori tokom 2022. godine Pregled rada Ujedinjeniha nacija u Crnoj Gori tokom 2021. godine

Pročitaj više

1 od 5

Priča

05 February 2026

Dijalog i inovacije grade put ka inkluzivnijoj zajednici

Opština Bar usvojila je Povelju o društvenoj koheziji, strateški okvir koji potvrđuje opredijeljenost lokalne uprave da gradi zajednicu zasnovanu na povjerenju, solidarnosti i jednakim prilikama za sve građane i građanke. Povelja je rezultat participativnog procesa koji su zajednički sproveli Opština Bar i UNDP, kroz aktivnosti od Lokalnog foruma „Zajednica pokreće promjene” do “Laboratorije inovacija u oblasti društvene kohezije”.Potpredsjednica Opštine, Tanja Spičanović, ističe: „Ovaj dokument nije proceduralnog karaktera, već je zasnovan na vrijednostima koje tradicionalno pripadaju našem gradu - multikulturalizmu, zajedništvu i solidarnosti. Njegova snaga leži u tome što potvrđuje naše osnovne vrijednosne temelje i pruža smjernice za dalji razvoj lokalne zajednice.”Povelja se već realizuje kroz četiri inicijative razvijene u okviru Laboratorije inovacija, kojima su nevladine organizacije iz Bara odgovorile na ključne izazove koje su prepoznali sugrađani i sugrađanke. UNDP i Opština Bar podržali su ove inicijative grantovima kao najperspektivnije za jačanje povjerenja i inkluzije:Nisam turista - program za aktivno uključivanje građana iz Rusije, Ukrajine i Bjelorusije;Mostovi zajedništva - jezički „speed-dating” koji spaja doseljene turske građane i lokalno stanovništvo;Mogu ja to - edukativni i razvojni program za mlade Romkinje;e-Tolerancija - digitalna platforma koja podržava žrtve sajber nasilja i promoviše dijalog online.Prema riječima NVU Lea, koja sprovodi projekat e-Tolerancija, motiv za prijavu bio je doprinos izgradnji tolerantnijeg i povezanijeg društva kroz razmjenu iskustava. „U prethodnih nekoliko mjeseci e-Tolerancija je pomogla stvaranju sigurnijeg i podržavajućeg online prostora, gdje se umjesto govora mržnje promovišu dijalog i razumijevanje”, navode iz organizacije, potvrđujući da je cilj ispunjen.Barske inicijative predstavljene su i na Nacionalnom dijalogu o društvenoj koheziji, odakle su aktivistkinje NVU Lea poslale jasnu poruku: „Građani i građanke moraju biti pokretači pozitivnih promjena u svojoj zajednici i da na nasilje u bilo kom obliku nikada ne ćute, već mu se suprotstave snagom znanja, empatije i zajedništva.”Volonteri i volonterke NVO Kompas u prethodnim mjesecima prikupili su više od 250 džakova otpada sa lokaliteta kao što je Ratac, zaštićenog područja i simbola barske obale. Oni poručuju da je ključ rješenja u zajedničkom angažmanu: „Zaustavljanje širenja divljih deponija i promjena odnosa prema prirodi mogu se postići samo ako svi zajedno preuzmemo odgovornost i djelujemo u interesu opšteg dobra.”Paralelno s terenskim aktivnostima, u okviru NextGen programa, šest Baranki završilo je višemjesečnu obuku za nove lidere i liderke u oblasti društvene kohezije, među njima i aktivistkinja Sanja Smolović, koja ističe: „Za opšte dobro dovoljno je pružiti podršku tamo gdje možeš. Male stvari mijenjaju zajednicu, a dobro se širi kad dolazi iz srca.”Usvajanjem Povelje, Bar uspostavlja održiv model saradnje između građana i institucija - alat za dugoročno jačanje povjerenja i praktičnu smjernicu za lokalne inicijative i projekte.Program „Zajedno za opšte dobro - Jačanje povjerenja građana i izgradnja otpornih zajednica” sprovode UNDP, UNICEF i UNESCO, u partnerstvu sa Vladom Crne Gore, uz podršku Fonda Ujedinjenih nacija za izgradnju mira (PBF).

Pročitaj više

1 od 5

Priča

19 December 2025

In Montenegro, women sustain agriculture but hold little land

Women in Montenegro perform much of the country’s agricultural work yet remain largely excluded from land ownership and decision-making. They make up more than half of the workforce on family farms but just 12.9 percent of those who hold ownership or secure rights to agricultural land.This is according to the new National Gender Profile of Agriculture and Rural Livelihoods, developed by the Food and Agriculture Organization (FAO) in close partnership with the Government of Montenegro.“Without addressing persistent gender disparities, it will not be possible to achieve better food security, improve nutrition, reduce poverty, or build resilience to climate change,” said Nabil Gangi, FAO Deputy Regional Representative for Europe and Central Asia and FAO Representative in Montenegro. "This assessment sheds light on the vital but often invisible contributions of women to rural development and outlines key directions for ensuring that rural women both benefit from and contribute to agrifood systems transformation,” Ganghi said.Unequal rural realitiesDrawing on data from the country’s first agricultural census in 14 years, the report shows that women’s work in agriculture in Montenegro is often unpaid and undervalued, even though it is central to food production and household well-being.Gender inequalities are most pronounced in the northern region, where around 60 percent of residents live in rural areas. Agriculture remains the backbone of local livelihoods, but poverty levels there are almost three times higher than in other parts of the country. Women face limited access to education, health care and employment and spend long hours balancing farm work with domestic and care responsibilities, leaving little time for training or entrepreneurship.At the national level, Montenegro has made progress on gender equality, with its Gender Equality Index improving from 55.0 in 2019 to 59.3 in 2023 (out of a possible 100). However, the country remains behind the European Union average. The widest gaps persist in access to financial resources and participation in decision-making, two factors that strongly influence women’s ability to invest in and shape agrifood systems.Signs of progressDespite these challenges, gradual change is under way. Women now head around 16 percent of registered family farms, and under the 2025 Agrobudget they are entitled to 10 percent additional funding in selected investment areas such as crop and dairy production.Women’s entrepreneurship is also expanding. About one in four micro, small and medium-sized enterprises in Montenegro is owned by women, although many rural businesses remain informal. Women who took part in the Country Gender Assessment’s focus group discussions expressed strong interest in developing business, digital and marketing skills, alongside improved access to start-up capital and professional networks.Land ownership and decision-making remain unequalDespite these signs of progress, however, deep-rooted inequalities persist in land ownership and leadership. While the country’s legal framework guarantees equal property rights for women and men, cultural norms continue to favour male inheritance. Many women still renounce property in favour of male relatives, limiting their access to collateral and finance.Much of the rural economy in Montenegro depends on women’s unpaid work on family farms, yet this effort seldom appears in statistics or policymaking. The assessment urges improved sex-disaggregated data to capture women’s full contribution to rural life and the economy.Empowered women, transforming agrifood systemsMontenegro has made important progress in aligning its policies with European Union standards and with the Convention on the Elimination of All Forms of Discrimination against Women (CEDAW) and the 2030 Agenda for Sustainable Development. Still, many sectoral strategies remain gender blind, lacking the practical measures, targets and resources needed to translate legal commitments into action.“Together with United Nations agencies, development partners and other stakeholders, FAO will continue to provide technical expertise and support to the Government of Montenegro in order to address systemic barriers for empowering rural women, in alignment with national priorities and international commitments,” Gangi said.The Country Gender Assessment offers a framework for integrating gender perspectives across agriculture, rural development and climate adaptation while expanding women’s access to resources, finance and leadership roles.
As the 2026 International Year of the Woman Farmer approaches, the findings highlight the need for policies and investments to ensure that rural women have equal access to land, finance and decision-making in agrifood systems.

