Ujedinjene nacije u Crnoj Gori

Ciljevi održivog razvoja su globalni poziv na akciju za okončanje siromaštva, zaštitu životne sredine i klime Zemlje i za osiguranje da svi ljudi žive u miru i prosperitetu. To su ciljevi na kojima Ujedinjene nacije rade u Crnoj Gori:

Više informacija

Priča

01 June 2026

Najnovije iz Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori

Interesuje vas rad Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori?Na pravom ste mjestu. U nastavku pogledajte pregled mjesečnih biltena - UN Snapshots - gdje možete pronaći informacije o glavnim aktivnostima i rezultatima koje je tim UN ostvario u saradnji s partnerima u Crnoj Gori. Najnovije... Pregled rada Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori tokom 2025. godine Pregled rada Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori tokom 2024. godine Pregled rada Ujedinjeniha nacija u Crnoj Gori tokom 2023. godine Pregled rada Ujedinjeniha nacija u Crnoj Gori tokom 2022. godine Pregled rada Ujedinjeniha nacija u Crnoj Gori tokom 2021. godine

Pročitaj više

1 od 5

Priča

05 February 2026

Dijalog i inovacije grade put ka inkluzivnijoj zajednici

Opština Bar usvojila je Povelju o društvenoj koheziji, strateški okvir koji potvrđuje opredijeljenost lokalne uprave da gradi zajednicu zasnovanu na povjerenju, solidarnosti i jednakim prilikama za sve građane i građanke. Povelja je rezultat participativnog procesa koji su zajednički sproveli Opština Bar i UNDP, kroz aktivnosti od Lokalnog foruma „Zajednica pokreće promjene” do “Laboratorije inovacija u oblasti društvene kohezije”.Potpredsjednica Opštine, Tanja Spičanović, ističe: „Ovaj dokument nije proceduralnog karaktera, već je zasnovan na vrijednostima koje tradicionalno pripadaju našem gradu - multikulturalizmu, zajedništvu i solidarnosti. Njegova snaga leži u tome što potvrđuje naše osnovne vrijednosne temelje i pruža smjernice za dalji razvoj lokalne zajednice.”Povelja se već realizuje kroz četiri inicijative razvijene u okviru Laboratorije inovacija, kojima su nevladine organizacije iz Bara odgovorile na ključne izazove koje su prepoznali sugrađani i sugrađanke. UNDP i Opština Bar podržali su ove inicijative grantovima kao najperspektivnije za jačanje povjerenja i inkluzije:Nisam turista - program za aktivno uključivanje građana iz Rusije, Ukrajine i Bjelorusije;Mostovi zajedništva - jezički „speed-dating” koji spaja doseljene turske građane i lokalno stanovništvo;Mogu ja to - edukativni i razvojni program za mlade Romkinje;e-Tolerancija - digitalna platforma koja podržava žrtve sajber nasilja i promoviše dijalog online.Prema riječima NVU Lea, koja sprovodi projekat e-Tolerancija, motiv za prijavu bio je doprinos izgradnji tolerantnijeg i povezanijeg društva kroz razmjenu iskustava. „U prethodnih nekoliko mjeseci e-Tolerancija je pomogla stvaranju sigurnijeg i podržavajućeg online prostora, gdje se umjesto govora mržnje promovišu dijalog i razumijevanje”, navode iz organizacije, potvrđujući da je cilj ispunjen.Barske inicijative predstavljene su i na Nacionalnom dijalogu o društvenoj koheziji, odakle su aktivistkinje NVU Lea poslale jasnu poruku: „Građani i građanke moraju biti pokretači pozitivnih promjena u svojoj zajednici i da na nasilje u bilo kom obliku nikada ne ćute, već mu se suprotstave snagom znanja, empatije i zajedništva.”Volonteri i volonterke NVO Kompas u prethodnim mjesecima prikupili su više od 250 džakova otpada sa lokaliteta kao što je Ratac, zaštićenog područja i simbola barske obale. Oni poručuju da je ključ rješenja u zajedničkom angažmanu: „Zaustavljanje širenja divljih deponija i promjena odnosa prema prirodi mogu se postići samo ako svi zajedno preuzmemo odgovornost i djelujemo u interesu opšteg dobra.”Paralelno s terenskim aktivnostima, u okviru NextGen programa, šest Baranki završilo je višemjesečnu obuku za nove lidere i liderke u oblasti društvene kohezije, među njima i aktivistkinja Sanja Smolović, koja ističe: „Za opšte dobro dovoljno je pružiti podršku tamo gdje možeš. Male stvari mijenjaju zajednicu, a dobro se širi kad dolazi iz srca.”Usvajanjem Povelje, Bar uspostavlja održiv model saradnje između građana i institucija - alat za dugoročno jačanje povjerenja i praktičnu smjernicu za lokalne inicijative i projekte.Program „Zajedno za opšte dobro - Jačanje povjerenja građana i izgradnja otpornih zajednica” sprovode UNDP, UNICEF i UNESCO, u partnerstvu sa Vladom Crne Gore, uz podršku Fonda Ujedinjenih nacija za izgradnju mira (PBF).

Pročitaj više

1 od 5

Priča

19 December 2025

In Montenegro, women sustain agriculture but hold little land

Women in Montenegro perform much of the country’s agricultural work yet remain largely excluded from land ownership and decision-making. They make up more than half of the workforce on family farms but just 12.9 percent of those who hold ownership or secure rights to agricultural land.This is according to the new National Gender Profile of Agriculture and Rural Livelihoods, developed by the Food and Agriculture Organization (FAO) in close partnership with the Government of Montenegro.“Without addressing persistent gender disparities, it will not be possible to achieve better food security, improve nutrition, reduce poverty, or build resilience to climate change,” said Nabil Gangi, FAO Deputy Regional Representative for Europe and Central Asia and FAO Representative in Montenegro. "This assessment sheds light on the vital but often invisible contributions of women to rural development and outlines key directions for ensuring that rural women both benefit from and contribute to agrifood systems transformation,” Ganghi said.Unequal rural realitiesDrawing on data from the country’s first agricultural census in 14 years, the report shows that women’s work in agriculture in Montenegro is often unpaid and undervalued, even though it is central to food production and household well-being.Gender inequalities are most pronounced in the northern region, where around 60 percent of residents live in rural areas. Agriculture remains the backbone of local livelihoods, but poverty levels there are almost three times higher than in other parts of the country. Women face limited access to education, health care and employment and spend long hours balancing farm work with domestic and care responsibilities, leaving little time for training or entrepreneurship.At the national level, Montenegro has made progress on gender equality, with its Gender Equality Index improving from 55.0 in 2019 to 59.3 in 2023 (out of a possible 100). However, the country remains behind the European Union average. The widest gaps persist in access to financial resources and participation in decision-making, two factors that strongly influence women’s ability to invest in and shape agrifood systems.Signs of progressDespite these challenges, gradual change is under way. Women now head around 16 percent of registered family farms, and under the 2025 Agrobudget they are entitled to 10 percent additional funding in selected investment areas such as crop and dairy production.Women’s entrepreneurship is also expanding. About one in four micro, small and medium-sized enterprises in Montenegro is owned by women, although many rural businesses remain informal. Women who took part in the Country Gender Assessment’s focus group discussions expressed strong interest in developing business, digital and marketing skills, alongside improved access to start-up capital and professional networks.Land ownership and decision-making remain unequalDespite these signs of progress, however, deep-rooted inequalities persist in land ownership and leadership. While the country’s legal framework guarantees equal property rights for women and men, cultural norms continue to favour male inheritance. Many women still renounce property in favour of male relatives, limiting their access to collateral and finance.Much of the rural economy in Montenegro depends on women’s unpaid work on family farms, yet this effort seldom appears in statistics or policymaking. The assessment urges improved sex-disaggregated data to capture women’s full contribution to rural life and the economy.Empowered women, transforming agrifood systemsMontenegro has made important progress in aligning its policies with European Union standards and with the Convention on the Elimination of All Forms of Discrimination against Women (CEDAW) and the 2030 Agenda for Sustainable Development. Still, many sectoral strategies remain gender blind, lacking the practical measures, targets and resources needed to translate legal commitments into action.“Together with United Nations agencies, development partners and other stakeholders, FAO will continue to provide technical expertise and support to the Government of Montenegro in order to address systemic barriers for empowering rural women, in alignment with national priorities and international commitments,” Gangi said.The Country Gender Assessment offers a framework for integrating gender perspectives across agriculture, rural development and climate adaptation while expanding women’s access to resources, finance and leadership roles.
As the 2026 International Year of the Woman Farmer approaches, the findings highlight the need for policies and investments to ensure that rural women have equal access to land, finance and decision-making in agrifood systems.

