Izgradnja povjerenja u vremenu govora mržnje

Kada je Andrija bio mlađi, naučio je da različitosti nijesu uvijek prihvaćene. 

Njegova ljubav prema rok muzici često mu je donosila etikete koje nije želio. Ljudi su pretpostavljali da je problematičan, agresivan ili uključen u stvari sa kojima nije imao nikakve veze. Njegov vršnjak Leo suočavao se sa drugačijim, ali jednako bolnim iskustvom – predrasudama zasnovanim na njegovoj etničkoj pripadnosti. Obojica su odrasla u Podgorici vjerujući da su isključivanje i govor mržnje jednostavno dio svakodnevnog života.

Danas na stvari gledaju drugačije.

Nakon što su učestvovali na radionici za mlade o društvenoj koheziji i suzbijanju diskriminacije i govora mržnje, koju su organizovali UNICEF i Juventas, stekli su nešto što ranije nijesu imali – samopouzdanje da se suprotstave predrasudama.

Danas Andrija kaže da je sigurniji u prepoznavanju predrasuda, reagovanju na njih i razgovoru sa vršnjacima o tome zašto su riječi važne.

„Mnogo puta sam i sam bio izložen govoru mržnje, ali prije ove radionice nijesam zaista razmišljao o tome odakle dolaze predrasude i stereotipi“, kaže Andrija. „Sada ih mnogo bolje razumijem i osjećam se sigurnije da im se suprotstavim.“

Njihovo iskustvo pokazuje širi izazov s kojim se suočavaju društva širom svijeta. Govor mržnje postaje sve prisutniji, naročito na internetu, gdje anonimnost i algoritmi mogu pojačati podjele, diskriminaciju i netrpeljivost. Iako nekada riječi mogu djelovati bezazleno, njihov uticaj može narušiti povjerenje, produbiti polarizaciju i, u ekstremnim slučajevima, podstaći nasilje.

U Crnoj Gori ovaj izazov i dalje utiče na javni prostor i živote ljudi. Istraživanje na nacionalnom uzorku koje je realizovao UNICEF pokazalo je da 93 odsto ispitanika primjećuje govor mržnje u svom okruženju, dok je 81 odsto navelo da ga može prepoznati. Nedavno praćenje internet portala i društvenih mreža u Crnoj Gori, koje je sproveo UNDP, identifikovalo je stotine hiljada komentara sa elementima mržnje, što ukazuje na razmjere problema u digitalnom prostoru.

Govor mržnje negira i ugrožava različitost i inkluziju, podriva društvenu koheziju i može pokrenuti nasilje.

Ipak, širom zemlje zajednice, škole i institucije pokazuju da govor mržnje nije neizbježan.

Kroz zajednički program Ujedinjenih nacija „Zajedno za opšte dobro – Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica“, koji finansira Fond UN za izgradnju mira, a zajednički sprovode UNDP, UNICEF i UNESCO, građani zajedno rade na jačanju društvene kohezije, promovisanju dijaloga i izgradnji otpornosti na narative koji izazivaju podjele.

Za Lauru, studentkinju medicine koja je učestvovala u obuci vršnjačkih edukatora uz podršku UNICEF-a, program je bio transformativno iskustvo.

„Prije ove radionice nijesam uvijek bila sigurna gdje prestaje sloboda izražavanja, a počinje govor mržnje“, kaže Laura. „Sada mnogo bolje razumijem tu razliku.“

Andrija i Laura su među brojnim mladim ljudima u Crnoj Gori koji uče kako da prepoznaju stereotipe, razumiju razliku između slobode izražavanja i govora mržnje i sa više samopouzdanja govore o diskriminaciji.

U saradnji s lokalnim samoupravama u Baru, Bijelom Polju, Pljevljima, Podgorici i Ulcinju, UNDP je okupio djecu, mlade, građane, građanke, predstavnike lokalnih vlasti i organizacije civilnog društva kako bi razgovarali o načinima suzbijanja govora mržnje i jačanja povjerenja u institucije. Inovativni model za unapređenje participativnih procesa na lokalnom nivou stvorio je sigurne i inkluzivne prostore u kojima građani mogu razgovarati o zajedničkim izazovima. Za neke učesnike ti razgovori imali su duboko lično značenje.

„Po prvi put osjetio sam istinsku povezanost sa grupom ljudi koje nije ujedinilo njihovo  porijeklo, već zajedničke ljudske vrijednosti – empatija, razumijevanje i međusobno poštovanje“, prisjetio se jedan učesnik lokalnog dijaloga.

Građani i građanke su ukazali na izazove povezane s polarizacijom, govorom mržnje, diskriminacijom i vršnjačkim nasiljem. Više od 450 učesnika lokalnih dijaloga formulisalo je preko 200 preporuka za jačanje društvene kohezije i prevazilaženje podjela u svojim zajednicama. Njihove preporuke pretočene su u Lokalne povelje o društvenoj koheziji, koje su usvojili lokalni parlamenti. Povelje predviđaju redovne dijalozi, savjete za društvenu koheziju, uvođenje Dana opšteg dobra i sprovođenje mjera koje direktno odgovaraju na preporuke građana prepoznate na dijalozima. Nacionalni dijalog i Nacionalna povelja o društvenoj koheziji dodatno su osnažili glas građana prema institucijama i politikama na nacionalnom nivou.

UNDP je kroz Laboratoriju inovacija za društvenu koheziju podržao 21 inicijativu koju su pokrenuli građani radi rješavanja problema poput sajber nasilja, govora mržnje i društvene isključenosti, dopirući do više od 2.000 korisnika.