Pročitaj više

1 od 5

Priča

15 September 2025

Punim jedrima ka održivoj budućnosti: Finale regate Ocean Race u Crnoj Gori

Tivat, 15. septembar 2025.Tim Ujedinjenih nacija tim u Crnoj Gori udružio je snage sa prestižnom regatom Ocean Race kako bi zajednički skrenuli pažnju na to da održivi razvoj počinje od svakog od nas. Ocean Race je mnogo više od sportskog nadmetanja – to je globalna platforma za promociju nauke, edukacije i ekološke akcije, sa snažnim fokusom na održivi razvoj.Krenuvši iz Baltika, preko Atlantskog okeana i Mediteranskog mora, trka je završila u Tivtu. U fokusu velikog finale regate Ocean Race Europe 2025 bili su snaga partnerstava, značaj očuvanja obale i bogatstvo pomorskog nasljeđa Crne Gore. Karolin Tiso (Caroline Tissot), rezidentna koordinatorka UN u Crnoj Gori, podsjetila je na otvaranju da je crnogorska obala više od predivnog pejzaža – ona je linija života.„ Iako mala po veličini, Crna Gora ima ogromno prirodno bogatstvo. Svaka obalska država – velika ili mala – ima ulogu u očuvanju naših mora i okeana. Rastuće temperature, zagađenje i plastični otpad sve ozbiljnije ugrožavaju opstanak morskih ekosistema,“ - kazala je Tiso, naglašavajući da samo zajedničkim djelovanjem možemo uspjeti da se suočimo sa tako važnim izazovima.„Mora i okeani pripadaju cijelom čovječanstvu i moramo ih štititi zajedno. Kao što mornari zajednički rade da savladaju talase, tako i države i zajednice moraju biti ujedinjene u zaštiti naše zajedničke linije života – mora i okeana.“ - istakla je Tiso. Tim Ujedinjenih nacija svečano je otvorio Paviljon UN u Ocean Live parku, pod nazivom Putovanje kroz održivi razvoj (Journey Through Sustainable Development). Riječ je o interaktivnoj instalaciji koju je kreirao crnogorski konceptualni umjetnik Ivan Šuković.„Multimedijalna instalacija, osim edukacije ima za cilj i da isprovocira razmišljanje o našem ličnom doprinosu održivosti,“ kazao je Šuković. U samom fokusu finala regate su održivi razvoj, snaženje partnerstava, očuvanje obalnih područja i pomorska tradicija Crne Gore, čime se Tivat i Boka Kotorska pozicioniraju na globalnoj nautici mapi.Kao što je istakao ministar pomorstva, saobraćaja i infrastrukture, Filip Radulović „Ocean Race nije samo sportska regata, već simbol povezivanja kulture, ljudi i tradicije.“ Direktor regate Ričard Brisius (Richard Brisius), naglasio je da regata decenijama istražuje nove načine zaštite okeana i povezivanja ljudi.„U Ocean Race-u snažno smo posvećeni očuvanju mora i okeana. Ne možemo imati zdravu planetu bez zdravog okeana. Zajednički smo u Boku kotorsku donijeli ne samo regatu, već i misiju zaštite okeana.“ - kazao je Ričard Brisius, direktor regate Ocean Race. Sa fokusom na očuvanje mora i okeana, finale regate Ocean Race jasan je simbol opredjeljenja Crne Gore ka ostvarivanju Ciljeva održivog razvoja (SDGa), posebno Cilja 14 – Život ispod vode. Ovaj važan događaj je i konkretan pokazatelj kako lokalne akcije, partnerstva i bogata pomorska tradicija mogu doprinijeti globalnim rješenjima.

Pročitaj više

1 od 5

Opening of the Ocean Live Park in Tivat to mark the finale of the Ocean Race Europe 2025 - 3

Priča

17 March 2026

UNECE: Preporuke za rješavanje hitnih izazova u oblasti stanovanja i prostornog planiranja u Crnoj Gori