Pročitaj više

1 od 5

Priča

15 September 2025

Punim jedrima ka održivoj budućnosti: Finale regate Ocean Race u Crnoj Gori

Tivat, 15. septembar 2025.Tim Ujedinjenih nacija tim u Crnoj Gori udružio je snage sa prestižnom regatom Ocean Race kako bi zajednički skrenuli pažnju na to da održivi razvoj počinje od svakog od nas. Ocean Race je mnogo više od sportskog nadmetanja – to je globalna platforma za promociju nauke, edukacije i ekološke akcije, sa snažnim fokusom na održivi razvoj.Krenuvši iz Baltika, preko Atlantskog okeana i Mediteranskog mora, trka je završila u Tivtu. U fokusu velikog finale regate Ocean Race Europe 2025 bili su snaga partnerstava, značaj očuvanja obale i bogatstvo pomorskog nasljeđa Crne Gore. Karolin Tiso (Caroline Tissot), rezidentna koordinatorka UN u Crnoj Gori, podsjetila je na otvaranju da je crnogorska obala više od predivnog pejzaža – ona je linija života.„ Iako mala po veličini, Crna Gora ima ogromno prirodno bogatstvo. Svaka obalska država – velika ili mala – ima ulogu u očuvanju naših mora i okeana. Rastuće temperature, zagađenje i plastični otpad sve ozbiljnije ugrožavaju opstanak morskih ekosistema,“ - kazala je Tiso, naglašavajući da samo zajedničkim djelovanjem možemo uspjeti da se suočimo sa tako važnim izazovima.„Mora i okeani pripadaju cijelom čovječanstvu i moramo ih štititi zajedno. Kao što mornari zajednički rade da savladaju talase, tako i države i zajednice moraju biti ujedinjene u zaštiti naše zajedničke linije života – mora i okeana.“ - istakla je Tiso. Tim Ujedinjenih nacija svečano je otvorio Paviljon UN u Ocean Live parku, pod nazivom Putovanje kroz održivi razvoj (Journey Through Sustainable Development). Riječ je o interaktivnoj instalaciji koju je kreirao crnogorski konceptualni umjetnik Ivan Šuković.„Multimedijalna instalacija, osim edukacije ima za cilj i da isprovocira razmišljanje o našem ličnom doprinosu održivosti,“ kazao je Šuković. U samom fokusu finala regate su održivi razvoj, snaženje partnerstava, očuvanje obalnih područja i pomorska tradicija Crne Gore, čime se Tivat i Boka Kotorska pozicioniraju na globalnoj nautici mapi.Kao što je istakao ministar pomorstva, saobraćaja i infrastrukture, Filip Radulović „Ocean Race nije samo sportska regata, već simbol povezivanja kulture, ljudi i tradicije.“ Direktor regate Ričard Brisius (Richard Brisius), naglasio je da regata decenijama istražuje nove načine zaštite okeana i povezivanja ljudi.„U Ocean Race-u snažno smo posvećeni očuvanju mora i okeana. Ne možemo imati zdravu planetu bez zdravog okeana. Zajednički smo u Boku kotorsku donijeli ne samo regatu, već i misiju zaštite okeana.“ - kazao je Ričard Brisius, direktor regate Ocean Race. Sa fokusom na očuvanje mora i okeana, finale regate Ocean Race jasan je simbol opredjeljenja Crne Gore ka ostvarivanju Ciljeva održivog razvoja (SDGa), posebno Cilja 14 – Život ispod vode. Ovaj važan događaj je i konkretan pokazatelj kako lokalne akcije, partnerstva i bogata pomorska tradicija mogu doprinijeti globalnim rješenjima.

Pročitaj više

1 od 5

Opening of the Ocean Live Park in Tivat to mark the finale of the Ocean Race Europe 2025 - 3

Priča

13 July 2026

Tiso: "Uspjeh države se mjeri kvalitetom života građana"