Jedan od primjera je omladinska inicijativa iz Bara usmjerena na suzbijanje govora mržnje na internetu i digitalnog nasilja. Nastala nakon lokalnog dijaloga, inicijativa kombinuje radionice, vršnjačke diskusije i sesije „Žive biblioteke“ kako bi mladima pomogla da bolje razumiju posljedice štetnog ponašanja na internetu. Inovativni alat eDnevnik takođe pruža siguran i anoniman prostor za dijeljenje iskustava i traženje podrške, doprinoseći stvaranju pristojnijeg i inkluzivnijeg digitalnog okruženja u Crnoj Gori.

Program je takođe pomogao školama da postanu mjesta gdje djeca i adolescenti uče da razlike rješavaju dijalogom, a ne sukobom. Socio-emocionalne vještine poput empatije, tolerancije i timskog rada, uz podršku UNICEF-a, integrisane su u nastavne programe i njima je obuhvaćeno 46.000 djece i mladih širom Crne Gore, postavljajući temelje trajnih vrijednosti koje štite ljudska prava, dostojanstvo i društvenu koheziju. Programi medijacije danas funkcionišu u šest škola, promovišući mirno rješavanje sukoba i kulturu poštovanja među učenicima.

Uz podršku UNESCO-a, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstvo kulture i medija i Narodni muzej Crne Gore sproveli su prvi Program umjetničkog obrazovanja u zemlji u devet opština. Program je uključio djecu i mlade u upoznavanje crnogorske kulturne baštine radi jačanja međukulturnog razumijevanja i dijaloga. U njemu je učestvovalo više od 220 učenika i 30 mentora, uz podršku škola, kulturnih institucija i lokalnih zajednica širom zemlje. Kroz partnerstvo sa RTCG-om, inicijativa je doprla i do šire javnosti, podižući svijest o ulozi kulture, dijaloga i angažovanja mladih u jačanju društvene kohezije.

Participativne radionice sa mladima koje je organizovala NVO Prazan prostor stvorile su sigurne prostore za istraživanje identiteta, pripadnosti i isključenosti, podstičući empatiju i kritičko razmišljanje. Mladi su ohrabreni da promišljaju o stereotipima i diskriminaciji te razvijaju dijalog i međusobno razumijevanje.

Akademske platforme za dijalog okupile su studente, profesore i donosioce odluka kako bi razgovarali o društvenoj koheziji, diskriminaciji i povjerenju u institucije, jačajući kulturu demokratskog učešća. Ovi dijalozi otvorili su prostor za razgovore o polarizaciji, predrasudama i uticaju štetnih narativa na društvenu koheziju, podstičući zajednički pristup njihovom prevazilaženju.

UNESCO je dodatno unaprijedio medijsku i informacionu pismenost kroz akreditovane obuke za nastavnike i bibliotekare osnovnih i srednjih škola u pet projektnih opština. Edukatori su osnaženi da pomognu učenicima da kritički procjenjuju informacije, prepoznaju dezinformacije i odgovorno učestvuju u digitalnom prostoru, čime se gradi otpornost na dezinformacije, štetne narative i polarizaciju na internetu.

UNESCO je takođe podržao obuke na temu novinarstva usmjerenog na rješenja, za mlade novinare i studente novinarstva, podstičući izvještavanje koje ide dalje od podjela i fokusira se na priče zasnovane na dokazima i primjerima pozitivnih promjena.

„Novinarski sadržaji uglavnom se fokusiraju na probleme, crnu hroniku i negativne strane društva. Međutim, konstruktivno novinarstvo i novinarstvo usmjereno na rješenja donose nadu u bolje sjutra i unapređenje društva“, rekla je Nataša Stanković, studentkinja novinarstva i učesnica UNESCO-ove radionice.

Kako bi dodatno ojačao institucionalni odgovor, UNESCO podržava uspostavljanje Mreže protiv dezinformacija i govora mržnje – platforme koja okuplja institucije, medije, akademsku zajednicu i civilno društvo radi koordinacije odgovora, razmjene znanja i jačanja otpornosti društva.

UNDP je, s druge strane, podržao instituciju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda u korišćenju vještačke inteligencije za praćenje govora mržnje na internetu i izradu relevantnih preporuka. U periodu od jula do decembra 2025. analizirano je više od 2 miliona komentara u digitalnom prostoru, od kojih je preko 750.000 sadržalo elemente govora mržnje različitog intenziteta.

„Govor mržnje i dalje je zabrinjavajuće prisutan u Crnoj Gori i negativno utiče na društvenu koheziju. Svaki izostanak institucionalne reakcije doprinosi normalizaciji neprihvatljivih narativa i dodatno podriva povjerenje građana u institucije“, izjavio je Siniša Bjeković, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore.

Na Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje poruka UNDP-a, UNICEF-a i UNESCO-a je jasna: riječi mogu dijeliti, ali mogu i povezivati. Govor mržnje je diskriminatoran i predstavlja napad na dostojanstvo čovjeka. On podriva društvenu koheziju, slabi povjerenje i nagriza temelje inkluzivnog i demokratskog društva.

Kroz obrazovanje, dijalog i zajedničko djelovanje, zajednice širom Crne Gore pokazuju da je empatija jača od mržnje i da društvena kohezija počinje jednostavnim činom priznavanja dostojanstva i vrijednosti svake osobe. Istovremeno, trajni napredak zavisi od institucija koje su spremne i sposobne da odlučno djeluju protiv diskriminacije i štetnih narativa, štite ljudska prava i stvaraju prostor u kojem se poštuje različitost i čuje svaki glas.