Crna Gora je od obnove nezavisnosti 2006. godine doživjela brz ekonomski razvoj uz napredak u pristupanju EU, usklađujući zakonodavstvo i standarde u svim sektorima. Istovremeno, zemlja se suočava s trajnim strukturnim izazovima kao što su izražene regionalne nejednakosti, rasprostranjenost neformalnih naselja i bespravne gradnje, problemi s kapacitetima u javnoj upravi i nedostatak pristupačnosti stanovanja za populaciju od oko 625.000 ljudi.U tom kontekstu, Ekonomska komisija Ujedinjenih nacija za Evropu (UNECE) objavila je svoj Profil zemlje o urbanom razvoju, stanovanju i upravljanju prostorom Crne Gore, pružajući nezavisnu procjenu trendova, napretka i izazova, te praktične preporuke za podršku kreiranju politika.Priprema pregleda poklopila se s intenzivnim zakonskim promjenama u prostornom planiranju, građevinarstvu, legalizaciji i stambenoj politici, uključujući Zakon o prostornom planiranju, Zakon o gradnji, Zakon o legalizaciji bespravnih objekata, Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine i Strategiju stambene politike Crne Gore do 2034. godine.„Kako Crna Gora nastavlja period značajne transformacije, preporuke UNECE-ovog profila zemlje mogu pomoći vladi da se snađe u zakonodavnim i političkim izazovima kako bi se osigurao dugoročni prostorni razvoj koji koristi svim članovima društva – od pristupa pristupačnom stanovanju do oblikovanja visokokvalitetnih, dobro povezanih i prosperitetnih životnih okruženja.“ - kazala je izvršna sekretarka UNECE-a Tatiana Molcean na predstavljanju studije u Podgorici.„Ova publikacija je veoma važna za Crnu Goru jer pruža jasan pregled ključnih izazova, ali i smjernice za dalje reforme i usklađivanje naših politika s evropskim standardima i dobrim međunarodnim praksama.“ - kazao je Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović.Legalizacija neformalnih naselja ključno je pitanje usred brze i neuravnotežene urbanizacijeCrna Gora je jedna od zemalja s najbržom stopom urbanizacije u Evropi, sa više od dvije trećine stanovnika koji sada žive u urbanim područjima. Obrasci naselja u Crnoj Gori su razuđeni, sa izraženim regionalnim razlikama: samo nekoliko gradova prelazi 20.000 stanovnika, dok Podgorica čini više od četvrtine nacionalnog stanovništva, ali ne dostiže razmjere velikih aglomeracija iz panevropske regije.Procjenjuje se da bespravno izgrađeni objekti utiču na do trećinu stambenog fonda. Od početka procesa legalizacije 2017. godine, legalizovano je 3.397 objekata od 62.000 podnesenih zahtjeva. Povezani izazov je nekontrolisana gradnja u poželjnim područjima, kao što je primorski grad Budva (poznata kao "Budvanizacija"), što simbolizuje rizike spekulativnog razvoja vođenog nekretninama i slabe primjene kontrola gradnje.Kao odgovor na ove trendove, Profil države ističe potrebu za ubrzanjem reforme legalizacije i unapređenjem neformalnih naselja, te poziva na donošenje novih podzakonskih akata i tehničkih standarda kako bi se principi urbane održivosti, otpornosti na klimatske promjene i kvalitete života ugradili u procese planiranja i projektovanja.Nadalje, Profil podstiče Crnu Goru da prioritizuje modernizaciju željeznice i javnog prevoza kao i zelenu mobilnost kako bi podržala policentrični razvoj i povezanost, kako unutar zemlje tako i sa susjedima.Također preporučuje razvoj inovativnih mehanizama javnog učešća u planiranju, osiguravajući rodnu ravnotežu i ciljano informisanje Roma i drugih grupa.Pritisci i prioriteti u stambenom sektoruStambeni sektor Crne Gore karakteriše pretežno vlasništvo nad kućama, ograničen broj javnih stanova za iznajmljivanje i socijalnih stanova, te rastuća zabrinutost oko pristupačnosti. Odnos cijene kuća i prihoda procjenjuje se na 1:8,6 što je više nego dvostruko više od referentne vrijednosti pristupačnosti koju je postavio UN Habitat. Socijalni i pristupačni stanovi za iznajmljivanje predstavljaju 0,6% stambenog fonda (2.331 jedinica u 24 opštine).S obzirom na ove izazove, Profil države preporučuje jačanje ukupnog okvira stambene politike kroz efikasnu implementaciju nove Stambene strategije, uključujući mjerljive ciljeve, poboljšane sisteme podataka i integrisano budžetiranje. Takođe poziva na donošenje posebnog zakona o socijalnom i pristupačnom stanovanju, kako bi se uvele jasne definicije, kriterijumi podobnosti i diferencirani oblici podrške za rješavanje različitih društvenih potreba. Kako bi se proširio pristup adekvatnom stanovanju, Profil predlaže proširenje sektora iznajmljivanja stanova, uključujući socijalne i pristupačne opcije najma, kroz regulatornu reformu i programe podsticaja.Poboljšanje upravljanja zemljištem i pravne sigurnostiCrnogorski sistem upravljanja zemljištem ostaje strukturno fragmentiran i institucionalno nerazvijen, uprkos napretku u usklađivanju zakonodavstva s evropskim standardima. Ključni izazovi uključuju nepotpunu katastarsku pokrivenost - 93 katastarske opštine ostaju nedovršene - neriješeni zahtjevi za restituciju u iznosu od preko 240 miliona eura i nedostatak registra cijena transakcija.U skladu s ovim nalazima, Profil predlaže donošenje posebnog zakona o transformaciji prava korištenja u vlasništvo i rješavanje preostalih slučajeva restitucije putem jasnih procedura i mehanizama kompenzacije. Radi poboljšanja pravne koherentnosti, izvještaj poziva na razvoj jedinstvenog okvira koji obuhvata legalizaciju zemljišta i objekata i na ubrzanje završetka katastra nekretnina.Finansiranje lokalnog razvoja u općinamaOpštine se i dalje uveliko oslanjaju na transfere centralne vlade, što ograničava fiskalnu autonomiju i utiče na dugoročno planiranje investicija. Iako su zabilježena neka poboljšanja, uključujući povećanu podršku Fonda za izjednačavanje i smanjenje opštinskog duga od 2022. godine, i dalje postoje razlike između primorskih općina s većim kapacitetom za generisanje prihoda i sjevernih opština s nižom ekonomskom aktivnošću.Kao odgovor na to, Profil države preporučuje dalje jačanje finansijskog okvira za urbani razvoj, stanovanje i upravljanje zemljištem. Poziva na reformu Fonda za izjednačavanje i jačanje fiskalnih i administrativnih kapaciteta lokalnih vlasti, posebno za pripremu i razvoj projekata. Kako bi se poboljšalo funkcionisanje tržišta nekretnina, izvještaj ističe važnost boljeg praćenja, uvođenja oporezivanja praznog stambenog fonda i mjera protiv špekulacija za rješavanje cjenovnih pritisaka.-------------- Profil je pripremljen na zahtjev Vlade Crne Gore, zahvaljujući doprinosu Slovačkog fonda za inkluzivni rast Razvojne banke Savjeta Evrope, međunarodnih konsultanata, nacionalnih i lokalnih vlasti, različitih zainteresovanih strana u Crnoj Gori i predstavnika međunarodnih organizacija.