Intervju sa Rezidentnom koordinatorkom UN u Crnoj Gori, Karolin Tiso, za nezavisni dnevnik Vijesti13. jul 2026. Ove godine obilježeno je dvadeset godina članstva Crne Gore u Ujedinjenim nacijama. Kako danas ocjenjujete partnerstvo UN i Crne Gore i koje su njegove najvažnije vrijednosti u narednom periodu?Dvadeset godina partnerstva Crne Gore i Ujedinjenih nacija prije svega je priča o zajedničkom radu na tome da život ljudi bude bolji. Za samo dvije decenije Crna Gora je unaprijedila razvoj po mjeri čovjeka, ojačala institucije i sprovela važne reforme u obrazovanju, zdravstvu, socijalnoj zaštiti, digitalizaciji javnih usluga i zaštiti životne sredine. Tim Ujedinjenih nacija imao je privilegiju da bude partner u tim procesima, ali nijedan od tih rezultata ne bi bio moguć bez snažnog partnerstva sa državnim institucijama, lokalnim zajednicama, civilnim društvom, međunarodnim partnerima i, prije svega, građanima. Upravo je povjerenje koje smo zajedno gradili tokom decenija saradnje omogućilo da zajedničke ideje prerastu u konkretne promjene koje danas donose koristi ljudima. Ti rezultati ne bi bili mogući bez posvećenosti i stručnosti tima UN u Crnoj Gori, koji svakodnevno radi sa institucijama i partnerima na ostvarivanju zajedničkih razvojnih ciljeva.Istovremeno, Crna Gora može biti ponosna i na svoju ulogu u Ujedinjenim nacijama. Iako mala po veličini i sa tek dvije decenije članstva, izgradila je reputaciju aktivne i cijenjene članice međunarodne zajednice koja svojim konstruktivnim djelovanjem doprinosi jačanju multilateralizma, zaštiti ljudskih prava, održivom razvoju i odgovoru na globalne izazove. To potvrđuju njeno dvostruko članstvo u Savjetu UN za ljudska prava, članstvo u ECOSOC-u i aktivno učešće u brojnim globalnim procesima. Upravo fokus na nacionalne razvojne prioritete, uz snažno oslanjanje na partnerstva i multilateralnu saradnju, jedan je od razloga zbog kojih je Crna Gora uspjela da ostvari takav ugled.Ono što ovu saradnju čini posebnom jeste međusobno povjerenje i zajednička vizija budućnosti. Kako Crna Gora ubrzava put ka Evropskoj uniji i ulazi u završnu fazu ostvarivanja Agende 2030, uvjerena sam da će upravo partnerstvo ostati naš najveći kapital. Jer iza svake reforme i svakog pokazatelja uspjeha stoje ljudi, njihov kvalitet života, njihova prava i njihova nada u bolju budućnost. UN često naglašava da su Agenda 2030 i evropske integracije dva komplementarna procesa. Šta ostvarivanje ciljeva održivog razvoja konkretno znači za građane Crne Gore i u kojim oblastima (koji SDG) zemlja danas zaostaje?Agenda 2030 je mnogo više od liste međunarodnih ciljeva - ona je transformativna razvojna agenda koja obuhvata gotovo sve što je važno za kvalitet života ljudi. Kada govorimo o ciljevima održivog razvoja, govorimo o kvalitetnom obrazovanju za svako dijete, dostupnoj zdravstvenoj zaštiti, dostojanstvenim radnim mjestima, jednakim mogućnostima za žene i muškarce, čistijoj životnoj sredini, efikasnim institucijama i društvu u kojem niko nije izostavljen. Zato su Agenda 2030 i evropske integracije dva komplementarna procesa - obje vode ka istom cilju: boljem životu građana, većoj zaštiti ljudskih prava i sloboda, i snažnijim institucijama.Pomaci su vidljivi u brojnim oblastima, ali razvoj nije ujednačen. I dalje postoje izazovi kada je riječ o smanjenju nejednakosti, kvalitetu obrazovanja, rodnoj ravnopravnosti, zaštiti životne sredine i klimatskoj otpornosti, kao i jačanju institucija i povjerenja građana. Nijedan od tih izazova ne može se posmatrati izolovano, jer su svi međusobno povezani.Crna Gora ima jasan cilj da postane članica Evropske unije do 2028. godine, kao i sopstvenu Strategiju održivog razvoja do 2030. Tim UN pruža podršku zemlji u ostvarivanju upravo tih nacionalnih razvojnih prioriteta. U periodu koji je pred nama, uspjeh se neće mjeriti brojem usvojenih strategija ili ispunjenih indikatora, već time da li ljudi u Crnoj Gori žive kvalitetnije, imaju više prilika i više povjerenja u budućnost svoje zemlje.Crna Gora ima veliki broj strategija i reformskih planova. Koji su najveći izazovi u njihovom sprovođenju i koje korake biste preporučili kako bi se razvojne politike efikasnije pretvarale u konkretne koristi za građane?Strategije i reformski planovi su važni jer pomažu da se definiše zajednički pravac razvoja, postave prioriteti i uskladi rad različitih institucija. Međutim, iskustvo pokazuje da najveći izazov nije njihova izrada, već dosljedno sprovođenje i praćenje rezultata. To nije specifičnost Crne Gore - sa tim se suočavaju mnoge zemlje.Da bi razvojne politike donosile konkretne koristi građanima, ključno je nekoliko stvari: jasno definisana odgovornost za sprovođenje, donošenje odluka zasnovanih na pouzdanim podacima i saradnja institucija, kako reforme ne bi bile odgovornost samo jednog resora, već zajednički napor cijele administracije, lokalnih zajednica, civilnog društva, akademske zajednice i razvojnih partnera.Ohrabruje me što Crna Gora ulaže napore upravo u tom pravcu. Uz podršku Ujedinjenih nacija razvijeni su i digitalni alati koji omogućavaju efikasnije praćenje javnih politika i reformi, doprinoseći većoj transparentnosti i boljem donošenju odluka. Građanima, međutim, nije najvažnije koliko strategija postoji, već da osjete konkretne promjene, kvalitetnije javne usluge, bolje prilike za zapošljavanje, čistiju životnu sredinu i veće povjerenje u institucije. To je pravo mjerilo uspjeha svake razvojne politike. Ko je danas u Crnoj Gori u najvećem riziku da bude izostavljen iz razvoja? Koje grupe ostaju najviše izložene siromaštvu, diskriminaciji ili socijalnoj isključenosti i da li postojeće politike dovoljno odgovaraju na njihove potrebe?Jedno od osnovnih načela Agende 2030 jeste da niko ne smije biti izostavljen iz razvoja. To znači da uvijek treba da se zapitamo ko najteže dolazi do kvalitetnog obrazovanja, zdravstvene zaštite, zaposlenja i drugih javnih usluga i kako možemo ukloniti te prepreke.U Crnoj Gori i dalje postoje izražene razlike između sjevera i juga, urbanih i ruralnih sredina, a demografske promjene dodatno produbljuju neke od tih izazova. Starije osobe u manje razvijenim područjima, mladi koji teško pronalaze prvi posao i razmišljaju o odlasku, osobe sa invaliditetom, pripadnici romske i egipćanske zajednice, kao i migranti i izbjeglice, i dalje su među onima koji se najčešće suočavaju sa siromaštvom ili socijalnom isključenošću.Crna Gora razvija politike kojima nastoji odgovoriti na ove izazove i pozitivni pomaci su već vidljivi. Njihov dugoročni uspjeh, međutim, zavisiće od toga koliko će biti prilagođene stvarnim potrebama ljudi i jednako dostupne svima. To podrazumijeva kvalitetne javne usluge, snažnije lokalne zajednice, aktivno učešće organizacija civilnog društva koje poznaju potrebe različitih grupa stanovništva, i donošenje odluka zasnovanih na pouzdanim podacima. Razvoj ima smisla samo ako dopire do svakog čovjeka i svake zajednice, bez obzira na to gdje žive ili u kakvim se životnim okolnostima nalaze.Uprkos razvijenom zakonodavnom okviru, nasilje nad ženama i dalje ostaje ozbiljan problem, dok žene još nijesu ravnopravno zastupljene na mjestima odlučivanja. Koliko je rodna ravnopravnost u Crnoj Gori danas stvarna, a koliko još formalna?Crna Gora je u proteklim godinama napravila važne iskorake u unapređenju zakonodavnog i institucionalnog okvira za rodnu ravnopravnost. To je dobar temelj, ali znamo da zakoni sami po sebi nijesu dovoljni. Prava jednakost postoji tek onda kada žene mogu da žive bez nasilja, imaju jednake mogućnosti za zapošljavanje i napredovanje i ravnopravno učestvuju u donošenju odluka.Istraživanja pokazuju da je svaka druga žena u Crnoj Gori doživjela neki oblik nasilja nakon navršene 15. godine života, dok je indeks rodne ravnopravnosti i dalje ispod prosjeka Evropske unije. Žene u Crnoj Gori su i dalje nedovoljno zastupljene na najvišim pozicijama u politici, privredi i drugim oblastima odlučivanja. To jasno pokazuje da još postoji jaz između zakona i njihove primjene, ali i između formalne jednakosti i svakodnevnog iskustva mnogih žena.Rodna ravnopravnost nije samo pitanje ljudskih prava, ona je i pitanje ekonomskog i društvenog razvoja. Crna Gora se danas suočava sa paradoksom da privredi u mnogim sektorima nedostaje radna snaga, dok brojne žene i dalje nose nesrazmjerno veliki teret brige o porodici i domaćinstvu, što često ograničava njihove mogućnosti na tržištu rada. Zato su, pored dobrih zakona, jednako važne promjena društvenih normi i stereotipa, ravnopravnija podjela porodičnih obaveza, veće učešće žena u donošenju odluka i njihovo ekonomsko osnaživanje. Suština rodne ravnopravnosti jeste da svaka žena ima slobodu da donosi sopstvene životne izbore, bilo da se odluči za karijeru, porodicu ili oboje - bez prepreka i diskriminacije. Kada žene imaju jednake mogućnosti da rade, napreduju, pokreću biznise i učestvuju u oblikovanju politika, koristi od toga imaju svi, porodice, zajednice i ekonomija u cjelini.Koji su najveći izazovi zdravstvenog sistema u Crnoj Gori iz ugla UN, pristup uslugama, prevencija, mentalno zdravlje, starenje stanovništva ili nedostatak kadra? Da li Crna Gora dovoljno ulaže u prevenciju bolesti, ili se sistem uglavnom bavi posljedicama?Zdravstveni sistem Crne Gore, kao i sistemi u većini evropskih zemalja, suočava se sa istovremenim izazovima: starenjem stanovništva, rastućim opterećenjem hroničnim nezaraznim bolestima, potrebom za jačanjem mentalnog zdravlja i nedostatkom zdravstvenih radnika. To su složeni izazovi koji zahtijevaju dugoročna rješenja i stalna ulaganja.Vjerujem da je jedan od najvažnijih prioriteta jačanje prevencije. Najveći broj oboljenja koja danas opterećuju zdravstveni sistem može se u velikoj mjeri spriječiti ili odložiti zdravijim stilovima života, ranom dijagnostikom i snažnijom primarnom zdravstvenom zaštitom. Istovremeno, mentalno zdravlje mora postati sastavni dio zdravstvene zaštite, posebno kada je riječ o djeci i mladima. Nezarazne bolesti danas uzrokuju najveći dio prijevremenih smrti i predstavljaju najveće opterećenje za zdravstveni sistem.Crna Gora već preduzima važne korake u tom pravcu kroz reforme zdravstvenog sistema i jačanje digitalnih rješenja, ali će uspjeh zavisiti od toga koliko ćemo zdravlje posmatrati kao zajedničku odgovornost cijelog društva, a ne samo zdravstvenog sektora. Najbolji zdravstveni sistem nije onaj koji najbolje liječi bolest, već onaj koji