Podgorica, 23. oktobar 2023. Visoki predstavnici Delegacije Evropske unije, Austrije i sistema Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, u prisustvu Predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i Premijera Dritana Abazovića, potpisali su sporazum o opredjeljivanju sredstava Fondu za ubrzani razvoj Crne Gore. Riječ je o finansijskom alatu nove generacije koji su uspostavile Ujedinjenje nacije u zemlji, a čiji je cilj objedinjavanje donatorskih sredstava koja će se usmjeriti ka razvojnim inicijativama. Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da Fond nije samo finansijski mehanizam, već moćno sredstvo uticaja i da današnje okupljanje označava snagu  partnerstva Crne Gore sa Ujedinjenim nacijama, Evropskom unijom i partnerskim zemljama. "Naša zemlja je pokazala svoju posvećenost ostvarivanju Ciljeva održivog razvoja podsticanjem ove inicijative i podrškom implementaciji strateškog okvira koji su dogovorili Vlada Crne Gore i Ujedinjene nacije. Takođe smo poslali jasan signal da je Crna Gora fokusirana na razvoj u strateškim oblastima dajući značajan doprinos Fondu i utirući put drugim zemljama da to urade." – kazao je MIlatović. "Ovom inicijativom promovišemo vrijednosti UN-a, ali i generišemo novu vrijednost za građane Crne Gore. Ovo je najbolji pokazatelj da se dobra i inkluzivna politika isplati i da Crna Gora ima prijatelje širom svijeta. Dugujemo veliku zahvalnost EU koja nas i na ovaj način snažno podržava. Pozivam i druge države da se pridruže da zajednički radimo stvari ne samo za dobrobit Crne Gore, nego i da svima pošaljemo poruku mira i prosperiteta, jer Crnoj Gori kao ekološkoj državi pripada da zagovara Ciljeve održivog razvoja." - kazao je Predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović.. Evropska unija opredijelila je dva miliona EUR za Fond za ubrzani razvoj Crne Gore, dok je Austrija u tu svrhu opredijelila 1,5 miliona EUR. Ambasadorka Evropske unije u Crnoj Gori, Oana Kristina Popa, kazala je da je podrška Fondu za ubrzani razvoj Crne Gore novi i inovativni vid saradnje. „Uspostavljamo jedinstven okvir koji će nam omogućiti pristup svim 18 agencija UN-a koje rade u Crnoj Gori. Tako ćemo na najbolji način iskoristiti njihovu ekspertizu u podršci neophodnim reformama i razvojnim naporima Crne Gore. Podrška Fondu je dio paketa pomoći EU pod nazivom Instrument za reforme, koji je kreiran da podrži Crnu Goru u rješavanju teških i strukturnih prepreka rastu, a uključiće i druge međunarodne organizacije, poput EBRD-a i Svjetske banke“, kazala je Popa. „Austrija se pridružuje ovom partnerstvu zbog jedinstvenog koncepta, transformativnog i inovativnog potencijala. Kao takav, Fond je usklađen sa austrijskom spoljnom politikom – da podrži multilateralizam kroz snažnu ulogu Ujedinjenih nacija i da podrži evropsku perspektivu Zapadnog Balkana da odlučno napreduju na svom putu ka pridruživanju EU – takođe u interesu regionalne stabilnosti“ – kazao je Karl Miler, ambasador Austrije u Crnoj Gori Fond za ubrzani razvoj Crne Gore je podrška implementaciji Okvira saradnje u održivom razvoju 2023-2027, strateškog petogodišnjeg plana saradnje Vlade Crne Gore i Ujedinjenih nacija. Konsolidacijom i usmjeravanjem sredstava ka razvojnim intervencijama, ovaj Fond ima za cilj da pruži stratešku podršku ubrzanju pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji i istovremeno implementaciji Agende za održivi razvoj 2030. Rezidentni koordinator UN U Crnoj Gori Piter Lundberg, zahvalio je Evropskoj uniji i Austriji na pristupanju Fondu. „Ono što gradimo u Crnoj Gori sa ovim Fondom je presedan u razvojnom sistemu Ujedinjenih nacija i inspiracija drugim zemljama. Veoma smo ponosni što vam danas predstavljamo novu platformu za donacije i pokretanje partnerstva Fonda sa privatnim sektorom. Donatorska platforma, kao jedan od dokaza inovativnih i inkluzivnih pristupa Fonda, predstavlja poziv privatnom sektoru, pojedincima i prijateljima Crne Gore i Ujedinjenih nacija da se uključe u podršku održivom razvoju zemlje.“ – kazao je Lundberg, najavljujući prvo partnerstvo te vrste sa Elektroprivredom Crne Gore. Najnovije kontribucije predstavljaju nastavak podrške Fondu za ubrzani razvoj Crne Gore. Prethodno, kontribucije za ovaj Fond opredijelile su vlade Luksemburga, Švajcarske i Crne Gore. Fond je koncipiran tako da pruži podršku strateškim inicijativama u tri prioritetne oblasti Okvira saradnje Crne Gore i Ujedinjenih nacija za period 2023–2027: 1) inkluzivni ekonomski razvoj i ekološka održivost, 2) razvoj ljudskog kapitala, smanjenje ranjivosti, socijalna uključenost i 3) društvena kohezija, upravljanje po mjeri čovjeka, vladavina prava i poštovanje ljudskih prava.