Pročitaj više

1 od 5

Priča

08 March 2026

Jednakost je zajednička odgovornost: Poziv na osnaživanje žena i djevojčica u Crnoj Gori

8. mart 2026.Suština Međunarodnog dana žena je jednakost. U domu, na ulici, u kancelariji, kao i preko granica. A jednakost znači jednake mogućnosti, kako bi svaka žena mogla da doprinese društvu na svoj način. Jednakost znači i jednaku zastupljenost i pravo da se čuje glas. Osnaživanje počinje povjerenjem, poštovanjem i podrškom i počinje od najranijeg uzrasta. Kada djevojčice znaju da je njihov glas važan, one odrastaju u žene koje vode, inoviraju i inspirišu – oblikujući društva koja napreduju izvan stereotipa. One izrastaju u samouvjerene žene kada ih istinski cijenimo, podržavamo njihove izbore i stojimo uz njih i u dobrim i u izazovnim trenucima. Samopouzdanje se ne razvija u izolaciji – ono se gradi kada porodice, škole, radna mjesta i zajednice vjeruju u njihov potencijal i podstiču ih da sanjaju hrabro. Ovo važi za svu djecu, i djevojčice i dječake. Jednakost je zajednička odgovornost. Ona je naša kolektivna snaga, a ne razlog za podjele.Crna Gora je ostvarila napredak: unaprijeđene su kvote za žene u zakonodavnim tijelima, modernizovano je korporativno upravljanje, usvojena je strategija rodne ravnopravnosti, a u pripremi je i novi zakon o rodnoj ravnopravnosti. Ipak, žene i muškarci još nijesu ravnopravni, a dječiji brakovi i dalje nesrazmjerno pogađaju djevojčice iz romske i egipćanske zajednice. Reforme politika su važne, ali jednakost mora biti vidljiva i u svakodnevnom životu – u domovima, zajednicama, na radnim mjestima i u institucijama.Nekoliko je ključnih prioriteta pred nama:Zatvaranje jaza u moći je od suštinskog značaja. Zakon propisuje da bi žene bi trebalo da zauzimaju najmanje 40 odsto političkih funkcija, a taj cilj mora postati stvarnost i u praksi.Štetne rodne norme moraju se mijenjati kroz podsticanje ravnopravne podjele brige o porodici, promociju pozitivnih uzora i podsticanje inkluzivnog medijskog predstavljanja.Nulta tolerancija na rodno zasnovano nasilje mora biti pravilo. To podrazumijeva snažniju prevenciju, proširenje servisa podrške za preživjele, efikasno procesuiranje počinilaca i adekvatnu brigu o mentalnom zdravlju.Jednake mogućnosti u obrazovanju, STEM oblastima i na tržištu rada moraju se dodatno jačati. Podrška djevojčicama u obrazovanju i smanjenje ekonomskih nejednakosti ključni su za izgradnju inkluzivnijeg društva.Javni budžeti treba da budu u službi jednakosti – kroz finansiranje rodno odgovornih politika, mjerenje rezultata i osiguravanje odgovornosti.Tokom šest mjeseci otkako sam stigla u Crnu Goru, imala sam priliku da upoznam mnoge inspirativne žene iz različitih oblasti – liderke, kreatorke, državne službenice, preduzetnice, kao i žene koje rade u ruralnim i zanatskim profesijama. Njihov talenat, posvećenost i otpornost snažan su podsjetnik da napredak Crne Gore zavisi od punog učešća i liderstva žena.Na ovaj Međunarodni dan žena želim da izrazim solidarnost sa svim djevojčicama i ženama širom svijeta koje trpe posljedice ratova, sukoba i nasilja. Međunarodna zajednica mora nastaviti da odlučno stoji u odbrani jednakosti, zaštite i poštovanja ljudskih prava u svim okolnostima.Zajedno možemo izgraditi društva u kojima svaka žena i svaka djevojčica ima priliku da ostvari svoj puni potencijal.

Pročitaj više

1 od 5

Priča

08 March 2026

Međunarodni dan žena: Osam koraka ka ravnopravnijem svijetu

Tokom gotovo decenije na čelu Ujedinjenih nacija, vidio sam svijet suočen sa brojnim iskušenjima – klimatskim šokovima, produbljivanjem siromaštva, nasilnim sukobima i sužavanjem građanskog prostora.Ali svjedočio sam i rješenjima koja su zaživjela, a koja su imala jedan zajednički imenitelj: žene.U susret obilježavanju Međunarodnog dana žena, vrijeme je da prepoznamo da je rodna neravnopravnost najveći izazov ljudskim pravima našeg doba – ali i da je unapređenje jednakosti jedan od najsnažnijih pokretača održivog razvoja i mira.U nastavku iznosim osam koraka - zasnovanih na mom ličnom iskustvu i inspirisanih radom sistema UN i civilnog društva širom svijeta - koji mogu unaprijediti prava žena i donijeti konkretne rezultate.1. Premostiti jaz u moćiRodna ravnopravnost je pitanje moći. I dalje živimo u svijetu u kojem institucije dominantno oblikuju muškarci. Porast autoritarizma produbljuje nejednakosti i potkopava teško stečena prava – od dostojanstvenog rada do reproduktivnih prava – jačajući rodne i rasne predrasude.Ravnopravnost ne oduzima moć – ona je dijeli. A kada se moć dijeli, sloboda raste.2. Prioritizacija ravnopravnostiŽene su i dalje nedovoljno zastupljene u vladama i upravnim odborima širom svijeta. U Ujedinjenim nacijama rodni paritet postavili smo kao prioritet, počevši od najvišeg rukovodstva.To smo postigli šireći bazu kvalifikovanih kandidata – ne snižavanjem standarda. Rezultat su snažnije institucije, inkluzivnije odlučivanje i bolja radna kultura. Poruka je jasna: kada institucije izaberu jednakost, rezultati dolaze.3. Ulaganje u investiciju s najvećim povratomUlaganje u osnaživanje žena donosi višestruke koristi. Svaki dolar uložen u obrazovanje djevojčica vraća se gotovo trostruko. Ulaganja u zdravlje majki i planiranje porodice donose još veće društvene i ekonomske koristi.Politike podrške porodici – poput dostupne brige o djeci i starijima – jačaju zajednice i podstiču rast. Zatvaranje rodnog jaza može povećati nacionalni dohodak i do 20 odsto.4. Obezbijediti mjesto za mirovnim stolomMirovni sporazumi su trajniji kada žene učestvuju u pregovorima i njihovoj primjeni. Ipak, u mnogim sukobima – od Gaze, preko Ukrajine do Sudana – žene su često isključene, iako snose najteži teret rata.U vremenu rastuće nestabilnosti, inkluzija nije simbolika – već put ka stabilnosti.5. Okončati pravnu diskriminacijuŠirom svijeta žene uživaju tek oko dvije trećine zakonskih prava koja imaju muškarci. U brojnim državama i dalje ne mogu ravnopravno posjedovati imovinu, raditi bez ograničenja ili pokrenuti razvod.Svaka država mora se obavezati da ukloni diskriminatorne zakone i osigura dosljedno sprovođenje prava u praksi.6. Nulta tolerancija na rodno zasnovano nasiljeNasilje nad ženama je globalna kriza ukorijenjena u nejednakosti, koja se podspješuje tišinom. Svaka žena i djevojčica ima pravo da živi bez straha.Rodno zasnovano nasilje, uključujući seksualnu eksploataciju i zlostavljanje, predstavlja grubo kršenje povjerenja i humanosti. Tome se moramo suprotstaviti na svakom koraku, uz nultu toleranciju i punu odgovornost počinilaca kao i uz snažnu podršku žrtvama.7. Eliminisati pristrasnost iz tehnologijeŽene čine samo četvrtinu zaposlenih u tehnološkom sektoru. Zbog toga se u digitalne sisteme koji utiču na naš svakodnevni život često ugrađuju pristrasnosti. Istovremeno, mržnja i mizoginija na internetu su u porastu.Tehnološke kompanije i vlade moraju zajedno raditi na izgradnji sigurnog i inkluzivnog digitalnog prostora, uz uklanjanje prepreka za djevojčice i žene u nauci i tehnologiji.8. Uključiti rodnu perspektivu u klimatske politikeKlimatske promjene nijesu rodno neutralne. U krizama sa hranom žene često posljednje jedu, a u vanrednim situacijama izložene su većem riziku. Ekonomske krize povećavaju rizik od dječjih brakova.Istovremeno, žene predvode klimatske inicijative – od zakonodavstva do lokalnih akcija. Održiv i pravedan odgovor na klimatske promjene zahtijeva rodno odgovorne politike, jednak pristup zelenim radnim mjestima i ravnopravno učešće žena u odlučivanju.Širom svijeta vidio sam ovih osam rješenja na djelu – u ratnim zonama i procesima oporavka, u parlamentima i učionicama, u organizacijama i zajednicama.Ukoliko se lideri iskreno posvete rodnoj ravnopravnosti i sprovedu ove korake, promijenićemo svijet – za žene i djevojčice, ali i za sve nas.