pomaže ljudima da ostanu zdravi što je duže moguće.Crna Gora sebe predstavlja kao ekološku državu. Koliko je ta vizija danas ostvarena i koji su najveći izazovi za održivi razvoj - od klimatskih promjena i upravljanja otpadom do zaštite voda i prostora?To što je Crna Gora još prije više od tri decenije sebe proglasila ekološkom državom i danas predstavlja snažnu i inspirativnu viziju. Malo je zemalja koje su zaštitu životne sredine ugradile u svoj identitet na taj način i jako je važno da se ta vizija potvrđuje konkretnim djelima. Tokom prethodnih godinu dana lično sam se uvjerila koliko su ljudi u Crnoj Gori vezani za prirodu i kulturnu baštinu svoje zemlje i koliko ih doživljavaju kao dio sopstvenog identiteta.Klimatske promjene već utiču na svakodnevni život kroz sve češće suše, poplave, toplotne talase i rizike po biodiverzitet. Istovremeno, upravljanje otpadom, zaštita voda, kvalitet vazduha, plansko korišćenje prostora i očuvanje prirodnih resursa ostaju među najvećim razvojnim izazovima. To su ujedno i oblasti koje će biti među ključnim prioritetima Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji.Dobra vijest je da zaštita životne sredine i ekonomski razvoj nijesu suprotstavljeni ciljevi. Naprotiv, zelena tranzicija može otvoriti nova radna mjesta, podstaći inovacije, unaprijediti kvalitet života i dodatno ojačati turističku konkurentnost Crne Gore. Ta vizija može se ostvariti jedino uz svijest da priroda nije samo naše najveće bogatstvo, već i zajednička odgovornost prema budućim generacijama. Crna Gora se suočava sa odlaskom mladih, ali istovremeno postaje zemlja u koju dolaze novi stanovnici i migranti. Kako te promjene utiču na razvoj zemlje i koliko je važno graditi inkluzivno društvo?Mobilnost ljudi danas je globalna pojava i Crna Gora ni u ovome nije izuzetak. Odlazak mladih zbog obrazovanja ili posla predstavlja izazov, posebno kada zemlja gubi znanje i vještine koje su joj potrebne za razvoj. Istovremeno, Crna Gora postaje sve privlačnija destinacija za ljude koji ovdje žele da žive i rade, ali i zemlja koja, u skladu sa međunarodnim obavezama, pruža zaštitu osobama primoranim da napuste svoje domove. Takve promjene mijenjaju društvo, ali mogu biti i nova razvojna prilika ako se njima dobro upravlja.Zato je važno graditi inkluzivno društvo u kojem svi imaju mogućnost da doprinesu zajednici i ostvare svoja prava i potencijale. To podrazumijeva kvalitetne javne usluge, pristup obrazovanju i tržištu rada, učenje jezika, ali i osjećaj pripadnosti i međusobnog uvažavanja. Iskustvo pokazuje da su zajednice koje ulažu u integraciju ljudi otpornije, uspješnije i spremnije da odgovore na demografske i ekonomske promjene.Istovremeno, važno je stvarati uslove zbog kojih će mladi željeti da svoju budućnost grade upravo u Crnoj Gori. To znači kvalitetno obrazovanje, pristojna radna mjesta, mogućnosti za profesionalni razvoj i osjećaj da njihov glas i ideje mogu doprinijeti promjenama. Društvo koje uspije da zadrži svoje mlade, a istovremeno bude otvoreno i inkluzivno prema ljudima koji dolaze, gradi snažnije temelje za održiv razvoj.Nakon gotovo godinu u Crnoj Gori, šta Vas je najviše pozitivno iznenadilo, a šta ste naučili o ovoj zemlji izvan zvaničnih izvještaja?Ono što me možda najviše pozitivno iznenadilo jeste kvalitet života koji Crna Gora pruža. Ne mislim samo na njenu izuzetnu prirodnu ljepotu, već i na osjećaj sigurnosti, bliskost ljudi i činjenicu da je na relativno malom prostoru moguće doživjeti toliku različitosti - od planina do mora, od dinamičnih gradova do mirnih sela. Vikendi su mi prilika da otkrivam nova mjesta i istovremeno napravim predah od intenzivnog radnog ritma.Posebno cijenim to što je svakodnevni život jednostavniji nego u mnogim drugim glavnim gradovima. Podgorica je grad u kojem često pješačim ili vozim bicikl, a vrijeme provedeno u saobraćaju ne određuje ritam dana. To možda djeluje kao sitnica, ali upravo takve stvari značajno doprinose kvalitetu života.Što duže živim u Crnoj Gori, sve sam sigurnija da njena najveća vrijednost nijesu samo prirodna bogatstva, već ljudi. Upoznala sam mnogo ljudi koji iskreno brinu o svojim zajednicama i svakodnevno ulažu vrijeme, znanje i energiju da ih učine boljim mjestom za život. Kada pomislim na Crnu Goru, prve riječi koje mi padaju na pamet su ljepota, solidarnost, bliskost među ljudima i osjećaj sigurnosti. Mislim da su to vrijednosti koje vrijedi njegovati jednako pažljivo kao i prirodna bogatstva ove zemlje.Kada se iz tog ličnog utiska vratite u svoju profesionalnu ulogu, gdje vidite najveći jaz između potencijala Crne Gore i stvarnosti u kojoj žive njeni građani?Upravo zato što vidim ogroman potencijal Crne Gore, jaz između mogućnosti i stvarnosti ponekad djeluje još uočljivije. Ova zemlja ima mnogo prednosti - prirodne resurse, kvalitet života, evropsku perspektivu i ljude koji su obrazovani, kreativni i preduzimljivi. Ključ će biti u tome da se taj potencijal pretvori u održiv i inkluzivan razvoj.To znači nastavak ulaganja u obrazovanje i zdravstvo, ali i razvoj ekonomije koja će mladima ponuditi više prilika za kvalitetna radna mjesta i profesionalni razvoj. Crna Gora se, kao i mnoge druge zemlje, suočava sa paradoksom jer istovremeno ima ljude koji teško pronalaze posao i poslodavce kojima nedostaje odgovarajuća radna snaga. To pokazuje koliko je važno bolje povezati obrazovanje sa potrebama tržišta rada, podsticati inovacije i stvarati uslove za razvoj novih privrednih grana koje će otvarati kvalitetna radna mjesta.Izdvojila bih i jedan izazov koji često ostaje u sjenci drugih tema, a to je bezbjednost u saobraćaju. Broj saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom je previsok i svaki predstavlja nenadoknadiv gubitak. Upravo ovakva pitanja podsjećaju da razvoj nije samo pitanje ekonomije, već i kvaliteta života i sigurnosti.Ako biste građanima Crne Gore morali da uputite jednu poruku, ne diplomatsku nego ljudsku, koja bi to bila?Poručila bih vam da sačuvate ono što Crnu Goru čini posebnom. Vjerujem da ste ovo čuli i ranije ali moram da kažem da su bogatstvo ove zemlje različitosti. Čuvajte ih. Njegujte međusobno povjerenje i solidarnost i ne dozvolite da podjele postanu jače od onoga što vas povezuje. Tokom protekle godine upoznala sam mnogo ljudi koji su spremni da pomognu jedni drugima i iskreno vjeruju da mogu učiniti svoju zajednicu boljom. To je vrijednost koja se ne može izmjeriti statistikama, ali se osjeti.Čuvajte i prirodu koja vas okružuje. Živite u jednoj od najljepših zemalja Evrope i to nije samo privilegija, već i odgovornost. Ono što jednom izgubimo teško možemo vratiti, zato je važno razmišljati dugoročno i o tome kakvu Crnu Goru ostavljamo generacijama koje dolaze.I na kraju, vjerujte u potencijal svoje zemlje. Crna Gora možda jeste mala, ali ima sve što je potrebno da bude uspješna: ljude, znanje, prirodna bogatstva i jasnu evropsku perspektivu. To je razlog zbog kojeg sam veoma optimistična kada je riječ o Crnoj Gori.Ulaganje u djecu - ulaganje u državuKoji su danas najveći izazovi za djecu i mlade u Crnoj Gori? Da li obrazovni sistem i ulaganja u mentalno zdravlje prate potrebe generacija koje odrastaju u potpuno drugačijem svijetu?Današnja djeca i mladi odrastaju u svijetu koji se mijenja brže nego ikada. Pored znanja koja stiču u školi, od njih se očekuje da razviju otpornost, kritičko razmišljanje, digitalne vještine i sposobnost da se nose sa pritiscima koje donose društvene mreže, neizvjesnost i ubrzane društvene promjene. Zato obrazovanje nije puko prenošenje znanja, već i priprema za život.Posljednjih godina napravljeni su važni iskoraci, posebno kada je riječ o većem obuhvatu djece predškolskim obrazovanjem i reformama obrazovnog sistema. Istovremeno, potrebno je nastaviti ulaganja u kvalitet i inkluzivnost obrazovanja, kako bi svako dijete, bez obzira na mjesto stanovanja ili porodične okolnosti, imalo jednake šanse da razvije svoj potencijal. Posebnu pažnju zaslužuje i mentalno zdravlje djece i mladih. Sve više istraživanja pokazuje da anksioznost, stres i osjećaj usamljenosti postaju ozbiljan izazov, zbog čega podrška ne smije biti ograničena samo na zdravstveni sistem, već treba da uključuje škole, porodice i lokalne zajednice.Vjerujem da je najbolja investicija koju jedno društvo može napraviti upravo ulaganje u djecu. Kada djeci pružimo kvalitetno obrazovanje, podršku i priliku da razviju svoje talente, ne ulažemo samo u njihovu budućnost, već i u budućnost cijele Crne Gore.Ne treba da mislimo isto, već da umijemo da razgovaramo s poštovanjemKako ocjenjujete stanje javnog dijaloga u Crnoj Gori? U kojoj mjeri govor mržnje, dezinformacije i narativi koji produbljuju društvene podjele predstavljaju prepreku demokratiji i društvenoj koheziji, i šta je potrebno učiniti da bi se izgradilo više povjerenja i konstruktivnog dijaloga?Crna Gora nije izuzetak - kao i mnoge evropske zemlje, suočava se sa porastom govora mržnje, dezinformacija i narativa koji produbljuju podjele. Istraživanja Institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda pokazuju da značajan broj građana prepoznaje govor mržnje kao sve prisutniji problem u javnom prostoru, posebno na internetu i društvenim mrežama. Takvi trendovi otežavaju dijalog, slabe povjerenje među ljudima i u institucije i mogu usporiti procese koji zahtijevaju širok društveni konsenzus. Zato je njegovanje kulture dijaloga jedan od ključnih preduslova za održiv razvoj.Važno je što u Crnoj Gori postoji svijest o ovom izazovu i što institucije, organizacije civilnog društva, mediji i međunarodni partneri ulažu zajedničke napore da ga adresiraju. Tim Ujedinjenih nacija, zajedno sa institucijama i društvenim akterima, podržavaju inicijative koje promovišu medijsku i informacionu pismenost, jačaju otpornost na dezinformacije i podstiču dijalog među zajednicama. Kroz zajednički program za jačanje društvene kohezije podržali smo lokalne platforme za dijalog, laboratoriju inovacija za društvenu koheziju i aktivnosti u školama koje razvijaju empatiju, međusobno poštovanje i nenasilnu komunikaciju.Nijedna mjera sama po sebi nije dovoljna. Povjerenje se gradi kroz kvalitetno obrazovanje, odgovorne medije, otvorene institucije i više prostora za razgovor među ljudima različitih stavova. Društvena kohezija ne znači da svi mislimo isto, već da umijemo da razgovaramo s poštovanjem, uvažimo različita mišljenja i zajedno tražimo rješenja, čak i kada se ne slažemo.