  Podgorica, 26. septembar 2023. Činjenica da sedmi sudija Ustavnog suda, Vrhovni državni tužilac i članovi Sudskog savjeta iz redova uglednih pravnika nijesu izabrani je ugrozila planove za reformu pravosuđa u Crnoj Gori, ocijenila je danas ekspertkinja UN. „Nemogućnost da se osigura nezavisnost i integritet pravosudnog sistema u Crnoj Gori je prereka pristupu pravdi za njene građane“, rekla je Margaret Satertvejt, specijalna izvestiteljka UN o nezavisnosti sudija, tužilaca i advokata u svojoj izjavi na kraju svoje službene posjete Crnoj Gori. Gospođa Satertvejt je navela da Skupština Crne Gore u više navrata nije uspjela da izabere sedmog člana Ustavnog suda, Vrhovnog državnog tužioca i članove Sudskog savjeta iz redova uglednih pravnika. „Posljedica toga je da u ovim institucijama nedostaje strateško rukovođenje, a planiranje i sprovođenje aktivnosti u cilju reforme sistema nije moguće. Poslanici moraju interese svoje zemlje staviti iznad politike i osigurati da se izglasaju ova imenovanja bez daljeg odlaganja”, navela je ekspertkinja. Tokom svoje posjete, gospođa Satertvejt se sastala sa sudijama i tužiocima koji su rekli da rade u objektima u koje se očigledno nedovoljno ulaže. Zgrade su stare, premale i u lošem stanju. Nema dovoljno kancelarijskog prostora za sudije i tužioce, a nedostaju i IT oprema i digitalizacija. Specijalna izvjestiteljka je isto tako ukazala na bezbjedonosne rizike na koje treba hitno obratiti pažnju. „Tokom mojih posjeta sudovima, bila sam šokirana kada sam vidjela neadekvatne objekte za skladištenje arhiva i dokaza, uključujući vatreno oružje i narkotike”, rekla je ekspertkinja. Satertvejt je rekla da, iako su razne vlade tokom godina iznosile planove za izgradnju novih zgrada za sudove, ti planovi nijesu rezultirali opipljivim poboljšanjima. Ona je pozvala da se obezbijede dodatna finansijska sredstva i da se odluke o dodjeli tih sredstava donose uz najstrožije poštovanje principa sudske i tužilačke nezavisnosti. Specijalna izvjestiteljka se sastala sa brojnim organizacijama koje su je informisale da ih je pravosudni  sistem više puta isključio, zanemario ili se neadekvatno prema njima ophodio. Grupe koje zastupaju osobe s invaliditetom, žene koje su preživjele nasilje od intimnih partnera i nasilje u porodici, Romi, LGBT i druge osobe su govorile o dugotrajnim odlaganjima, neinformisanosti sudija i tužilaca i nedostatku političke volje da se postigne napredak. Satertvejt je rekla da je prepoznala energiju i posvećenost pojedinaca koje je upoznala u svim djelovima pravosudnog sistema i građanskog društva, koji iskreno rade, u dobroj namjeri, da omoguće ostvarivanje pravde i koji služe svojoj zemlji. „Cijenim njihove napore i spremna sam da im ponudim svoju pomoć i podršku. Ohrabrujem i sve ostale u Crnoj Gori i širu međunarodnu zajednicu da učine isto“, rekla je ekspertkinja. Ona je napomenula da je, i pored toga što su u Crnoj Gori već usvojeni brojni zakoni i sistemi neophodni da se osigura nezavisnost, integritet i kvalitet rada pravosuđa, implementacija i dalje slaba. „Ako Crna Gora ne može, ili neće, da preduzme odgovarajuće korake da obezbijedi nezavisno, nepristrasno i kompetentno funkcionisanje cjelokupnog pravosudnog sistema, onda se mora razmotriti radikalna mjera utvrđivanja odgovornosti, kao što je veting (provjera)“, naglasila je Satertvejt. Specijalna izvjestiteljka će Savjetu za ljudska prava u Ženevi u junu 2024. predstaviti završni izvještaj sa svim nalazima i preporukama.   KRAJ SAOPŠTENJA   *Ekspertkinja: gospođa Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka o nezavisnosti sudija i advokata. Savjet za ljudska prava je imenovao za specijalnu izvjestiteljku Ujedinjenih nacija o nezavisnosti sudija i advokata u oktobru 2022. godine. Profesorica Satertvejt je naučnica i međunarodna eksperktinja iz oblasti ljudskih prava sa višedecenijskim iskustvom u toj oblasti. Profesorica je praktičnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Njujorku, SAD. Specijalni izvjestioci su dio mehanizma poznatog pod nazivom Specijalne procedure Savjeta za ljudska prava. Specijalne procedure, najveće tijelo nezavisnih eksperata u sistemu za ljudska prava Ujedinjenih nacija, je opšti naziv za nezavisne mehanizme Savjeta koji se bave prikupljanjem činjenica i monitoringom stanja ili tematskim pitanjima u zemljama širom svijeta. Eksperti Specijalnih procedura rade na dobrovoljnoj osnovi; nijesu zaposleni u Ujedinjenim nacijama i nijesu plaćeni za svoj rad. Nezavisni su u odnosu na bilo koju vladu ili organizaciju i nastupaju u ličnom svojstvu. Kancelarija visokog komesara UN za ljudska prava, stranica o Crnoj Gori. Za dodatne informacije ili upućivanje zahtjeva medija, molimo da kontaktirate hrc-sr-independencejl@un.org Za pitanja medija u vezi sa drugim nezavisnim ekspertima UN-a, molimo kontaktirajte Mayu Derouaz ( maya.derouaz@un.org ) ili Dharishu Indragupthu (dharisha.indraguptha@un.org) Pratite vijesti u vezi s nezavisnim stručnjacima UN-a za ljudska prava na Twitteru @UN_SPExperts . Zabrinuti ste za svijet u kojem živimo?