Pročitaj više

1 od 5

Priča

12 February 2026

Zabrane nijesu dovoljne, bezbjednije platforme i digitalna pismenost ključ su zaštite djece online

Podgorica, 12. februar 2026. – Dok sve više zemalja uvodi starosna ograničenja za društvene mreže, UNICEF poziva vlade i tehnološke kompanije da idu dalje od jednostavnih zabrana i obezbijede stvarnu odgovornost za bezbjednost djece online.„Starosna ograničenja imaju svoju ulogu, ali ne mogu biti glavno rješenje“, kazao je Mikele Servadei, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori.„Djeci su potrebne tri stvari: platforme koje su dizajnirane tako da budu bezbjedne za djecu; jasna pravila koja obavezuju društvene mreže i IT kompanije na odgovornost; i sistemi koji štite dječja prava, privatnost i dobrobit.“Širom Evrope i svijeta, donosioci odluka sve intenzivnije razmatraju kako odgovoriti na online rizike, kao što su nasilje na internetu, seksualno zlostavljanje i vrbovanje djece putem interneta, izloženost nepoželjnom seksualnom i/ili štetnom sadržaju, eksploatacija i manipulativne prakse u dizajnu digitalnih platformi. UNICEF upozorava da sama ograničenja, bez snažnije regulative i bezbjednijeg dizajna platformi, mogu ostaviti djecu nezaštićenom, a istovremeno smanjiti pritisak na kompanije da unaprijede svoje usluge.U Crnoj Gori, najnoviji podaci dodatno ukazuju na to koliki je teret trenutno stavljen na porodice. Prema istraživanju Ipsosa (2024), tek oko polovina roditelja navodi da aktivno ograničava vrijeme koje djeca provode pred ekranima, provjerava sadržaje koje prate na internetu i redovno razgovara s djecom o njihovim online iskustvima – što ukazuje na potrebu za snažnijim sistemskim rješenjima i većom podrškom roditeljima i starateljima.„Ako želimo da djeca budu bezbjednija na internetu, moramo djelovati na više frontova istovremeno“, dodao je Servadei.„To podrazumijeva jačanje digitalnih vještina i medijske pismenosti u školama. Potrebna je i bolja podrška roditeljima, uključujući alate poput UNICEF-ove aplikacije Bebbo. Istovremeno, nastavnici moraju imati resurse za rad sa učenicima, poput platforme Digitalna škola Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, koja obezbjeđuje bezbjedno digitalno okruženje i resurse za nastavnike, roditelje i učenike. To su praktični koraci koje Crna Gora može preduzeti, ali oni zahtijevaju dugoročna ulaganja i posvećenost.“UNICEF naglašava da zaštita djece na internetu zahtijeva zajedničku odgovornost:Vlade treba da usvoje i dosljedno sprovode propise koji obavezuju platforme da bezbjednost djece i transparentnost stave u prvi plan.Javne institucije treba da obezbijede da djeca imaju jasne i dostupne kanale za traženje pomoći, prijavljivanje štetnog sadržaja i pristup podršci kada dođe do problematičnih iskustava na internetu.Tehnološke kompanije treba da redizajniraju svoje platforme tako da bezbjednost, privatnost i dobrobit djece budu u središtu dizajna proizvoda.Roditelji, nastavnici i zajednice treba da dobiju alate i znanja kako bi djeci pomogli da postepeno i bezbjedno razvijaju digitalne vještine. Širenje postojećih programa roditeljstva. medijske i digitalne pismenosti, kao i platforme Digitalna škola, od ključnog je značaja.Djeca i mladi treba da budu smisleno uključeni u odluke koje direktno utiču na njihov digitalni život. Digitalni prostori mogu biti naročito važni za djecu koja se suočavaju s preprekama u svakodnevnom offline životu, poput djece sa smetnjama u razvoju, djece iz manjinskih zajednica, kao i djece koja su izolovana od društva. Bezbjedna online okruženja mogu im omogućiti komunikaciju, učešće u društvu i pristup informacijama.„Ako su politike osmišljene da štite djecu, onda iskustva djece moraju biti osnova na kojoj se te politike oblikuju“, kazao je Ognjen Knežević, mladi reporter UNICEF-a Crne Gore.Povodom Dana bezbjednog interneta, UNICEF poziva na politike koje jačaju odgovornost tehnoloških kompanija, promovišu bezbjednija digitalna okruženja kroz sam dizajn digitalnih platformi i pružaju stvarnu podršku djeci, porodicama i zajednicama kako bi se digitalnim svijetom kretali bezbjedno.

