Podgorica, 8. mart 2024.Da bi se digitalna revolucija desila u školama, moramo nastavnicima pružiti obuke iz digitalne pedagogije i opremiti učionice novim tehnologijama, što će svoj djeci omogućiti da stiču digitalne vještine – poruka je s današnje prezentacije zajedničke inicijative UN „Digitalno, inkluzivno i transformativno: Kvalitetno obrazovanje za sve”, koju su predstavili čelnici Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, UNICEF-a, UNESCO-a, Međunarodne organizacije rada (ILO) i UN-a.“Cilj ove inicijative je rješavanje izazova koje donosi digitalna revolucija kroz stvaranje mogućnosti da preko šest hiljada djevojčica i dječaka, u najsiromašnijoj, sjevernoj regiji Crne Gore, u školama svakodnevno razvijaju digitalne vještine. Bolji kvalitet obrazovanja za ovu djecu donijeće im kvalitetnije poslove u 21. vijeku i pomoći im da prekinu ciklus siromaštva.” – kazao je Huan Santander, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj GoriMinistarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović naglasila je da je digitalno okruženje postalo prirodno okruženje djece i mladih, te da je zadatak Ministarstva da, u skladu s ciljevima obrazovanja i vaspitanja, škola postane okruženje koje snažno podržava razvoj digitalnih i ostalih, s njima povezanih, kompetencija. “Bez dovoljno kadrovskih kapaciteta iz oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija ne možemo sprovoditi digitalnu revoluciju ni u obrazovnom sistemu ni u drugim resorima,  te dolazimo do toga da obrazovni sistem u procesu digitalne trasformacije ima ključnu ulogu. S tim u vezi, trudićemo se da, osim što je školama obezbijeđena računarska oprema, intenzivno radimo na kreiranju digitalnih sadržaja koji će unaprijediti obrazovno-vaspitni proces rada i obezbijediti u školama dovoljno resursa za modernizaciju nastave i rada škole.” – rekla je Anđela Jaksic-Stojanovic, ministarka prosvjete, nauke i inovacija.Prema riječima v.d. rezidentnog koordinatora UN u Crnoj Gori Vladimira Gjorgjieva, zajednički projekti UN agencija koordinirano pružaju tehničku i ekspertsku podršku Vladi u ostvarivanju sistemskih rezultata. „Ova inicijativa finansirana je iz Fonda za ubrzani razvoj Crne Gore, koji je osmišljen da objedinjuje donatorska sredstva i usmjerava ih ka razvojnim inicijativama, s posebnim senzibilitetom za najranjivije grupe. Ništa ne ilustruje tako jasno opravdanost postojanja Fonda kao inicijative poput ove – projekti s jasnom vizijom podrške zemlji koji vode ka održivom napretku u zajednicama”, kazao je Gjorgjiev i zahvalio partnerima koji su do sada pružili podršku Fondu –  Evropskoj uniji i vladama Crne Gore, Švajcarske, Austrije, Luksemburga i Irske.Šef UNESCO kancelarije u Sarajevu Siniša Šešum istakao je da je iz perspektive UNESCO-a kvalitetno i inkluzivno obrazovanje kamen temeljac društvenog napretka, a njegova integracija s digitalnim tehnologijama od suštinskog značaja za podsticanje ravnopravnog i održivog razvoja. „To je ujedno i naša zajednička odgovornost za buduće generacije”, poručio je Šešum.Specijalistkinja za razvoj vještina i zapošljivosti MOR-a Alesandra Molc (Alessandra Molz) kazala je da ta organizacija, u vremenima višestrukih, brzih promjena, definiše obrazovanje i vještine kao najvažnije sredstvo za pojedince da se kreću kroz digitalnu transformaciju, a za društvo da kreira budućnost rada usredsređenu na čovjeka.Izrada digitalnih sadržaja za nastavu, obuka nastavnika i ICT koordinatora, opremanje i pokretanje „EdTech” habova, organizacija digitalnih ljetnjih kampova za učenike – neke su od aktivnosti koje će se sprovoditi u okviru ove dvogodišnje inicijative. Digitalni sadržaji biće sastavni dio Digitalne škole koju je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija već razvilo u saradnji s UNICEF-om.

