Mladi daju, ali i traže obećanje društva jednakih šansi

Podgorica, 10. novembar 2023.

Sudnica Pravnog fakulteta je 10. novembra bila mjesto okupljanja mladih iz cijele Crne Gore, sa jedinsvenim povodom: kreiranje „Obećanja za unapređenje ljudskih prava“, povodom 75. godišnjice usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.

Kako bi kreirali Obećanje, mladi su, kroz konstruktivnu diskusiju i dijalog, razgovarali o svom položaju i stanju ljudskih prava u Crnoj Gori. Izrazili su zabrinutost zbog nepoštovanja ljudskih prava djece i mladih, posebno ističući probleme koje je hitno potrebno adresirati.

Osjećaju se posebno ranjivo i nezaštićeno u online svijetu, gdje su izloženi nasilju, govoru mržnje i štetnom sadržaju. Rodna neravnopravnost predstavlja jedan od najvećih izazova i ne postoji društveno razumijevanje da seksualno nasilje nerijetko počinje od verbalnog nasilja, seksističkih izjava i seksističkog govora mržnje. Kako ove situacije često doživljavaju u školskom okruženju, mladi su jedinstveni u zahtjevu da se kreira sigurno i podržavajuće okruženje u školama za sve učenike i učenice.

„Djevojčice, koje u osnovnoj i srednjoj školi pipkaju drugi đaci, ne znaju da mogu da se žale, ali se rijetko uopšte i odluče da naglas o tome govore i potraže pomoć.“

Dijana Leković

Mladi sa sjevera zemlje posebno ističu problem rodno zasnovane diskriminacije i pritiska na djevojčice i djevojke da se pridržavaju tradicionalnih rodnih uloga – onih koje se tiču porodice i kuće, dok im se ograničava podrška za obrazovanje i lični razvoj.

Mladi ističu važnost informisanosti o mogućnostima podrške i alatima koji bi im omogućili adekvatno razumijevanje vlastitih prava, traženje pomoći, te načine zaštite tih prava. Osim toga, upozoravaju na zanemarivanje pitanja mentalnog zdravlja, ističući nedostatak podrške tokom adolescencije i mladosti. Nedostatak prostora za konsultacije i podršku, uz neulaganje u mentalno zdravlje mladih, rezultira diskriminacijom, stigmom, otežanim učenjem i drugim oblicima kršenja njihovih ljudskih prava.

„Zato je važno da uložimo dodatne napore u obrazovanje, osvješćivanje i promociju jednakosti, kako bismo stvorili inkluzivno društvo u kojem se svaki/a pojedinac/ka osjeća jednakim/om i ravnopravnim/om.“

Biljana Pejović, načelnica Odjeljenja za rodnu ravnopravnost, Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava.

Pripadnice i pripadnici romske i egipćanske zajednice nailaze na posebne poteškoće u ostvarivanju svojih prava kada je govora o pristupu obrazovanju, počev od nedostatka udžbenika i nastave na romskom jeziku, do neprihvatanja od strane vršnjaka i vršnjakinja. Sličan problem je i u zdravstvenom sektoru. Kako navode, medicinsko osoblje često nije u mogućnosti da pruži pomoć pripadnicima ove zajednice zbog jezičkih barijera, ali i brojnih predrasuda, o čemu govore brojni primjeri, koje su učesnici i učesnice iz ove zajednice podijelili.

„Djeca iz romske zajednice se često susrijeću sa diskriminacijom. Nemamo udžbenike na romskom jeziku i od nas se zahtjeva da učimo na crnogorskom, što mi je teže, jer nemam priliku da mi se nešto objasni na mom maternjem jeziku.“

Jasmina Beriša

fizički (ali i informacioni) pristup ustanovama, te neprilagođenost alata za učenje. Pored toga što im je školovanje značajno otežano, ovi mladi se osjećaju nesigurno i zbog neizvjesnosti njihove perspektive na tržištu rada i bojazni da će i tu biti diskriminisani.