Pročitaj više

1 od 5

Priča

06 February 2026

EU i UN udruženim snagama u podršci pravednoj tranziciji i razvoju po mjeri čovjeka u Pljevljima

6. februar 2026. – PljevljaRezidentna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, Karolin Tiso, i ambasador Evropske unije, Johan Satler, predvodili su zajedničku posjetu Pljevljima, u pratnji predstavnika UNDP-a, Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Evropske investicione banke. Posjeta je potvrdila snažno partnerstvo EU i UN-a i bila prilika da se razmotre načini zajedničke podrške pravednoj tranziciji i razvoju usmjerenom na ljude, u trenutku kada Crna Gora napreduje na putu ka članstvu u Evropskoj uniji i ostvarivanju Ciljeva održivog razvoja.Delegacija se sastala sa predstavnicima lokalne samouprave, energetskog sektora, socijalnim partnerima i civilnim društvom, kako bi čula njihove perspektive i razmijenila mišljenja o tome kako zajedničko djelovanje može pomoći Pljevljima da uspješno upravljaju tranzicijom ka održivijoj, inkluzivnijoj i otpornijoj budućnosti, uz princip da niko i nijedna zajednica ne budu zapostavljeni.Energetska tranzicija u fokusu U okviru posjete, zajednička delegacija obišla je ključnu energetsku i ekološku infrastrukturu u Pljevljima, uključujući Termoelektranu, Rudnik uglja i Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, što je omogućilo su neposredan uvid u napore koji se ulažu u modernizaciju energetskog sektora Crne Gore, uz istovremeno rješavanje ekoloških izazova i zaštitu egzistencije lokalnog stanovništva. Program je uključio i sastanak sa ministrom energetike i rudarstva, Admirom Šahmanovićem, predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) i lokalnim vlastima, uključujući predsjednika Opštine Pljevlja. Razgovori su bili usmjereni na usklađivanje energetske tranzicije sa prioritetima EU integracija, zaštitom životne sredine i socio-ekonomskim razvojem.Ministar Šahmanović je istakao da su Pljevlja decenijama jedan od stubova energetskog sistema Crne Gore i da tranzicija mora biti pažljivo planirana i socijalno odgovorna.„Kroz konkretnu i efikasnu saradnju svih institucija, međunarodnih partnera i lokalne zajednice, možemo sprovesti pravednu tranziciju i istovremeno stvoriti nove razvojne prilike za Pljevlja i njihove građane“, kazao je Šahmanović.Ambasador EU Johan Satler naglasio je posvećenost Evropske unije podršci svim regionima Crne Gore na njihovom evropskom putu.„Nijedna opština ne smije biti ostavljena po strani. Evropska unija je spremna da podrži pravednu tranziciju, oslanjajući se na iskustva država članica i sve veće interesovanje investitora za obnovljive izvore energije i inovativne tehnologije“, poručio je ambasador Satler. Posjeta je nastavljena obilaskom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, izgrađenog uz podršku EU, čime je istaknuta važnost integrisanog upravljanja vodama zasnovanog na procjeni rizika, kao i potencijal Pljevalja da unaprijede rješenja usmjerena na zaštitu zdravlja, kroz povezivanje planiranja bezbjednosti vode i upravljanja otpadnim vodama.Ljudi u središtu tranzicijeVažan segment zajedničke posjete bio je dijalog sa lokalnim organizacijama civilnog društva i socijalnim partnerima, uključujući Zavod za zapošljavanje Crne Gore, Uniju poslodavaca i predstavnike sindikata u Pljevljima. Razgovori su se fokusirali na zapošljavanje, razvoj vještina, socijalnu zaštitu i značaj inkluzivnog dijaloga u oblikovanju tranzicije koja odgovara potrebama radnika, porodica i budućih generacija.Rezidentna koordinatorka UN Karolin Tiso naglasila je da tranzicija mora prevazići infrastrukturu i tehnologiju, stavljajući ljude i zajednice u njen centar.„Ova zajednička posjeta potvrđuje našu posvećenost podršci Pljevljima u pravednoj tranziciji koja stavlja ljude u prvi plan. Povezujući ekološku odgovornost sa ekonomskom otpornošću, Crna Gora istovremeno napreduje u ostvarivanju Ciljeva održivog razvoja i približava se članstvu u Evropskoj uniji“, kazala je Tiso. Posjeta je pokazala široku međunarodnu podršku pravednoj tranziciji Crne Gore, uz snažno usklađivanje Evropske unije i Ujedinjenih nacija oko zajedničkih prioriteta održivog razvoja.Okupljajući EU i UN oko zajedničke vizije za Pljevlja, ova inicijativa je potvrdila da energetska tranzicija, kroz koordinisano djelovanje, inkluzivan dijalog i dugoročna ulaganja, može postati pokretač održivog ekonomskog razvoja, unapređenja zdravlja i dostojanstvenog rada. Utemeljen na partnerstvu sa nacionalnim i lokalnim akterima, ovakav pristup može osigurati da tranzicija donese konkretne koristi zajednicama u Pljevljima i doprinese napretku Crne Gore ka članstvu u EU i ostvarenju Ciljeva održivog razvoja.

Pročitaj više

1 od 5

Vidi sve

Saopštenje za javnost

05 February 2026

Digitalizacija i zelena ekonomija u fokusu dijaloga UN i Centralne banke

5. februar 20265.Rezidentna koordinatorka UN u Crnoj Gori, Karolin Tiso guvernerka Centralne Banke Irena Radović razgovarale su o daljoj digitalnoj transformaciji finansijskog sistema i razvoju zelene ekonomije.Fokus sastanka bio je na jačanju finansijske stabilnosti, modernizaciji platnog prometa i nastavku usklađivanja sa standardima EU.Razmijenjeni su i stavovi o primjeni ESG standarda, finansijskoj i rodnoj inkluziji, finansijskoj pismenosti i održivom razvoju.Zaključeno je da su digitalizacija i održivost temelj savremene i otporne ekonomije Crne Gore.

Pročitaj više

1 od 5

Saopštenje za javnost

15 December 2025

Saopštenje povodom Dana ljudskih prava 2025.