  Podgorica, 14. december 2023. Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uručio je rezidentnom koordinatoru UN PIteru Lundbergu Orden crnogorske zastave II stepena na prijemu Ujedinjenih naciaj povodom završetka godine održanom u najstarijoj podgoričkoj gimnaziji Gimnaziji „Slobodan Škerović“. Osvrćući se na izazove i trijumfe u protekloj godini, Milatović je odao priznanje kolektivnoj posvećenosti jačanju uspjeha društva i usklađivanju sa Agendom održivog razvoja do 2023. „Okupili smo se da obilježimo kraj godine, proslavimo zajedničke napore i dostignuća i oprostimo se od velikog prijatelja naše zemlje, Pitra. Protekla godina je bila ispunjena izazovima, ali i prilikama za kolektivno djelovanje i solidarnost. Radili smo marljivo i sa zajedničkim ciljem: da naše društvo učinimo uspješnijim, prosperitetnijim i usklađenim sa Agendom održivog razvoja UN“, rekao je Milatović, ističući svoju posvećenost, od prvog dana mandata, jačanju veza i saradnji sa Ujedinjenim nacijama. Milatović je istakao ogroman doprinos i posvećenost Rezidentnog koordinatora UN, odajući priznanje za viziju i trud koji Lundberg svakodnevno ulaže, ne samo u liderstvo već i u inspiraciju onih oko sebe. „Sa velikim poštovanjem i zahvalnošću, želim da mu uručim Orden crnogorske zastave II stepena. Ova nagrada se dodeljuje za posebne zasluge Crnoj Gori, što označava naše duboko priznanje za njegov izuzetan doprinos i kontinuirane napore u ostvarivanju Ciljeva održivog razvoja u Crnoj Gori. Neka ovo priznanje posluži kao motivacija, ne samo njemu nego i svima nama, da nastavimo da radimo zajedno i gradimo društvo u kome svi građani mogu da žive dostojanstveno, jednakih prava i mogućnosti. Dragi Piter, hvala ti što si zajedno sa svojim timom napravio Crnu Goru boljim mjesto kroz podršku ostvarivanju Agende održivog razvoja“, zaključio je Milatović. Primajući nagradu za posebne zasluge Crnoj Gori, Rezidentni koordinator UN izrazio je duboku i iskrenu zahvalnost, ističući da ona simbolizuje čvrsto i trajno partnerstvo Ujedinjenih nacija i naroda Crne Gore. „Ovo vrijedno priznanje posvećeno je svima nama koji zajedno radimo na izgradnji bolje budućnosti Crne Gore“, rekao je Lundberg, zahvalivši Predsjedniku na dosadašnjem partnerstvu i saradnji u ostvarivanju zajedničke vizije održive budućnosti Crne Gore. Događaj je ujedno označio i završetak trogodišnjeg mandata gospodina Lundberga u Crnoj Gori. Do imenovanja njegovog nasljednika, ulogu vršioca dužnosti rezidentnog koordinatora UN u zemlji obavljaće šef misije IOM g. Vladimir Gjorgjiev.

  Podgorica, 10. novembar 2023. Sudnica Pravnog fakulteta je 10. novembra bila mjesto okupljanja mladih iz cijele Crne Gore, sa jedinsvenim povodom: kreiranje „Obećanja za unapređenje ljudskih prava“, povodom 75. godišnjice usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. Kako bi kreirali Obećanje, mladi su, kroz konstruktivnu diskusiju i dijalog, razgovarali o svom položaju i stanju ljudskih prava u Crnoj Gori. Izrazili su zabrinutost zbog nepoštovanja ljudskih prava djece i mladih, posebno ističući probleme koje je hitno potrebno adresirati. Osjećaju se posebno ranjivo i nezaštićeno u online svijetu, gdje su izloženi nasilju, govoru mržnje i štetnom sadržaju. Rodna neravnopravnost predstavlja jedan od najvećih izazova i ne postoji društveno razumijevanje da seksualno nasilje nerijetko počinje od verbalnog nasilja, seksističkih izjava i seksističkog govora mržnje. Kako ove situacije često doživljavaju u školskom okruženju, mladi su jedinstveni u zahtjevu da se kreira sigurno i podržavajuće okruženje u školama za sve učenike i učenice. „Djevojčice, koje u osnovnoj i srednjoj školi pipkaju drugi đaci, ne znaju da mogu da se žale, ali se rijetko uopšte i odluče da naglas o tome govore i potraže pomoć.“