Pročitaj više

1 od 5

Priča

03 July 2026

Suočavanje s prošlošću jedini je put ka trajnom miru i pomirenju

3. jul 2026.Istina, pravda i kultura sjećanja predstavljaju temelj trajnog mira i pomirenja, a suočavanje s prošlošću jedini je put ka izgradnji društava u kojima se zločini poput genocida u Srebrenici nikada više neće ponoviti. To je ključna poruka događaja kojim su Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore i Ujedinjene nacije obilježili Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici iz 1995. godine.Događaj u UN Eko zgradi u Podgorici počeo je minutom ćutanja u znak poštovanja prema žrtvama genocida.Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović istakao je da genocid u Srebrenici, i više od tri decenije kasnije, ostaje trajna opomena čovječanstvu i podsjetnik na odgovornost da se čuvaju istina, osigura pravda i njeguje kultura sjećanja. „Uvjeren sam da je održiv mir u regionu moguć samo suočavanjem sa mračnom prošlošću, utvrđivanjem istine i privođenjem odgovornih pravdi. To je preduslov razvoja zdravih društava, otpornih na sve oblike kršenja ljudskih prava i sloboda“, poručio je Ibrahimović.On je naglasio da obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja, ustanovljenog Rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija iz 2024. godine, potvrđuje opredijeljenost Crne Gore miru, ljudskom dostojanstvu, međunarodnom pravu i odgovornosti. Takođe je istakao da je njegovanje kulture sjećanja najbolji odgovor na istorijski revizionizam, negiranje genocida, glorifikaciju ratnih zločinaca i govor mržnje. Rezidentna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori Karolin Tiso podsjetila je da su Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde utvrdili da je u Srebrenici počinjen genocid. Istakla je da su istina i pravda od suštinskog značaja za žrtve i njihove porodice, ali i za društva koja nastoje da grade mirnu budućnost.„Danas se sjećamo prošlosti ne samo da bismo odali počast žrtvama, već i da bismo potvrdili našu zajedničku odgovornost da gradimo sadašnjost i budućnost utemeljene na dostojanstvu, poštovanju ljudskih prava i odlučnosti da se takva zlodjela nikada i nigdje više ne ponove“, poručila je Tiso.Učesnicima se putem video-poruke obratio i direktor Memorijalnog centra Srebrenica–Potočari Emir Suljagić, koji je poručio da "iako žrtve više ne mogu govoriti, odgovornost sadašnjih i budućih generacija ostaje da čuvaju njihovo sjećanje i istrajavaju u odbrani istine." Program je nastavljen panel diskusijom na kojoj su učestvovali ambasador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Branimir Jukić, ambasador Savezne Republike Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniša Bjeković i izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević.Učesnici panela poručili su da sjećanje na žrtve ostaje zajednička odgovornost svih društava, te da su istina, pravda, dijalog i poštovanje ljudskih prava neizostavni temelji izgradnje mirnih, inkluzivnih i otpornih društava. Naglasili su da je suočavanje s prošlošću preduslov istinskog pomirenja i sprečavanja budućih zločina. Panel diskusiju moderirala je Anjet Lanting, savjetnica za ljudska prava u Kancelariji rezidentne koordinatorke Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori i predstavnica Kancelarije Visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava.

Pročitaj više

1 od 5

Priča

24 June 2026

Crna Gora i Ujedinjene nacije: Partnerstvo koje traje

Podgorica, 24. jun 2026.Prije dvadeset godina, crnogorska zastava prvi put se zavijorila ispred sjedišta Ujedinjenih nacija u Njujorku, označivši povratak zemlje na globalnu scenu kao nezavisne i ravnopravne članice međunarodne zajednice. Danas, dvije decenije kasnije, to partnerstvo mjeri se mnogo više od članstva u jednoj organizaciji – mjeri se reformama koje su unaprijedile živote ljudi, institucijama koje su postale snažnije i zajedničkim odgovorima na izazove održivog razvoja.Upravo ta poruka bila je u središtu svečanosti kojom su Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore i Sistem Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori obilježili 20 godina članstva Crne Gore u UN. "Prije dvadeset godina, podizanjem crnogorske zastave na Ist Riveru, započelo je partnerstvo koje traje i danas. Ali ovih dvadeset godina nijesu samo priča o politikama, reformama ili institucijama. To je priča o ljudima – o njihovim ambicijama, mogućnostima, stvaranju novih prilika, širenju prava i unapređenju kvaliteta života", poručila je rezidentna koordinatorka UN u Crnoj Gori Karolin Tiso.Od prijema u članstvo 2006. godine, Crna Gora i Ujedinjene nacije zajedno su radili na gotovo svim ključnim razvojnim procesima u zemlji. Podrška reformama obuhvatila je unapređenje obrazovanja, zdravstva i sistema socijalne zaštite, digitalizaciju javne uprave, zaštitu životne sredine, rodnu ravnopravnost, jačanje demokratskih institucija i vladavine prava, ali i kontinuiranu podršku procesu pristupanja Evropskoj uniji. Rezultati tog partnerstva danas su vidljivi u svakodnevnom životu građana – od modernizovanog sistema socijalne zaštite koji svakog mjeseca obrađuje stotine hiljada isplata, preko gotovo utrostručenog obuhvata djece predškolskim obrazovanjem, do jačanja klimatskih politika, medijske i informacione pismenosti, digitalnih javnih usluga i reformi koje približavaju Crnu Goru evropskim standardima.Podsjećajući na put koji je Crna Gora prošla, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović ocijenio je da je članstvo u Ujedinjenim nacijama predstavljalo povratak Crne Gore na globalnu scenu, potvrdivši njeno mjesto među ravnopravnim državama svijeta. "Bio je to trenutak u kojem je stavljen pečat na zvanično međunarodno priznanje Crne Gore kao nezavisne, samostalne i suverene države, ravnopravnog člana međunarodne zajednice. Danas Crna Gora nije samo korisnik međunarodne podrške, već aktivan zagovornik multilateralizma i pouzdan partner u rješavanju globalnih izazova.“ – kazao je Ibrahimović.U video obraćanju, podsekretarka UN za politička pitanja i izgradnju mira Rozmari Di Karlo ocijenila je da Crna Gora svojim djelovanjem potvrđuje vrijednost multilateralizma u vremenu sve izraženijih globalnih podjela."Posvećenost Crne Gore multilateralizmu, dijalogu i principima Povelje Ujedinjenih nacija važnija je nego ikada“, poručila je Di Karlo.Sličnu poruku uputio je i visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava Volker Turk, naglašavajući da su ljudska prava, vladavina prava i inkluzivne institucije temelj svakog održivog i demokratskog društva, te ohrabrivši Crnu Goru da nastavi putem reformi i evropskih integracija. Govoreći o budućnosti partnerstva, Karolin Tiso podsjetila je da se svijet nalazi u periodu velikih promjena, u kojem je snažan i efikasan multilateralni sistem potrebniji nego ikada. Istovremeno, Crna Gora ulazi u završnu fazu svog evropskog puta, što otvara prostor za novu generaciju saradnje sa Ujedinjenim nacijama."Zajedno pripremamo novi Okvir saradnje za period 2028–2030, usklađen sa Agendom 2030 i prioritetima Crne Gore. To je prilika da podršku usmjerimo tamo gdje će imati najveći uticaj na živote ljudi i pomoći zemlji da uspješno privede kraju proces evropskih integracija", kazala je Tiso. Dvadeseta godišnjica članstva nije bila samo prilika da se obilježi važan jubilej, već i da se potvrdi zajedničko uvjerenje da se najveći izazovi današnjice – od klimatskih promjena i društvenih nejednakosti do očuvanja mira i ljudskih prava – mogu rješavati jedino kroz saradnju.Dvadeset godina nakon što je postala članica Ujedinjenih nacija, Crna Gora nastavlja da gradi partnerstvo zasnovano na zajedničkim vrijednostima i zajedničkoj odgovornosti. Partnerstvo koje nije obilježilo samo prethodne dvije decenije, već će imati važnu ulogu i u godinama koje dolaze.