Podgorica, 15. decembar 2025. Uloga civilnog društva u unapređenju ljudskih prava, kao i potreba za njegovom snažnijom zaštitom i osnaživanjem, bile su u središtu događaja koji je tim Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori organizovao povodom Međunarodnog dana ljudskih prava. Događaj pod nazivom „Zaštita civilnog društva: Sigurno učešće za unapređenje ljudskih prava“ okupio je predstavnike Vlade, državnih institucija, organizacija civilnog društva, branitelje ljudskih prava i predstavnike međunarodne zajednice. Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, naglasio je da zaštita civilnog društva i sigurno učešće u javnom životu nijesu samo međunarodna obaveza Crne Gore, već suštinska pretpostavka za izgradnju društva u kojem se ljudska prava ne štite samo na papiru, već kroz stvarnu praksu. „Crna Gora mora graditi sistem u kojem se kritički glas cijeni, a ne potiskuje, u kojem se partnerstvo sa civilnim društvom razvija, a ne simulira, i u kojem institucije jačaju povjerenje kroz transparentnost i odgovornost.“ – kazao je Đeka.Rezidentna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, Karolin Tiso, istakla je direktan uticaj civilnog društva na živote ljudi i demokratski razvoj zemlje. „Nema istinske demokratije bez inkluzivnog i bezbjednog civilnog društva. Upravo uloga civilnog društva i branitelja ljudskih prava ključna je da ljudska prava postanu stvarnost za svakog građanina“, kazala je Tiso, naglašavajući da Ujedinjene nacije ostaju snažan partner u promociji i zaštiti građanskog aktivizma. „Civilno društvo jeste i mora biti strateški partner institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Uspjesi naše institucije u velikoj mjeri rezultat su doprinosa organizacija civilnog društva.“ – naglasio je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković.Frederika Vunšman, službenica za ljudska prava i vladavinu prava u Delegaciji EU u Podgorici, je ukazala da, iako Crna Gora ima dinamično civilno društvo, okruženje u kojem djeluju organizacije civilnog društva i dalje je osjetljivo. „Zaštita građanskog prostora podrazumijeva istinsko učešće u kreiranju javnih politika, transparentno finansiranje iz javnih sredstava, kao i zaštitu od zastrašivanja i neprimjerenih pritisaka.“ – istakla je Vunšman.U okviru prvog panela pod nazivom „Učešće civilnog društva u javnom životu“ razmatrane su postojeći mehanizami i izazovi učešća organizacija civilnog društva u kreiranju i sprovođenju javnih politika. Svoje perspektive, iskustva i preporuke ramijenili su panelisti Ernad Suljević, ministar za regionalni investicioni razvoj i saradnju sa NVO, Petar Knežević iz NVO Centar za razvoj nevladinih organizacija, direktorka Centra za prava djeteta Jelena Gluščević, Dragana Božović iz NVO Nova žena, Velida Hodžić iz NVO IKRE i Vladimir Perazić iz NVO Nacionalna omladinska mreža.U fokusu druge panel diskusije pod nazivom „Siguran prostor za civilno društvo“ bili su bezbjednost, sloboda djelovanja i zaštita branitelja ljudskih prava, kao i odgovornost institucija u obezbjeđivanju podsticajnog okruženja za rad civilnog sektora. U okviru dijaloga na ovu temu, mišljenja i preporuke su razmijenili Siniša Bjeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Tea Gorjanc Prelević iz NVO Akcija za ljudska prava, ekološki aktivista Vuk Vujisić, Radomir Kračković iz Sindikata medija Crne Gore i Anjet Lanting, savjetnica UN za ljudska prava.Kroz diskusiju, razmjenu iskustava i predstavljanje primjera dobrih praksi, razmotrene su mogućnosti za dalje unapređenje saradnje između institucija i civilnog sektora, te ukazano na potrebu za dubljim razumijevanjem trenutnog stanja civilnog društva u Crnoj Gori. Posebna pažnja posvećena je relevantnim preporukama mehanizama Ujedinjenih nacija za ljudska prava. Komitet za ljudska prava UN je u martu 2025. godine preporučio Crnoj Gori da istraži napade na organizacije civilnog društva i unaprijedi mehanizme učešća javnosti. Ove preporuke nadovezuju se na zaključke Komiteta za eliminaciju diskriminacije žena (CEDAW) iz 2024. godine, kao i na preporuke država članica UN upućene Crnoj Gori u okviru Univerzalnog periodičnog pregleda iz 2023. godine.Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se 10. decembra, na dan kada je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 1948. godine usvojila Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima – dokument koji predstavlja temelj savremenog sistema zaštite ljudskih prava širom svijeta.

Pročitaj više

1 od 5

Saopštenje za javnost

25 November 2025

Saopštenje za javnost povodom početka kampanje 16 Dana aktivizma protiv nasilja nad ženama

25. novembar 2025.Nasilje nad ženama i djevojčicama jedno je od najrasprostranjenijih kršenja ljudskih prava koje pogađa zajednice širom svijeta. U Evropi je tokom 2023. godine skoro 2.300 žena i djevojčica ubijeno od strane partnera ili člana porodice. Zabrinjava i podatak da je 37 miliona žena u Evropi doživjelo silovanje ili seksualno nasilje u djetinjstvu[1]. U Crnoj Gori, svaka treća žena je doživjela neki oblik seksualnog uznemiravanja od svoje 15. godine[2].Posljedice nasilja nad ženama prevazilaze individualnu patnju – ono razara porodice, dijeli društvo i usporava napredak. Razmjere problema zahtijevaju hitnu, zajedničku akciju.„Nasilje nad ženama i djevojčicama nije neizbježno. Ono se može i mora spriječiti“, poručila je Karolin Tiso, rezidnetna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori. „Za okončanje nasilja potrebni su hrabrost, posvećenost i saradnja cijelog društva – institucija, pravosuđa, škola, tehnoloških kompanija i zajednica. Zajedno možemo izgraditi Crnu Goru u kojoj su žene i djevojčice bezbjedne, poštovane i osnažene – svuda i svakog dana.“ – kazala je Tiso.Ovogodišnja kampanja „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama i djevojčicama“ poziva na snažnije zakone, pouzdanije podatke i zajednički odgovor cijelog društva, kako bi se nasilje u svim oblicima – oflajn i onlajn – spriječilo i trajno okončalo.Neophodno je osigurati da jači zakoni donose jaču odgovornost, a da su pravosudni sistemi fokusirani na zaštitu žrtava. Potrebno je unaprijediti kvalitet podataka kako bi se jasno razumjeli obim i uzroci nasilja. Kroz obrazovanje i kulturu moramo mijenjati nasilne i diskriminatorne norme i predrasude, odbaciti okrivljavanje žrtava i aktivno uključiti muškarce i dječake kao saveznike. Neophodno je obezbijediti potpunu zaštitu i podršku svim ženama i djevojčicama – posebno onim najugroženijima, uključujući žene sa invaliditetom, Romkinje i Egipćanke, LGBTQ+ žene i migrantkinje.Okončanje nasilja nad ženama i djevojčicama odgovornost je svih nas.Ujedinjene nacije pozivaju:Vladu – da obezbijedi adekvatno finansiranje, striktnu primjenu zakona, ulaganje u sveobuhvatne strategije prevencije i u servise zaštite, uključujući krizne centre i modele poput Barnahus pristupa.Institucije sistema – da jačaju kapacitete socijalnih službi, pravosuđa, policije, zdravstvenih i obrazovnih radnika, kao i specijalizovanih jedinica za sajber kriminal, kako bi se žrtvama obezbjedila puna zaštita, pravda i bezbjedni kanali prijave.Tehnološke kompanije – da obezbijede sigurnost i odgovornost na digitalnim platformama.Muškarce i dječake – da budu saveznici u borbi protiv nasilja nad ženama.Nulta tolerancija znači nulto opravdanje za nasilje.Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti budućnost u kojoj svaka žena i djevojčica živi bez nasilja.
[1] Adolescence in Europe Policy Brief - UNICEF [2] Well-being and safety of women - OSCE