Dijana Leković Mladi sa sjevera zemlje posebno ističu problem rodno zasnovane diskriminacije i pritiska na djevojčice i djevojke da se pridržavaju tradicionalnih rodnih uloga – onih koje se tiču porodice i kuće, dok im se ograničava podrška za obrazovanje i lični razvoj. Mladi ističu važnost informisanosti o mogućnostima podrške i alatima koji bi im omogućili adekvatno razumijevanje vlastitih prava, traženje pomoći, te načine zaštite tih prava. Osim toga, upozoravaju na zanemarivanje pitanja mentalnog zdravlja, ističući nedostatak podrške tokom adolescencije i mladosti. Nedostatak prostora za konsultacije i podršku, uz neulaganje u mentalno zdravlje mladih, rezultira diskriminacijom, stigmom, otežanim učenjem i drugim oblicima kršenja njihovih ljudskih prava. „Zato je važno da uložimo dodatne napore u obrazovanje, osvješćivanje i promociju jednakosti, kako bismo stvorili inkluzivno društvo u kojem se svaki/a pojedinac/ka osjeća jednakim/om i ravnopravnim/om.“ Biljana Pejović, načelnica Odjeljenja za rodnu ravnopravnost, Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava. Pripadnice i pripadnici romske i egipćanske zajednice nailaze na posebne poteškoće u ostvarivanju svojih prava kada je govora o pristupu obrazovanju, počev od nedostatka udžbenika i nastave na romskom jeziku, do neprihvatanja od strane vršnjaka i vršnjakinja. Sličan problem je i u zdravstvenom sektoru. Kako navode, medicinsko osoblje često nije u mogućnosti da pruži pomoć pripadnicima ove zajednice zbog jezičkih barijera, ali i brojnih predrasuda, o čemu govore brojni primjeri, koje su učesnici i učesnice iz ove zajednice podijelili. „Djeca iz romske zajednice se često susrijeću sa diskriminacijom. Nemamo udžbenike na romskom jeziku i od nas se zahtjeva da učimo na crnogorskom, što mi je teže, jer nemam priliku da mi se nešto objasni na mom maternjem jeziku.“
Jasmina Beriša fizički (ali i informacioni) pristup ustanovama, te neprilagođenost alata za učenje. Pored toga što im je školovanje značajno otežano, ovi mladi se osjećaju nesigurno i zbog neizvjesnosti njihove perspektive na tržištu rada i bojazni da će i tu biti diskriminisani. „Osobe sa invaliditetom nemaju adekvatan pristup institucijama, uz brojne druge fizičke barijere. U pošti, na primjer, nema rampe, niti adekvatnog prilaza za osobe u kolicima ili koje se kreću uz pomoć drugih pomagala.“
Luka Trebješanin Istaknuta je i važnost građanskog obrazovanja u okviru formalnih obrazovnih programa, kako bi mladi mogli da se uče preuzimanju inicijative, kritičkom mišljenju, kreativnom rješavanju problema i da, kao odgovorni građani i građanke, poznaju svoja prava i obaveze u društvu. „Važno je da su u ustanovama obrazovanja izučava građansko obrazovanje, kroz koje bi se izučavala ljudska prava i njegovala kultura dijaloga, različitosti, suživota i nulte tolerancije na sve oblike nasilja i diskriminacije.“
Nerma Dobardžić, zamjenica Zaštitnika ljudskih prava Djeca i mladi sa sjevera zemlje, kao i oni iz ruralnih sredina, nemaju jednak pristup mogućnostima koje imaju njihovi vršnjaci iz drugih regija. Neravnoteža u pristupu sportskim i omladinskim aktivnostima proizilazi iz centralizacije sadržaja u glavnom gradu, što značajno onemogućava mlade iz drugih gradova, posebno sjeverne regije, da imaju aktivnosti u svojim lokalnim zajednicama. Osim što nemaju dovoljno prilika i programa za lični i profesionalni razvoj, mladi sa sela su nekada i zbog neadekvatne povezanosti javnog prevoza ograničeni u vanškolskim aktivnostima, hobijima i sportskim aktivnostima, koji često zavise od finansijskih