Pročitaj više

1 od 5

Priča

24 June 2026

Jačanje partnerstva za održivi razvoj

Podgorica, 24. jun 2026.Vlada Crne Gore i Ujedinjene nacije potvrdile su zajedničku posvećenost ubrzanju održivog razvoja i evropske integracije Crne Gore potpisivanjem Zajedničkog plana rada za period 2026–2027, u okviru Okvira saradnje Ujedinjenih nacija i Vlade Crne Gore za održivi razvoj (UNSDCF) 2023–2027.Zajednički plan rada potpisali su potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i rezidentna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori Karolin Tiso, tokom sastanka Zajedničkog upravljačkog odbora, kojim su zajedno predsjedavali. Na sastanku je razmotren napredak ostvaren u okviru tri strateška prioriteta Okvira saradnje: inkluzivni ekonomski razvoj, razvoj ljudskog kapitala i socijalna kohezija, te upravljanje zasnovano na vladavini prava i ljudskim pravima. Učesnici su razgovarali i o prioritetima za narednu fazu implementacije, kako bi se osiguralo dalje usklađivanje Agende 2030 za održivi razvoj sa procesom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.Tokom 2025. godine, Ujedinjene nacije i njihovi partneri realizovali su širom Crne Gore programe i projekte ukupne vrijednosti 27 miliona američkih dolara, što predstavlja 82 odsto planiranog godišnjeg budžeta. Više od polovine ovih ulaganja bilo je direktno usmjereno na podršku prioritetima Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji, posebno u pregovaračkim poglavljima 23 (Pravosuđe i temeljna prava), 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost) i 27 (Životna sredina i klimatske promjene). Evropska unija obezbijedila je više od 10 miliona američkih dolara, potvrđujući svoju ulogu jednog od najvažnijih razvojnih partnera Crne Gore. Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović istakao je da partnerstvo sa Ujedinjenim nacijama i dalje ima važnu ulogu u ostvarivanju razvojnih prioriteta Crne Gore.„Kako napredujemo na našem evropskom putu, važno je da naši zajednički napori ostanu u potpunosti usklađeni sa procesom pristupanja Evropskoj uniji, ali i sa Agendom 2030 za održivi razvoj“, kazao je Ibrahimović.Rezidentna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori Karolin Tiso pozdravila je rezultate ostvarene kroz partnerstvo sa Vladom Crne Gore.„Rezultati koje smo ostvarili tokom protekle godine potvrđuju snagu našeg partnerstva i pokazuju šta možemo postići kada radimo zajedno na zajedničkim ciljevima. Ujedinjene nacije ostaju posvećen partner Crnoj Gori, pružajući podršku reformama koje unapređuju održivi razvoj, štite ljudska prava, jačaju institucije i doprinose tome da niko ne bude izostavljen“, kazala je Tiso. Potpisani Zajednički plan rada definiše zajedničke prioritete za period 2026–2027. godine i usmjeravaće dalju implementaciju Okvira saradnje kroz koordinisano djelovanje Vlade Crne Gore, Ujedinjenih nacija, Evropske unije i drugih razvojnih partnera.Dok Crna Gora nastavlja put ka članstvu u Evropskoj uniji i ostvarivanju Ciljeva održivog razvoja, partnerstvo Vlade Crne Gore i Ujedinjenih nacija ostaje usmjereno na ostvarivanje konkretnih rezultata koji doprinose boljem kvalitetu života svih građana i građanki, uz princip da niko ne bude izostavljen.

Pročitaj više

1 od 5

Priča

22 June 2026

Dok svi ne budu sigurni: RCSEE obilježava Svjetski dan izbjeglica u Crnoj Gori kroz dijalog, pravno obrazovanje i solidarnost

Podgorica, Crna Gora, 20–22. jun 2026.Predstavništvo UNHCR-a za Centralnu i Jugoistočnu Evropu (RCSEE) obilježilo je Svjetski dan izbjeglica 2026. godine u Crnoj Gori nizom aktivnosti u Podgorici, okupljajući diplomatsku zajednicu, studente, institucije i partnere oko jedne zajedničke poruke: Dok svi ne budu sigurni.U središtu ovogodišnjeg obilježavanja bio je brifing povodom Svjetskog dana izbjeglica sa diplomatskom zajednicom u UN Eko zgradi, čiji su domaćini bili rezidentna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, Caroline Tissot, i predstavnica UNHCR-a za Centralnu i Jugoistočnu Evropu, Nicole Epting.Tokom brifinga, učesnici su imali priliku da sagledaju globalnu sliku raseljavanja u vezi sa regionalnim dešavanjima na Zapadnom Balkanu, kao i prioritetima UNHCR-a u Crnoj Gori. Poseban značaj ovogodišnjim aktivnostima daje i činjenica da se obilježava 75 godina od usvajanja Konvencije o statusu izbjeglica iz 1951. godine, temeljnog dokumenta međunarodne zaštite izbjeglica, odnosno okvira na kojem počiva rad UNHCR-a u podršci izbjeglicama i tražiocima azila. Otvarajući brifing, Caroline Tissot istakla je da Svjetski dan izbjeglica nije samo trenutak da se oda priznanje hrabrosti i otpornosti ljudi primoranih da napuste svoje domove, već i podsjetnik na zajedničku odgovornost.“Svjetski dan izbjeglica podsjeća nas da je zaštita ljudi koji su primorani da pobjegnu zajednička odgovornost. Ovaj dan takođe potvrđuje princip koji se nalazi u samoj srži Ujedinjenih nacija: da niko ne smije biti izostavljen.“ rekla je Caroline Tissot, rezidentna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori. Ona je takođe naglasila da je zaštita izbjeglica usko povezana sa održivim razvojem i širim reformskim putem Crne Gore. Izbjeglice, tražioci azila i druge raseljene osobe moraju imati nesmetani pristup obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, radu, ali i mogućnosti da doprinose društvu ukoliko želimo da ostvarimo Ciljeve održivog razvoja.Predstavljajući globalne trendove raseljavanja, Nicole Epting podsjetila je da je nivo prisilnog raseljavanja i dalje izuzetno visok. Na kraju 2025. godine, 117,8 miliona ljudi širom svijeta bilo je prisilno raseljeno, uključujući 41,6 miliona izbjeglica i gotovo 9 miliona tražilaca azila koji čekaju odluke o svojim zahtjevima. Ona je istakla da prvi pad globalnog prisilnog raseljavanja u posljednjoj deceniji daje razlog za blagi optimizam: mnogi povratci odvijali su se u krhkim uslovima, sedam od deset izbjeglica i dalje se nalazi u dugotrajnom raseljeništvu, a većinu izbjeglica i dalje primaju zemlje sa niskim i srednjim prihodima. U tom kontekstu, naglasila je da su potrebe za zaštitom i dalje velike i da se rješenja moraju tražiti sa obnovljenom odlučnošću. “Sedamdeset pet godina nakon osnivanja UNHCR-a, zaštita izbjeglica ostaje jednako važna i neophodna kao i ranije. Globalni podaci podsjećaju nas da se zaštita ne može zaustaviti na sigurnosti od neposredne opasnosti. Ona mora značiti i pristup pravima, uključivanje, samostalnost i stvarne mogućnosti da izbjeglice i raseljene osobe mogu ponovo izgraditi svoje živote dostojanstveno“, rekla je Nicole Epting, predstavnica UNHCR-a za Centralnu i Jugoistočnu Evropu.Učesnici su takođe imali priliku da saznaju kako se globalni trendovi raseljavanja odražavaju širom Zapadnog Balkana, regiona koji je i dalje pod uticajem velikih kriza, uključujući Ukrajinu i Sudan, i koji nastavlja da bude važna ruta mješovitih kretanja ka Zapadnoj Evropi. Za UNHCR, ovi trendovi ukazuju na potrebu da se kretanja duž rute posmatraju ne samo kroz prizmu upravljanja migracijama, već i kroz prizmu zaštite.Diskusija je zatim bila usmjerena na prioritete zaštite u Crnoj Gori, uključujući sistem azila, izbjeglice iz Ukrajine pod privremenom zaštitom, apatridiju, pristup pravima i reforme povezane sa procesom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.Aktivnosti povodom Svjetskog dana izbjeglica održane su i na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore, gdje je UNHCR obilježio uspješan završetak 20. godišnje Pravne klinike o izbjegličkom pravu i dodijelio sertifikate ovogodišnjim studentima. UNHCR sarađuje sa Pravnim fakultetom od 2007. godine kroz godišnje pravne klinike o izbjegličkom pravu i apatridiji. Ove godine, 90 studenata uspješno je završilo kurs, koji je uključivao teorijska predavanja, terenske posjete i simulacije suđenja zasnovane na hipotetičkim slučajevima utvrđivanja izbjegličkog statusa, pružajući studentima priliku da preuzmu uloge pravnih stručnjaka koji rade na zahtjevima za azil.Obraćajući se studentima, Nicole Epting naglasila je da izbjegličko pravo nije samo tehnička oblast, već humanitarno pravo koje neposredno utiče na ljudske živote. “Naučili ste zašto je važno da osoba koja bježi od progona ili rata može da potraži sigurnost; da djeca mogu da dobiju dokumenta; da porodice mogu da pristupe pravima; i da se obećanja zapisana u zakonu poštuju u praksi“, rekla je Nicole Epting, predstavnica UNHCR-a za Centralnu i Jugoistočnu Evropu. Ona je ohrabrila studente da lekcije Pravne klinike primijene u svojim budućim karijerama, podsjećajući ih da se „snaga pravnog sistema često mjeri načinom na koji se odnosi prema onima koji su najranjiviji, najmanje vidljivi i kojima je njegova zaštita najpotrebnija“.Kao dio obilježavanja Svjetskog dana izbjeglica, most Milenijum u Podgorici osvijetljen je plavom bojom 20. i 21. juna, u saradnji sa Glavnim gradom Podgorica. Osvjetljavanje mosta poslalo je vidljivu poruku solidarnosti iz srca glavnog grada ljudima primoranim da pobjegnu od rata, nasilja i progona. Poruke povodom Svjetskog dana izbjeglica dodatno su prenijete kroz medijske intervjue UNHCR-a i partnera. Zajedno, aktivnosti u Crnoj Gori odražavale su osnovnu poruku Svjetskog dana izbjeglica 2026. godine: zaštita mora ostati neupitna, uključivanje mora biti praktično ostvareno, a rješenja se moraju tražiti sa odlučnošću.Dok svi ne budu sigurni.