Pročitaj više

1 od 5

Saopštenje za javnost

27 October 2025

Saopšetnje za javnost povodom Dana UN 2025.

„Povelja UN je obećanje čovječanstvu“, kazala je rezidnetna koordinatorka UN u Crnoj Gori, Karolin Tiso, na događaju povodom obilježavanja 80. godišnjice Ujedinjenih nacija, koji je organizovao potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.„Već osamdeset godina Ujedinjene nacije su svetionik nade, podrške i dostojanstva za milione ljudi širom svijeta. Danas, u doba rastuće nesigurnosti, Povelja ostaje naš kompas – usmjeravajući nas ka saradnji, poštovanju i solidarnosti“, rekla je Tiso.Ona je istakla snažnu posvećenost UN modernizaciji, kako bi organizacija bila spremnija da odgovori na izazove 21. vijeka. Rezidnetna koordinatorka UN je zahvalila Crnoj Gori na posvećenosti multilateralizmu i dugogodišnjem partnerstvu, naglašavajući da „UN ostaju pouzdan saveznik građanima Crne Gore u izgradnji održive budućnosti“.Ministar vanjskih poslova, Ervin Ibrahimović je istakao da su programi i fondovi Ujedinjenih nacija nezamjenjivi partner u ostvarivanju ambiciozne vanjskopolitičke agende Crne Gore, dodajući da snažan multilateralni sistem nije stvar izbora, već nužnosti.„Za male države, snažan i efikasan multilateralni sistem, zasnovan na poštovanju Povelje UN i međunarodnog prava, nije stvar izbora, već nužnosti kako bi se očuvala jednakost i suverenitet“, naveo je Ibrahimović.Ibrahimović je podsjetio da su Crna Gora i sistem UN izgradili čvrsto partnerstvo. „Potpuno smo uskladili našu programsku saradnju sa našim razvojnim i reformskim prioritetima“, rekao je Ibrahimović. On je naglasio da će Crna Gora ostati posvećena viziji UN kao globalnog foruma mira, solidarnosti i pravde.Govoreći o savremenim globalnim izazovima, Ibrahimović je istakao da svijet danas obilježavaju dinamične geopolitičke promjene, složeni izazovi i rastuća međuzavisnost, kao i da se u takvim okolnostima posebno ističe uloga i relevantnost UN-a. On je kazao da su UN, oslanjajući se na svoju osnivačku misiju očuvanja mira, bezbjednosti i saradnje, potvrdile da je opšte dobro dostižno kada postoji zajednička volja i odgovornost.

Pročitaj više

1 od 5

Saopštenje za javnost

01 September 2025

Dobrodošlica novoj rezidentnoj koordinatorki UN u Crnoj Gori

Karolin Tiso iz Švajcarske imenovana je za novu rezidentnu koordinatorku Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori. Na toj poziciji, gđa Tiso će koordinirati rad sistema Ujedinjenih nacija u pružanju podrške Crnoj Gori u oblastima održivog razvoja i ljudskih prava, doprinosеći ostvarivanju nacionalnih prioriteta.„Čast mi je što sam imenovana na poziciju rezidentne koordinatorke UN u Crnoj Gori, zemlji koja je napravila važne korake na putu ostvarivanja Ciljeva održivog razvoja i koja demonstrira snažnu posvećenost multilateralizmu i globalnoj saradnji“, istakla je gđa Tiso. „Posvećenost Crne Gore održivosti i zaštiti ljudskih prava predstavlja obećanje mladima i budućim generacijama da niko neće biti izostavljen. Ujedinjene nacije su partner nacionalnim institucijama, civilnom društvu, privatnom sektoru i zajednicama kako bi pomogle zemlji da ispuni to obećanje.“Kao predstavnica generalnog sekretara UN u zemlji, rezidentna koordinatorka vodi zajednički rad 19 agencija, fondova i programa UN u zemlji, što uključuje podršku u razvoju politika, jačanje partnerstava i usklađivanje podrške UN sa reformskom agendom Crne Gore.„Radujem se saradnji s nacionalnim partnerima na unapređenju ljudskih prava, inkluzivnom ekonomskom razvoju, zaštiti životne sredine, i jačanju ljudskog kapitala i društvene kohezije“, dodala je gđa Tiso. „Saradnjom možemo ubrzati napredak Crne Gore ka ostvarivanju Agende 2030, odražavajući iskrenu posvećenost zemlje međunarodnoj saradnji.“Gđa Tiso ima više od 30 godina iskustva u razvojnoj saradnji, humanitarnoj pomoći i izgradnji mira. Prethodno je obavljala funkciju regionalne šefice za saradnju za Siriju, Jordan, Liban i Irak, te funkciju zamjenice šefa misije u ambasadi Švajcarske u Amanu. Njena istaknuta međunarodna karijera uključuje, izmešu ostalog, i vođenje švajcarskog programa izgradnje mira na Zapadnom Balkanu, te više savjetodavnih pozicija u Švajcarskoj agenciji za razvoj i saradnju (SDC), kao i pozicije u Moldaviji i Ruandi.

Pročitaj više

1 od 5

Vidi sve