Onda se danas zauzmite za nečija prava.
#Standup4humanrights i posjetite web stranicu na http://www.standup4humanrights.org  

Podgorica, 19. jun 2023. Široko rasprostranjen govor mržnje među mladima, njegovi uzroci i posledice bili su u središtu dijaloga sa mladima koji je tim UN u Crnoj Gori organizovao sa dramskim studiom „Prazan prostor“ povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv govora mržnje 18. juna, u podgoričkom pozorištu Dodest. Događaj je okupio oko 60 mladih ljudi različitog uzrasta, iz različitih segmenata društva, iz grupa koje se često suočavaju sa govorom mržnje, kao i predstavnike Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i međunarodnih partnera – Savjeta Evrope i Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju. “Borba protiv govora mržnje je od ključne važnosti za UN. To je, kako je rekao Generalni sekretar, toksična i destruktivna pojava. Govor mržnje je u direktnoj suprotnosti sa fundamentalnim obećanjima Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, čiju 75. godišnjicu obilježavamo ove godine, a koja je i danas aktuelna kao i na dan kad je nastala.” – kazala je Anjet Lanting, savjetnica za ljudska prava u kancleariji UN. U dinamičnoj i otvorenoj diskusiji mladi su se saglasili da je govor mržnje sveprisutan u njihovim sredinama, ističući da odgovor društva nije ni približno dovoljan. U okviru dijaloga razmenjena su iskustva, dirljiva svedočenja i konkretni primjeri sa kojima su se susreli mladi ljudi, koji su identifikovali neke od osnovnih uzroka i ključnih pokretača govora mržnje. Patrijarhalni stereotipi, neregulisani društveni mediji i nedovoljna prioritizacija ovog problema bili su samo neki od uzroka koji su pomenuti u diskusiji. “Govor mržnje je prisutan na svakom koraku i svaki dan, po bilo kom osnovu – po polu, seksualnoj orijentaciji, nacionalnosti, političkom opredeljenju, imovinskom statusu, popularnosti u grupi…“, rekao je 17-godišnji Asmir ukazujući da ljudi nerijetko pravdaju govor mržnje pozivajući se na slobodu govora. Dijalog sa mladima inspirisan je izvođenjima kratkih pozorišnih komada mladih glumaca, kao i kratkim filmom „Ljubav i nasilje“. Film prikazuje autentične priče iz stvarnog života mladih sa fokusom na rodno zasnovani govor mržnje i nasilje među adolescentima. Predstava se izvodi u formi takozvanog „forum teatra“ – interaktivni formatu sa prekidima u kritičnim trenucima kako bi se publika uključila u diskusiju. “Ono što smo videli u filmu je veoma realistično, nešto čemu svjedočimo ili doživljavamo skoro svakodnevno“, rekla je 12-godišnja Iva, napominjući da se govor mržnje prečesto ignoriše ili zataškava. Predstavnici dramskog studija „Prazan prostor“ Marija i Mirko, koji imaju veliko iskustvo u vođenju dijaloga na ovu temu, usmjeravali su na način da pomognu mladima u publici da razumiju prirodu govora mržnje i da ih podstaknu da iznesu svoje stavove.. „Uvijek je fascinantno, ali istovremeno i šokantno kada mladi ljudi otključaju svoja iskustva i svoje stavove“, rekla je Marija i istakla da društvo ima neprihvatljivo visok nivo tolerancije prema govoru mržnje i da je govor mržnje u velikoj mjeri normalizovan. „Ono što smo danas čuli bilo je na momente teško, neprijatno, ali bilo je jasno: govor mržnje i nasilje u porodici, školi, medijima i društvu su veoma stvarni. Mladi su podijelili dirljiva iskustva, ali i važne ideje o tome šta mogu da urade i šta roditelji, nastavnici i lideri treba da urade da zaustave govor mržnje i nasilje.“, zaključila je Anjet Lanting. Dijalog sa mladima o govoru mržnje organizovan je u okviru inicijative za obilježavanje 75. godišnjice Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima - #HR75. Događaj je finansirala Kancelarija UN za ljudska prava.     Foto galerija