Konferencija „Održivi razvoj na Zapadnom Balkanu“

Poštovani premijeru Abazoviću, Poštovani ministri, Vaše Ekselencije, Predstavnici Zapadnog Balkana,

Veliko mi je zadovoljstvo da vam se danas pridružim i poželim dobrodošlicu na Drugoj konferenciji Zapadnog Balkana o održivom razvoju.

Ujedinjene nacije danas udružuju snage sa Regionalnom školom za javnu upravu (ReSPA) i Vladom Crne Gore u izgradnji ove zajedničke platforme za partnerstva i dijaloge o održivom razvoju.

Dozvolite, prije svega, da se zahvalim Crnoj Gori – premijeru Abazoviću i Aneti Kankaraš, šefici Kancelarije za održivi razvoj – na njihovom liderstvu u organizaciji ove konferencije. Za samo godinu dana otkako je Kancelarija za održivi razvoj prešla pod okrilje predsjednika Vlade, u Crnoj Gori su postignuti neki zapaženi rezultati.

Vjerujem da ćete u naredna dva dana čuti više o ovim dostignućima, pa ću spomenuti samo neke – Crna Gora je repozicionirala Kancelariju za održivi razvoj, ponovo uspostavila Savjet za održivi razvoj, sprovela analizu finansiranja SDG, razvila koncept Dijaloga za razvoj, objavila SDG Dashboard, predstavila drugu dobrovoljnu nacionalnu reviziju ostvarivanja SDGs i još mnogo toga. Dakle - Aneta, dragi premijeru, od srca čestitam.

Takođe bih želio da se zahvalim ReSPA-i na kritičnoj ulozi, ne samo u organizaciji ove konferencije, već i šire – jer je nit koja povezuje za javnu administraciju na Zapadnom Balkanu, stavrajući region kojim se bolje upravlja i u kojem se bolje služi.

Dragi prijatelji,

Ova konferencija stvara platformu za partnerstvo i dijalog. Vjerujem da su to centralne riječi koncepta održivog razvoja.

Agenda održivog razvoja je složeni plan za zaustavljanje klimatskih promjena, borbu protiv siromaštva i nejednakosti uz poboljšanje sistema obrazovanja i zdravstva. Agenda ima 17 ciljeva održivog razvoja sa 169 potciljeva i više od 240 indikatora. To je sveobuhvatni i globalni politički okvir za očuvanje svijeta kakav poznajemo za generacije koje dolaze.

I, nije lako – nije ga lako razumjeti, prevesti u lokalni kontekst, nije ga lako implementirati i ostvariti Agendu održivog razvoja. Kada su je usvojili 2015. godine, svjetski lideri su bili svjesni toga. Zato su uvrstiil cilj posvećen partnerstvu - poziv na zajednički rad. Da razmjenjujemo i učimo jedni od drugih – iz naših grešaka i neuspjeha, kao i naših pobjeda i uspjeha.

To je bio glavni motiv Ujedinjenih nacija da se angažuju u organizaciji ove konferencije.

Ovdje smo da učimo jedni od drugih. Kako bismo bolje razumjeli izazove sa kojima se suočavamo i pronašli zajednička rješenja.

Klimatske promjene ne poznaju granice. Zagađenim rijekama nisu potrebni pasoši. U međusobno povezanom svijetu, ekonomski dobici i gubici se dijele i lako se prelivaju preko političkih granica. I, ako izazovi nemaju granice, stvorimo prostor u kojem rješenja i znanje nemaju granice.

Konferencija o održivom razvoju Zapadnog Balkana ima za cilj da postane godišnji završni događaj, važna tačka razmjene o različitim dimenzijama održivog razvoja – institucionalnom uređenju, koordinaciji politike, finansiranju održivog razvoja, izvještavanju i podacima, lokalizaciji i još mnogo toga.

Imamo sreće što na Zapadnom Balkanu imamo snažnog partnera u Evropskoj uniji, čije je liderstvo bilo kritično kada se razvijala Agenda 2030. Nedavna studija koju su razvile Ujedinjene nacije i crnogorska pregovaračka struktura sa EU pokazala je da proces pristupanja EU u skladu sa 65% Ciljeva održivog razvoja. Drugim riječima – korak ka EU je korak ka održivoj budućnosti. I obrnuto.

Nastavimo na tome.

Hajde da izgradimo partnerstvo koje će ispuniti zajendički obećanje da niko neće biti izostavljen.

Želim vam plodne rasprave u narednim danima i nadam se da se vidimo sljedeće godine u nekoj drugoj zemlji u regionu.