mogućnosti roditelja. Mladi se suočavaju sa specifičnih izazovima prilikom ulaska na tržište rada, obično već tokom srednje škole, kada se upuštaju u prve sezonske poslove. Često nisu svjesni rizika povezanih s radnim mjestom, niti upućeni u svoja radna prava i zaštitu koju treba da imaju. Kao veliki problem prepoznaju i nedostatak informacija o tome gdje potražiti zaštitu, što dodatno povećava nesigurnost među mladima. Mladi su svjesni da je, za prevazilaženje ključnih izazova, nužno međusobno povjerenje i podrška, budući da su svi problemi povezani i jednako značajni. Zaključuju da je za pravedno i inkluzivno društvo u Crnoj Gori esencijalno poštovanje ljudskih prava sve djece i svih mladih, bez obzira na lična svojstva. Stoga naglašavaju važnost tolerancije, prihvatanja i njegovanja raznolikosti u zemlji. Mladi pozivaju na solidarnost i zajednički napor za bolju budućnost, gdje se prepoznaju problemi, vode razgovori o njima, te radi na njihovom rješavanju, čime se gradi osnova za društvo u kojem su svi uvaženi, imaju jednake šanse i gdje mogu dostojanstveno živjeti. "TNajvažnije je shvatiti da ono što ne želimo da se desi nama, ne treba ni mi da uradimo nekom drugom. Kao što ne želimo da bude ugroženo naše pravo, isto tako mi ne treba da ugrožavamo prava drugih."
Tanja Laketić   DJECA I MLADI SU OBEĆALI: Poštovaćemo prava i slobode drugih i tražiti da drugi poštuju naša. Promovisaćemo solidarnost, empatiju, interkulturalnost, mir i čuvati životnu sredinu. Iskazivaćemo svoje mišljenje i otvoreno govoriti o problemima. Borićemo se protiv vršnjačkog, rodno zasnovanog, seksualnog, online nasilja i diskriminacije na osnovu roda, seksualne orijentacije, rase, vjere, nacionalnosti. Necemo širiti govor mržnje. Zalagaćemo se (kod institucija) da se djeca i mladi edukuju o ljudskim pravima. Zalagaćemo se za brigu o mentalnom zdravlju i za dostojanstveni rad. Zalagaćemo se za jednake šanse i inkluzivno obrazovanje, zdravstvenu i socijalnu zaštitu, posebno za djecu i mlade izložene siromaštvu, sa smetanjama u razvoju i invaliditetom, Rome i Egipćane,  LGBTIQ+.   Obećanje mladih je predstavljeno na događaju povodom obilježavanja 75. godišnjice Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima u Ženevi, 11. i 12. decembra 2023. godine.

  Nakon Drugog svjetskog rata, narodi Ujedinjenih nacija izrazili su riješenost da, kako navodi Povelja UN – „spasu buduća pokoljenja od pošasti rata, koji je dvaput u toku našeg života nanio čovječanstvu neizrecive patnje“. Raskršće Danas - 78 godina kasnije, u eri rastuće neizvjesnosti - ponovo smo na raskršću. Već u januaru 2023. godine u svijetu je zabilježen najveći broj nasilnih sukoba od 1945. godine, a procjenjuje se da jedna četvrtina čovječanstva živi na mjestima pogođenim sukobima. Invazija na Ukrajinu kao i konflikt u Izraelu i Gazi Ratovi u Ukrajini, a nedavno i u Izraelu i Gazi, doveli su do ozbiljnih kršenja međunarodnih ljudskih prava i humanitarnog prava, kako Generalni sekretar UN neprestano naglašava. Nepoštovanje međunarodnog humanitarnog prava sada je sistemski problem, uprkos tome što su ova pravila stara više od 150 godina. Ta pravila su odavno trebala biti integrisana u sve naše pravne sisteme, ali činjenica je da to nisu. Pored gubitka mnogih nevinih života u Ukrajini, Izraelu i Gazi, uključujući naših 89 kolega iz Ujedinjenih nacija – više nego bilo kada u istoriji naše organizacije, milioni ljudi su raseljeni zbog sukoba širom svijeta. Ljudi se raseljavaju i iz drugih razloga, kao što su ekonomske poteškoće, suše, poplave, prirodne opasnosti, jer se suočavamo sa egzistencijalnom prijetnjom klimatskih promjena i njihovih posljedica. Kompleksni izazovi – globalna