Pročitaj više

1 od 5

Vidi sve

Saopštenje za javnost

05 February 2026

Digitalizacija i zelena ekonomija u fokusu dijaloga UN i Centralne banke

5. februar 20265.Rezidentna koordinatorka UN u Crnoj Gori, Karolin Tiso guvernerka Centralne Banke Irena Radović razgovarale su o daljoj digitalnoj transformaciji finansijskog sistema i razvoju zelene ekonomije.Fokus sastanka bio je na jačanju finansijske stabilnosti, modernizaciji platnog prometa i nastavku usklađivanja sa standardima EU.Razmijenjeni su i stavovi o primjeni ESG standarda, finansijskoj i rodnoj inkluziji, finansijskoj pismenosti i održivom razvoju.Zaključeno je da su digitalizacija i održivost temelj savremene i otporne ekonomije Crne Gore.

Pročitaj više

1 od 5

Saopštenje za javnost

15 December 2025

Saopštenje povodom Dana ljudskih prava 2025.

Podgorica, 15. decembar 2025. Uloga civilnog društva u unapređenju ljudskih prava, kao i potreba za njegovom snažnijom zaštitom i osnaživanjem, bile su u središtu događaja koji je tim Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori organizovao povodom Međunarodnog dana ljudskih prava. Događaj pod nazivom „Zaštita civilnog društva: Sigurno učešće za unapređenje ljudskih prava“ okupio je predstavnike Vlade, državnih institucija, organizacija civilnog društva, branitelje ljudskih prava i predstavnike međunarodne zajednice. Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, naglasio je da zaštita civilnog društva i sigurno učešće u javnom životu nijesu samo međunarodna obaveza Crne Gore, već suštinska pretpostavka za izgradnju društva u kojem se ljudska prava ne štite samo na papiru, već kroz stvarnu praksu. „Crna Gora mora graditi sistem u kojem se kritički glas cijeni, a ne potiskuje, u kojem se partnerstvo sa civilnim društvom razvija, a ne simulira, i u kojem institucije jačaju povjerenje kroz transparentnost i odgovornost.“ – kazao je Đeka.Rezidentna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, Karolin Tiso, istakla je direktan uticaj civilnog društva na živote ljudi i demokratski razvoj zemlje. „Nema istinske demokratije bez inkluzivnog i bezbjednog civilnog društva. Upravo uloga civilnog društva i branitelja ljudskih prava ključna je da ljudska prava postanu stvarnost za svakog građanina“, kazala je Tiso, naglašavajući da Ujedinjene nacije ostaju snažan partner u promociji i zaštiti građanskog aktivizma. „Civilno društvo jeste i mora biti strateški partner institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Uspjesi naše institucije u velikoj mjeri rezultat su doprinosa organizacija civilnog društva.“ – naglasio je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković.Frederika Vunšman, službenica za ljudska prava i vladavinu prava u Delegaciji EU u Podgorici, je ukazala da, iako Crna Gora ima dinamično civilno društvo, okruženje u kojem djeluju organizacije civilnog društva i dalje je osjetljivo. „Zaštita građanskog prostora podrazumijeva istinsko učešće u kreiranju javnih politika, transparentno finansiranje iz javnih sredstava, kao i zaštitu od zastrašivanja i neprimjerenih pritisaka.“ – istakla je Vunšman.U okviru prvog panela pod nazivom „Učešće civilnog društva u javnom životu“ razmatrane su postojeći mehanizami i izazovi učešća organizacija civilnog društva u kreiranju i sprovođenju javnih politika. Svoje perspektive, iskustva i preporuke ramijenili su panelisti Ernad Suljević, ministar za regionalni investicioni razvoj i saradnju sa NVO, Petar Knežević iz NVO Centar za razvoj nevladinih organizacija, direktorka Centra za prava djeteta Jelena Gluščević, Dragana Božović iz NVO Nova žena, Velida Hodžić iz NVO IKRE i Vladimir Perazić iz NVO Nacionalna omladinska mreža.U fokusu druge panel diskusije pod nazivom „Siguran prostor za civilno društvo“ bili su bezbjednost, sloboda djelovanja i zaštita branitelja ljudskih prava, kao i odgovornost institucija u obezbjeđivanju podsticajnog okruženja za rad civilnog sektora. U okviru dijaloga na ovu temu, mišljenja i preporuke su razmijenili Siniša Bjeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Tea Gorjanc Prelević iz NVO Akcija za ljudska prava, ekološki aktivista Vuk Vujisić, Radomir Kračković iz Sindikata medija Crne Gore i Anjet Lanting, savjetnica UN za ljudska prava.Kroz diskusiju, razmjenu iskustava i predstavljanje primjera dobrih praksi, razmotrene su mogućnosti za dalje unapređenje saradnje između institucija i civilnog sektora, te ukazano na potrebu za dubljim razumijevanjem trenutnog stanja civilnog društva u Crnoj Gori. Posebna pažnja posvećena je relevantnim preporukama mehanizama Ujedinjenih nacija za ljudska prava. Komitet za ljudska prava UN je u martu 2025. godine preporučio Crnoj Gori da istraži napade na organizacije civilnog društva i unaprijedi mehanizme učešća javnosti. Ove preporuke nadovezuju se na zaključke Komiteta za eliminaciju diskriminacije žena (CEDAW) iz 2024. godine, kao i na preporuke država članica UN upućene Crnoj Gori u okviru Univerzalnog periodičnog pregleda iz 2023. godine.Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se 10. decembra, na dan kada je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 1948. godine usvojila Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima – dokument koji predstavlja temelj savremenog sistema zaštite ljudskih prava širom svijeta.

