Dok svi ne budu sigurni: RCSEE obilježava Svjetski dan izbjeglica u Crnoj Gori kroz dijalog, pravno obrazovanje i solidarnost
Tiso: "Ovo nije samo trenutak da se oda priznanje hrabrosti i otpornosti ljudi primoranih da napuste svoje domove, već i podsjetnik na zajedničku odgovornost."
Podgorica, Crna Gora, 20–22. jun 2026.
Predstavništvo UNHCR-a za Centralnu i Jugoistočnu Evropu (RCSEE) obilježilo je Svjetski dan izbjeglica 2026. godine u Crnoj Gori nizom aktivnosti u Podgorici, okupljajući diplomatsku zajednicu, studente, institucije i partnere oko jedne zajedničke poruke: Dok svi ne budu sigurni.
U središtu ovogodišnjeg obilježavanja bio je brifing povodom Svjetskog dana izbjeglica sa diplomatskom zajednicom u UN Eko zgradi, čiji su domaćini bili rezidentna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, Caroline Tissot, i predstavnica UNHCR-a za Centralnu i Jugoistočnu Evropu, Nicole Epting.
Tokom brifinga, učesnici su imali priliku da sagledaju globalnu sliku raseljavanja u vezi sa regionalnim dešavanjima na Zapadnom Balkanu, kao i prioritetima UNHCR-a u Crnoj Gori. Poseban značaj ovogodišnjim aktivnostima daje i činjenica da se obilježava 75 godina od usvajanja Konvencije o statusu izbjeglica iz 1951. godine, temeljnog dokumenta međunarodne zaštite izbjeglica, odnosno okvira na kojem počiva rad UNHCR-a u podršci izbjeglicama i tražiocima azila.
Otvarajući brifing, Caroline Tissot istakla je da Svjetski dan izbjeglica nije samo trenutak da se oda priznanje hrabrosti i otpornosti ljudi primoranih da napuste svoje domove, već i podsjetnik na zajedničku odgovornost.
“Svjetski dan izbjeglica podsjeća nas da je zaštita ljudi koji su primorani da pobjegnu zajednička odgovornost. Ovaj dan takođe potvrđuje princip koji se nalazi u samoj srži Ujedinjenih nacija: da niko ne smije biti izostavljen.“ rekla je Caroline Tissot, rezidentna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori.
Ona je takođe naglasila da je zaštita izbjeglica usko povezana sa održivim razvojem i širim reformskim putem Crne Gore. Izbjeglice, tražioci azila i druge raseljene osobe moraju imati nesmetani pristup obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, radu, ali i mogućnosti da doprinose društvu ukoliko želimo da ostvarimo Ciljeve održivog razvoja.
Predstavljajući globalne trendove raseljavanja, Nicole Epting podsjetila je da je nivo prisilnog raseljavanja i dalje izuzetno visok. Na kraju 2025. godine, 117,8 miliona ljudi širom svijeta bilo je prisilno raseljeno, uključujući 41,6 miliona izbjeglica i gotovo 9 miliona tražilaca azila koji čekaju odluke o svojim zahtjevima. Ona je istakla da prvi pad globalnog prisilnog raseljavanja u posljednjoj deceniji daje razlog za blagi optimizam: mnogi povratci odvijali su se u krhkim uslovima, sedam od deset izbjeglica i dalje se nalazi u dugotrajnom raseljeništvu, a većinu izbjeglica i dalje primaju zemlje sa niskim i srednjim prihodima. U tom kontekstu, naglasila je da su potrebe za zaštitom i dalje velike i da se rješenja moraju tražiti sa obnovljenom odlučnošću.
“Sedamdeset pet godina nakon osnivanja UNHCR-a, zaštita izbjeglica ostaje jednako važna i neophodna kao i ranije. Globalni podaci podsjećaju nas da se zaštita ne može zaustaviti na sigurnosti od neposredne opasnosti. Ona mora značiti i pristup pravima, uključivanje, samostalnost i stvarne mogućnosti da izbjeglice i raseljene osobe mogu ponovo izgraditi svoje živote dostojanstveno“, rekla je Nicole Epting, predstavnica UNHCR-a za Centralnu i Jugoistočnu Evropu.
Učesnici su takođe imali priliku da saznaju kako se globalni trendovi raseljavanja odražavaju širom Zapadnog Balkana, regiona koji je i dalje pod uticajem velikih kriza, uključujući Ukrajinu i Sudan, i koji nastavlja da bude važna ruta mješovitih kretanja ka Zapadnoj Evropi. Za UNHCR, ovi trendovi ukazuju na potrebu da se kretanja duž rute posmatraju ne samo kroz prizmu upravljanja migracijama, već i kroz prizmu zaštite.
Diskusija je zatim bila usmjerena na prioritete zaštite u Crnoj Gori, uključujući sistem azila, izbjeglice iz Ukrajine pod privremenom zaštitom, apatridiju, pristup pravima i reforme povezane sa procesom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
Aktivnosti povodom Svjetskog dana izbjeglica održane su i na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore, gdje je UNHCR obilježio uspješan završetak 20. godišnje Pravne klinike o izbjegličkom pravu i dodijelio sertifikate ovogodišnjim studentima.
UNHCR sarađuje sa Pravnim fakultetom od 2007. godine kroz godišnje pravne klinike o izbjegličkom pravu i apatridiji. Ove godine, 90 studenata uspješno je završilo kurs, koji je uključivao teorijska predavanja, terenske posjete i simulacije suđenja zasnovane na hipotetičkim slučajevima utvrđivanja izbjegličkog statusa, pružajući studentima priliku da preuzmu uloge pravnih stručnjaka koji rade na zahtjevima za azil.
Obraćajući se studentima, Nicole Epting naglasila je da izbjegličko pravo nije samo tehnička oblast, već humanitarno pravo koje neposredno utiče na ljudske živote.
“Naučili ste zašto je važno da osoba koja bježi od progona ili rata može da potraži sigurnost; da djeca mogu da dobiju dokumenta; da porodice mogu da pristupe pravima; i da se obećanja zapisana u zakonu poštuju u praksi“, rekla je Nicole Epting, predstavnica UNHCR-a za Centralnu i Jugoistočnu Evropu.
Ona je ohrabrila studente da lekcije Pravne klinike primijene u svojim budućim karijerama, podsjećajući ih da se „snaga pravnog sistema često mjeri načinom na koji se odnosi prema onima koji su najranjiviji, najmanje vidljivi i kojima je njegova zaštita najpotrebnija“.
Kao dio obilježavanja Svjetskog dana izbjeglica, most Milenijum u Podgorici osvijetljen je plavom bojom 20. i 21. juna, u saradnji sa Glavnim gradom Podgorica. Osvjetljavanje mosta poslalo je vidljivu poruku solidarnosti iz srca glavnog grada ljudima primoranim da pobjegnu od rata, nasilja i progona. Poruke povodom Svjetskog dana izbjeglica dodatno su prenijete kroz medijske intervjue UNHCR-a i partnera.
Zajedno, aktivnosti u Crnoj Gori odražavale su osnovnu poruku Svjetskog dana izbjeglica 2026. godine: zaštita mora ostati neupitna, uključivanje mora biti praktično ostvareno, a rješenja se moraju tražiti sa odlučnošću.
Dok svi ne budu sigurni.