rješenja Naša istorija je zajednička i veoma složena. Takvi su i izazovi današnjeg svijeta. Ako se ne riješe na brz i pravedan način, uz utvrdjivanje odgovornosti za  posebno za najgnusnije zločine, lako moze doci  do široko rasprostranjenog nezadovoljstva, i začaranog kruga nasilja. Na kraju, nasilje će prestati – ali po koju cijenu? Koliko će života biti izgubljeno, koliko ljudi prisilno raseljeno, koliko djece lišeno djetinjstva, koliko će doživotnih trauma biti naneseno, prije nego što kažemo da je dosta i prestanemo kriviti samo druge i sagledavati izazove sa kojima se danas zajednički suočavamo samo iz vlastite perspektive. Prije nego što počnemo prepoznavati ljudskost, ne samo u sebi i onima s kojima se povezujemo, već i u drugima – tu leži ključ naše zajedničke budućnosti. Da bismo to učinili, moramo naučiti lekcije iz prošlosti, dobro poznate ljudima sa Zapadnog Balkana, da u ratovima nema pobjednika. Za globalne izazove potrebna su globalna rješenja. Ujedinjene nacije ostaju jedina globalna organizacija koja u tome može odigrati važnu ulogu sa svim svojim snagama i uprkos slabostima, jer su u stanju okupiti 193 države članice za dijalog o miru i sigurnosti, razvoju i ljudskim pravima, što su tri stuba svjetske organizacije. Kao što je generalni sekretar Antonio Gutereš rekao na ovogodišnjem Danu UN „Ujedinjene nacije su odraz svijeta kakav on jeste“, svijeta koji je podijeljen. Ali, kako je dodao, Ujedinjene nacije su i „težnja ka svijetu kakav znamo da može biti“, te da „mi možemo i moramo biti Ujedinjene nacije“. Ali prisjetimo se i onoga što je bivši generalni sekretar Dag Hammarskjold rekao 1954. godine – da „UN nisu stvorene da odvedu čovječanstvo u raj, već da spasu čovječanstvo od pakla“. Ljudska prava za dostojanstvo, slobodu i pravdu za sve Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima je važan alat u rješavanju kompleksnih izazova današnjice. Ove godine obilježavamo 75-tu godišnjicu deklaracije. Uprkos sve većim napadima na ljudska prava kojima svjedočimo, Univerzalna deklaracija može biti naša glavna nada i smjernica u nastojanju da se suočimo sa uzrocima i spriječimo da se ti izazovi pretvore u nešto gore, poput sukoba i rata. Poštovanje Deklaracije i njenih trideset članova pomoći će nam da izgradimo društva koja su inkluzivna, u kojima svi ljudi - bez diskriminacije - imaju pristup jednakim mogućnostima da razviju svoj puni potencijal i gdje djeca, mladi, žene i muškarci mogu učestvovati i gdje se njihovi glasovi mogu čuti - čak i ako daju kritički osvrt. Društva u kojima svi poštuju druge, bez obzira na njihove razlike. Gdje su obrazovanje i zdravstvena zaštita pristupačni i dostupni svima, bez razlike, na nivou kvaliteta koji ljudi zaslužuju. Tamo gdje postoji pristojan rad ali i socijalna zaštita za one u stanju potrebe, kako bi svi mogli živjeti dostojanstveno. A kada dođe do kršenja prava, nepristrasne i nezavisne institucije efikasno uspostavljaju pravdu, tretirajući sve jednako pred zakonom. Crna Gora je predstavila nacionalnu izjavu o posvećenosti Ciljevima održivog razvoja, na globalnom Samitu o održivom razvoju, u septembru ove godine. Ohrabrujem Crnu Goru da izjavu o posvećenosti ostvarivanju ljudskih prava iskaže na obilježavanju 75. godišnjice Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima 11. i 12. decembra, čiji će domaćin biti Visoki komesar UN za ljudska prava u Ženevi. Uz iskrenu čestitku ljudima Crne Gore povodom 75. godišnjice od  usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, još jednom naglašavam opredijeljenost tima Ujedinjenih nacija da pruži podršku zemlji na putu ka snažnijem ostvarivanju ljudskih prava, mira i sigurnosti i razvoja svih.