Pročitaj više

1 od 5

Saopštenje za javnost

25 November 2025

Saopštenje za javnost povodom početka kampanje 16 Dana aktivizma protiv nasilja nad ženama

25. novembar 2025.Nasilje nad ženama i djevojčicama jedno je od najrasprostranjenijih kršenja ljudskih prava koje pogađa zajednice širom svijeta. U Evropi je tokom 2023. godine skoro 2.300 žena i djevojčica ubijeno od strane partnera ili člana porodice. Zabrinjava i podatak da je 37 miliona žena u Evropi doživjelo silovanje ili seksualno nasilje u djetinjstvu[1]. U Crnoj Gori, svaka treća žena je doživjela neki oblik seksualnog uznemiravanja od svoje 15. godine[2].Posljedice nasilja nad ženama prevazilaze individualnu patnju – ono razara porodice, dijeli društvo i usporava napredak. Razmjere problema zahtijevaju hitnu, zajedničku akciju.„Nasilje nad ženama i djevojčicama nije neizbježno. Ono se može i mora spriječiti“, poručila je Karolin Tiso, rezidnetna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori. „Za okončanje nasilja potrebni su hrabrost, posvećenost i saradnja cijelog društva – institucija, pravosuđa, škola, tehnoloških kompanija i zajednica. Zajedno možemo izgraditi Crnu Goru u kojoj su žene i djevojčice bezbjedne, poštovane i osnažene – svuda i svakog dana.“ – kazala je Tiso.Ovogodišnja kampanja „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama i djevojčicama“ poziva na snažnije zakone, pouzdanije podatke i zajednički odgovor cijelog društva, kako bi se nasilje u svim oblicima – oflajn i onlajn – spriječilo i trajno okončalo.Neophodno je osigurati da jači zakoni donose jaču odgovornost, a da su pravosudni sistemi fokusirani na zaštitu žrtava. Potrebno je unaprijediti kvalitet podataka kako bi se jasno razumjeli obim i uzroci nasilja. Kroz obrazovanje i kulturu moramo mijenjati nasilne i diskriminatorne norme i predrasude, odbaciti okrivljavanje žrtava i aktivno uključiti muškarce i dječake kao saveznike. Neophodno je obezbijediti potpunu zaštitu i podršku svim ženama i djevojčicama – posebno onim najugroženijima, uključujući žene sa invaliditetom, Romkinje i Egipćanke, LGBTQ+ žene i migrantkinje.Okončanje nasilja nad ženama i djevojčicama odgovornost je svih nas.Ujedinjene nacije pozivaju:Vladu – da obezbijedi adekvatno finansiranje, striktnu primjenu zakona, ulaganje u sveobuhvatne strategije prevencije i u servise zaštite, uključujući krizne centre i modele poput Barnahus pristupa.Institucije sistema – da jačaju kapacitete socijalnih službi, pravosuđa, policije, zdravstvenih i obrazovnih radnika, kao i specijalizovanih jedinica za sajber kriminal, kako bi se žrtvama obezbjedila puna zaštita, pravda i bezbjedni kanali prijave.Tehnološke kompanije – da obezbijede sigurnost i odgovornost na digitalnim platformama.Muškarce i dječake – da budu saveznici u borbi protiv nasilja nad ženama.Nulta tolerancija znači nulto opravdanje za nasilje.Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti budućnost u kojoj svaka žena i djevojčica živi bez nasilja.
[1] Adolescence in Europe Policy Brief - UNICEF [2] Well-being and safety of women - OSCE

Pročitaj više

1 od 5

Saopštenje za javnost

27 October 2025

Saopšetnje za javnost povodom Dana UN 2025.

„Povelja UN je obećanje čovječanstvu“, kazala je rezidnetna koordinatorka UN u Crnoj Gori, Karolin Tiso, na događaju povodom obilježavanja 80. godišnjice Ujedinjenih nacija, koji je organizovao potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.„Već osamdeset godina Ujedinjene nacije su svetionik nade, podrške i dostojanstva za milione ljudi širom svijeta. Danas, u doba rastuće nesigurnosti, Povelja ostaje naš kompas – usmjeravajući nas ka saradnji, poštovanju i solidarnosti“, rekla je Tiso.Ona je istakla snažnu posvećenost UN modernizaciji, kako bi organizacija bila spremnija da odgovori na izazove 21. vijeka. Rezidnetna koordinatorka UN je zahvalila Crnoj Gori na posvećenosti multilateralizmu i dugogodišnjem partnerstvu, naglašavajući da „UN ostaju pouzdan saveznik građanima Crne Gore u izgradnji održive budućnosti“.Ministar vanjskih poslova, Ervin Ibrahimović je istakao da su programi i fondovi Ujedinjenih nacija nezamjenjivi partner u ostvarivanju ambiciozne vanjskopolitičke agende Crne Gore, dodajući da snažan multilateralni sistem nije stvar izbora, već nužnosti.„Za male države, snažan i efikasan multilateralni sistem, zasnovan na poštovanju Povelje UN i međunarodnog prava, nije stvar izbora, već nužnosti kako bi se očuvala jednakost i suverenitet“, naveo je Ibrahimović.Ibrahimović je podsjetio da su Crna Gora i sistem UN izgradili čvrsto partnerstvo. „Potpuno smo uskladili našu programsku saradnju sa našim razvojnim i reformskim prioritetima“, rekao je Ibrahimović. On je naglasio da će Crna Gora ostati posvećena viziji UN kao globalnog foruma mira, solidarnosti i pravde.Govoreći o savremenim globalnim izazovima, Ibrahimović je istakao da svijet danas obilježavaju dinamične geopolitičke promjene, složeni izazovi i rastuća međuzavisnost, kao i da se u takvim okolnostima posebno ističe uloga i relevantnost UN-a. On je kazao da su UN, oslanjajući se na svoju osnivačku misiju očuvanja mira, bezbjednosti i saradnje, potvrdile da je opšte dobro dostižno kada postoji zajednička volja i odgovornost.

Pročitaj više

1 od 5

Saopštenje za javnost

01 September 2025

Dobrodošlica novoj rezidentnoj koordinatorki UN u Crnoj Gori

Karolin Tiso iz Švajcarske imenovana je za novu rezidentnu koordinatorku Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori. Na toj poziciji, gđa Tiso će koordinirati rad sistema Ujedinjenih nacija u pružanju podrške Crnoj Gori u oblastima održivog razvoja i ljudskih prava, doprinosеći ostvarivanju nacionalnih prioriteta.„Čast mi je što sam imenovana na poziciju rezidentne koordinatorke UN u Crnoj Gori, zemlji koja je napravila važne korake na putu ostvarivanja Ciljeva održivog razvoja i koja demonstrira snažnu posvećenost multilateralizmu i globalnoj saradnji“, istakla je gđa Tiso. „Posvećenost Crne Gore održivosti i zaštiti ljudskih prava predstavlja obećanje mladima i budućim generacijama da niko neće biti izostavljen. Ujedinjene nacije su partner nacionalnim institucijama, civilnom društvu, privatnom sektoru i zajednicama kako bi pomogle zemlji da ispuni to obećanje.“Kao predstavnica generalnog sekretara UN u zemlji, rezidentna koordinatorka vodi zajednički rad 19 agencija, fondova i programa UN u zemlji, što uključuje podršku u razvoju politika, jačanje partnerstava i usklađivanje podrške UN sa reformskom agendom Crne Gore.„Radujem se saradnji s nacionalnim partnerima na unapređenju ljudskih prava, inkluzivnom ekonomskom razvoju, zaštiti životne sredine, i jačanju ljudskog kapitala i društvene kohezije“, dodala je gđa Tiso. „Saradnjom možemo ubrzati napredak Crne Gore ka ostvarivanju Agende 2030, odražavajući iskrenu posvećenost zemlje međunarodnoj saradnji.“Gđa Tiso ima više od 30 godina iskustva u razvojnoj saradnji, humanitarnoj pomoći i izgradnji mira. Prethodno je obavljala funkciju regionalne šefice za saradnju za Siriju, Jordan, Liban i Irak, te funkciju zamjenice šefa misije u ambasadi Švajcarske u Amanu. Njena istaknuta međunarodna karijera uključuje, izmešu ostalog, i vođenje švajcarskog programa izgradnje mira na Zapadnom Balkanu, te više savjetodavnih pozicija u Švajcarskoj agenciji za razvoj i saradnju (SDC), kao i pozicije u Moldaviji i Ruandi.

Pročitaj više

1 od 5

Vidi sve