„Osobe sa invaliditetom nemaju adekvatan pristup institucijama, uz brojne druge fizičke barijere. U pošti, na primjer, nema rampe, niti adekvatnog prilaza za osobe u kolicima ili koje se kreću uz pomoć drugih pomagala.“

Luka Trebješanin

Istaknuta je i važnost građanskog obrazovanja u okviru formalnih obrazovnih programa, kako bi mladi mogli da se uče preuzimanju inicijative, kritičkom mišljenju, kreativnom rješavanju problema i da, kao odgovorni građani i građanke, poznaju svoja prava i obaveze u društvu.

„Važno je da su u ustanovama obrazovanja izučava građansko obrazovanje, kroz koje bi se izučavala ljudska prava i njegovala kultura dijaloga, različitosti, suživota i nulte tolerancije na sve oblike nasilja i diskriminacije.“

Nerma Dobardžić, zamjenica Zaštitnika ljudskih prava

Djeca i mladi sa sjevera zemlje, kao i oni iz ruralnih sredina, nemaju jednak pristup mogućnostima koje imaju njihovi vršnjaci iz drugih regija. Neravnoteža u pristupu sportskim i omladinskim aktivnostima proizilazi iz centralizacije sadržaja u glavnom gradu, što značajno onemogućava mlade iz drugih gradova, posebno sjeverne regije, da imaju aktivnosti u svojim lokalnim zajednicama. Osim što nemaju dovoljno prilika i programa za lični i profesionalni razvoj, mladi sa sela su nekada i zbog neadekvatne povezanosti javnog prevoza ograničeni u vanškolskim aktivnostima, hobijima i sportskim aktivnostima, koji često zavise od finansijskih mogućnosti roditelja.

Mladi se suočavaju sa specifičnih izazovima prilikom ulaska na tržište rada, obično već tokom srednje škole, kada se upuštaju u prve sezonske poslove. Često nisu svjesni rizika povezanih s radnim mjestom, niti upućeni u svoja radna prava i zaštitu koju treba da imaju. Kao veliki problem prepoznaju i nedostatak informacija o tome gdje potražiti zaštitu, što dodatno povećava nesigurnost među mladima.

Mladi su svjesni da je, za prevazilaženje ključnih izazova, nužno međusobno povjerenje i podrška, budući da su svi problemi povezani i jednako značajni. Zaključuju da je za pravedno i inkluzivno društvo u Crnoj Gori esencijalno poštovanje ljudskih prava sve djece i svih mladih, bez obzira na lična svojstva. Stoga naglašavaju važnost tolerancije, prihvatanja i njegovanja raznolikosti u zemlji. Mladi pozivaju na solidarnost i zajednički napor za bolju budućnost, gdje se prepoznaju problemi, vode razgovori o njima, te radi na njihovom rješavanju, čime se gradi osnova za društvo u kojem su svi uvaženi, imaju jednake šanse i gdje mogu dostojanstveno živjeti.

"TNajvažnije je shvatiti da ono što ne želimo da se desi nama, ne treba ni mi da uradimo nekom drugom. Kao što ne želimo da bude ugroženo naše pravo, isto tako mi ne treba da ugrožavamo prava drugih."

Tanja Laketić

DJECA I MLADI SU OBEĆALI:

1. Poštovaćemo prava i slobode drugih i tražiti da drugi poštuju naša.

2. Promovisaćemo solidarnost, empatiju, interkulturalnost, mir i čuvati životnu sredinu.

3. Iskazivaćemo svoje mišljenje i otvoreno govoriti o problemima.

4. Borićemo se protiv vršnjačkog, rodno zasnovanog, seksualnog, online nasilja i diskriminacije na osnovu roda, seksualne orijentacije, rase, vjere, nacionalnosti.

5. Necemo širiti govor mržnje.

6. Zalagaćemo se (kod institucija) da se djeca i mladi edukuju o ljudskim pravima. Zalagaćemo se za brigu o mentalnom zdravlju i za dostojanstveni rad.

7. Zalagaćemo se za jednake šanse i inkluzivno obrazovanje, zdravstvenu i socijalnu zaštitu, posebno za djecu i mlade izložene siromaštvu, sa smetanjama u razvoju i invaliditetom, Rome i Egipćane,  LGBTIQ+.

Obećanje mladih je predstavljeno na događaju povodom obilježavanja 75. godišnjice Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima u Ženevi, 11. i 12. decembra 2023. godine.