Moramo se zauzeti za živote i prava žena. Uvijek i svuda.

Autorski tekst generalnog sekretara UN Antonia Gutereša 

Širom svijeta, ostvareni napredak u pogledu prava žena iščezava pred našim očima. Najnovije prognoze procjenjuju da će nam, ako nastavimo ovim tempom, biti potrebno još 300 godina da se postigne puna rodna ravnopravnost.

Današnje krize koje se nadovezuju jedna na drugu, od rata u Ukrajini do vanredne klimatske situacije, najprije i najteže pogađaju žene i djevojčice. U svjetlu globalnih izazova po demokratiju, u pitanje se dovode i uskraćuju prava žena nad njihovim tijelima i prava na samostalno odlučivanje o sopstvenim životima.

Dva statistička podatka vrlo ilustrativno opisuju naš neuspjeh:

Svakih deset minuta jednu ženu ili djevojčicu usmrti član porodice ili intimni partner.

Svaka dva minuta jedna žena premine tokom trudnoće ili porođaja. Većina takvih smrtnih slučajeva može se u potpunosti spriječiti.

Na Međunarodni dan žena, moramo se obavezati da ćemo promijeniti stvari nabolje. Moramo preokrenuti ove užasne trendove i zauzeti se za živote i prava žena i djevojčica, svuda.

Ovo predstavlja jedan od mojih glavnih prioriteta i okosnicu rada Ujedinjenih nacija širom svijeta.

Od Južnog Sudana do Mijanmara, podržavamo žene i djevojčice u krizi osiguravajući da se u mirovnim procesima čuje i njihov glas.

Zamjenica generalnog sekretara, Amina Mohamed, nedavno je posjetila Avganistan s porukom za tamošnje vlasti: žene i djevojčice imaju osnovna ljudska prava i nikad nećemo odustati od borbe za njih.

Ove godine, Međunarodni dan žena usredsređen je na zatvaranje rodnog jaza u nauci, tehnologiji i inovacijama. Globalno gledano, pristup i korišćenje interneta je za 21 odsto vjerovatnije među muškarcima nego među ženama, a u zemljama s niskim dohotkom ta razlika je i preko 50 odsto.

Ipak, čak su i najbogatije zemlje na gubitku zbog rodno-zasnovanih stereotipa i istorijske pristranosti. U tehnološkoj industriji, muškarci su dvostruko brojniji od žena. U polju vještačke inteligencije, taj odnos je pet naprema jedan.

Dostupnost tzv. velikih podataka novo je blago i osnova za političke i poslovne odluke današnjice, ali u njima se često zanemaruju rodne razlike – ili se u potpunosti zatvaraju oči pred pitanjima koja se tiču žena.

Sve bi trebalo da nas alarmiraju proizvodi i usluge koji su od samog početka utemeljeni u rodnoj nejednakosti i kao takvi digitalizuju patrijarhat i mizoginiju.

Silikonske doline ovog svijeta ne smiju postati Doline smrti ženskih prava.

Medicinske odluke koje se zasnivaju na podacima o muškim tijelima ne samo da mogu naštetiti ženama, već mogu biti i smrtonosne.

Diskriminacija žena u nauci i tehnologiji posljedica je viševjekovnog patrijarhata, diskriminacije i pogubnih stereotipa. Žene čine svega tri odsto dobitnika Nobelove nagrade u naučnim kategorijama od 1901. godine do danas. Žene na internetu – uključujući naučnice i novinarke – često su na meti seksističkog govora mržnje i zlostavljanja čija je namjera da ih ućutkaju i posrame.

Ali one neće biti ućutkane. Žene i djevojčice svuda traže svoja prava, a njihove riječi odjekuju širom svijeta.

Potrebna nam je akcija na više frontova kako bismo osigurali da žene i djevojčice mogu da daju svoj puni doprinos globalnom znanju kroz nauku i tehnologiju.

Moramo srušiti barijere – od diskriminatornih podataka do stereotipa koji djevojčice odvraćaju od izučavanja prirodnih nauka u ranom uzrastu.

Donosioci odluka svih vrsta moraju pospješiti učešće i liderstvo žena u nauci i tehnologiji, i kroz sistem kvota ako je neophodno.

Trebalo bi da budu kreativni, prošire mogućnosti za zapošljavanje i da se ono temelji na vještinama. I moraju biti istrajni u takvoj namjeri. Rodna ravnopravnost se neće desiti sama od sebe, ona mora postati prioritet na kome će se posvećeno raditi. Ovaj pristup daje rezultate u Ujedinjenim nacijama, gdje imamo sopstvenu strategiju rodnog pariteta među zaposlenima.

Takođe, potrebna nam je akcija kako bismo stvorili bezbjedno digitalno okruženje za žene i pozvali na odgovornost kako počinioce digitalnog nasilja, tako i digitalne platforme koje im to omogućavaju.

Ujedinjene nacije sarađuju s vladama, civilnim društvom, privatnim sektorom i drugim akterima na Kodeksu ponašanja čiji je cilj smanjenje štete i povećanje odgovornosti na digitalnim platformama, istovremeno braneći slobodu izražavanja.

Ženska prava nisu luksuz koji može da čeka dok ne riješimo klimatsku krizu, okončamo siromaštvo i stvorimo bolji svijet.

Ulaganje u žene i djevojčice najsigurniji je način da se uzdignu svi ljudi, zajednice i zemlje, te da se ostvare ciljevi Agende za održivi razvoj do 2030. godine. Udružimo snage za inkluzivniji, pravedniji i prosperitetniji svijet za žene i djevojčice, muškarce i dječake, svuda.